Uvod u filogenetsku klasifikaciju Flashcards

1
Q

Šta je uveo Karl Line?

A

Sistem klasifikacije živih bića

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kada je Karl uveo sistem klasifikacije?

A

U 18. veku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Šta čini binomnu nomenklaturu?

A

Jedinstveno naučno ime na latinskom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Šta čini jedinstveno naučno ime?

A
  1. Rod
    2.Vrsta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako se piše ime roda?

A

Velikim početnim slovom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako se piše ime vrste?

A

Malim početnim slovom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Šta je vrsta?

A

Skup populacija čije se jedinke mogu ukrštati i ostaviti potomstvo, ali su reproduktivno izolovane i ne mogu se ukrštati ili ostavljati plodno potomstvo sa jedinkama drugih vrsta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koji sistem je Line uveo pored sistema klasifikacije?

A

Sistem hijerajhijske klasifikacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje grupe čine prokariote?

A

1, Bakterije
2. Arhee

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako se pišu imena roda i vste?

A

Kurzivom- pisanim slovima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kako je izgrađen hijerarhijski sistem?

A

Vrtsa (Species)
Rod (Genus)
Porodica (Familia)
Red (Ordo)
Klasa (Classis)
Tip (Phylum)
Carstvo (Regnum)
Domen

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako se zovu nivoi sistema hijerarhije?

A

Sistematske ili taksonomske kategorije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako se zovu jasno definisane grupe kojima je dodeljen određeni nivo?

A

Taksoni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Šta je taksonomija?

A

Biološka disciplina koja se bavi principima, opisivanjem i imenovanjem bioloških vrsta i viših taksona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Šta obezbeđuje taksonomija?

A

Podatke za klasifikaciju organizama (podatke o rasprostranjenosti, priprema ključeve za identifikaciju itd.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koji je bio glavni kriterijum pri klasifikaciji živih bića do 19. veka?

A

Sličnost u građi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koji je danas glavni kriterijum za klasifikaciju živih bića?

A

Srodnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Taksonomije je deo koje biološke discipline?

A

Sistematike

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Čime se bavi sistematika?

A

Proučava evolutivnu istoriju i srodnost vrsta uzimajući u obzir njihove adaptacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Šta je još značajno za klasifikaciju bića pored građe tela?

A

Osobine vezane za životni ciklus, razmožavanje i razviće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Šta je konvergentna evolucija?

A

Evolutivni proces gde nesrodne vrste zbog dejstva istih ekoloških faktora, a time i prirodne selekcije, razvijaju sličnu građu i oblik tela ili neke druga svojstva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kako se nazivaju svojstva nastala konvergentnom evolucijom?

A

Analogije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Šta su homologije?

A

Osobine različitih grupa organizama koje se prenose sa predačkih na potomačke grupe (vode poreklo od iste predačke osobine) i sporije se menjau tokom evolucije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Da li su homologije pouzdane za utvrđivanje filogenetske srodnosti?

A

Jesu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Primer homologije
Prednji ekstremiteti kičmenjaka kod svih grupa
26
Zašto su važna saznanja koja dobijamo od fosila?
Bitan su za određivanje filogenetski udaljenijih grupa (dalja prošlost) i određivanje odnosa srodnijih grupa (novija prošlost)
27
Čime se bavi molekularna sistematika?
Analizira podatke dobijene upoređivanjem redosleda nukleotida DNK ili razlike u redosledu AK u primarnoj strkturi proteina
28
Kojom činjenicom se vodi molekularna sistematika?
Da se tokom evolucije nagomilavaju promene u molekulu DNK tj. u proteinima
29
Da li se promene nagomilavaju istom brzinom kod svih organizama?
Ne, zavisi od mnogo faktora
30
Šta proučava filogenija?
1. Evolutivno poreklo 2. Predačko-potomačke linije nastanka 3. Srodnost organizma, populacija, vrsta i viših taksona
31
Šta je filogenetsko stablo?
Dijagram koji služi za prikazivanje filogenetskih odnosa između više ili manje srodnih organizama i taksona, srodničkih odnosa i linija nastanka taksona različitog nivoa ili za prikas srodničkih odnosa populacija u vrsti ili jedinki
32
Načini prikazivanja stabla:
1. Horizontalno 2. Vertikalno
33
Šta je koren stabla?
Predstavlja poslednjeg zajedničkog pretka svih taksona
34
Šta je čvorište?
Mesto grananja jedne predačko-potomačke linije na dve
35
Šta je specijacija?
Događaj kada se predačka linija podeli na dve nove linije gde postoji reproduktivna izolacija i to jedino kada se prikazuje filogenija vrsta ili viših taksona
36
Da li je moguće da se jedna vrsta specijacijom podeli na više od dve u prirodi?
Da, ali je retko i po pravilu svako grananje daje dve grane
37
Šta znači ako na filogenetskom stablu postoji tri ili više potomačkih grupa nastale od jednog čvorišta?
To znači da ne znamo koja se od tri grupe prva odvojila od poslednjeg zajedničkog pretka druge dve
38
Šta je klada?
Grana koja potiče od istog zajedničkog pretka i uključuje sve njegove žive i izumrle potomke
39
Da li klada mora da se podudara sa nekim taksonom?
Ne
40
Šta označava dužina horizontalnih linija?
Ako ima dovoljno podataka, označava procenjeno vreme imeđu dav grananja ili veličinu nagomilanih razlika
41
Zašto je bitno da se podaci o stepenu genetičkih razlika porede i sravnjaju sa ostalim podacima npr. fosilnim i da se izvrši njihova korekcija?
Jer brzina nagomilavanja razlika u DNK nije uvek ista
42
Kakve osobine mogu biti?
1. Predačke 2. Izvedene
43
Zašto određujemo osobine?
Tako se obašnjavaju obrasci prisustva ili odsustva pojedinih osobina kod klada čije filogenetske odnose utvrđujemo
44
Šta je predčka osobina (predačko stanje neke osobine)?
Osobina koja se javlja kod zajedničkog pretka i obično kod većine potomaka unutar klade
45
Kako se još zovu predačke osobine?
Primitivne osobine
46
Šta je izvedena osobina?
Osobina koja se javlja u jednoj kladi, ali ne postoji kod zajedničkog pretka ili u nekoj sestrinskoj kladi
47
Primer predačkih osobina
Prisustvo dlake ili dva para petoprsnih ekstremiteta kod svih sisara. Njeno odsustvo kod nekih potomaka objašnjavamo naknadnom promenom te osobine tj. njenim gubljenjem kod njih.
48
Kako objašnjavamo postojanje izvedene osobine kod članova jedne klade?
Ona se pojavila kod bližeg pretka od koga potiču te vrste
49
Kakvi su pojmovi predačka i izvedena osobina?
Relativni su i njihova upotreba zavisi od toga na koju osobinu se misli i na koju grupu se odnose
50
Koje su neke izvedene osobine sisara ako posmatramo filogenetsko stablo kičmenjaka ili kopnenih kičmenjaka?
Prisustvo dlake ili mlečnih žlezda
51
Kada su dlake i mlečne žlezde predačke osobine?
Kada posmatramo filogeniju unutar same klase sisara
52
Kada je plod izvedena, a kada primitivna osobina kod biljaka?
Izvedena je kada govorimo o svim biljkama sa semenom, a primitivna kod skrivenosemenica
53
Kako objašnjavamo pojavu neke osobine kod dve potomačke grupe, a da ta osobina ne postoji kod poslednjeg zajedničkog pretka?
Konvergentna evolucija- takvaosobina se javila kod dve grupe nezavisno. Npr. krila su nastala nezavisno kod tri grupe kičmenjaka od prednjih ekstremiteta: 1. pterodaktila (izumrli leteći gmizavci) 2. ptica 3. slepih miševa
54
Koji su glavni filogenetski statusi koji karakterišu neki takson ili grupu?
1. Monofiletska grupa 2. Parafiletska grupa 3. Polifiletska grupa
55
Za šta je sinonim monofiletska grupa?
Kladu
56
Šta obuhvata monofiletska grupa?
Obuhvata zajedničkog pretka i sve njegove savremene i izumrle potomke
57
Šta obuhvata parafiletska grupa?
Obuhvata zajedničkog pretka i neke potomačke grupe
58
Primer parafiletske grupe(gmizavci)?
Gmizavci su parafiletska grupa i obuhvataju poslednjeg zajedničkog pretka svih gmizavaca (prvu vrstu gmizavaca koja se odvojila od vodozemaca), sve njegove potomačke grupe osim sisara i ptica. Sisari i ptice jesu deo klade, ali ne tog taksona.
59
Kome su ptice filogenetski najsrodnije?
Krokodilima, čak više nego što su krokodili srodniji drugim vrstama gmizavaca
60
Primer parafiletske grupe (zelene alge)?
Predak zelenih algi ima sve zajedničke osobine koje ih izdvajaju od drugih grupa eukriota, ali zelene alge ne uključuju kopnene biljke nastake od klade zelenih algi
61
Šta čini polifiletsku grupu?
To je grupa bez definisanog ranga i nju čine grupe koje su nesrodne tj. od više klada
62
Zbog čega nastaju polifiletske grupe?
Konvergentne evolucije
63
Primer polifiletske grupe
Prave gljive ne dele poreklo sa sluzavim i vodenim gljivama, ali ih i dalje ubrajamo u gljive.
64
Sa kim su sluzave gljive srodne?
Sa pravim amebama
65
U čiji ogranak klade spadaju vodene gljive?
Fotosintetičkih protista kojoj pripadaju mrke alge, ali su vremenom izgubile sposobnost fotosinteze i prešle na heterotrofni apsorpcioni način ishrane