Uvod u ekonomiju osnove Flashcards
1
Q
Koja pitanja postavlja ekonomija?
A
Što treba proizvoditi, kako se ta dobra trebaju proizvoditi i i za koga ih treba proizvoditi
2
Q
Što je ekonomija?
A
Ekonomija je znanost izbora o odabiru upotrebe oskudnih resursa (rad, zemlja, znanje)
3
Q
Što ekonomija proučava
A
- kretanje u cijeloj privredi; cijene, proizvodnju, nezaposlenost
- kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima
- kako ljudi i društva koriste oskudne resurse dane od prirode ili proizvedene od strane prijašnjih generacija
4
Q
Zašto učiti ekonomiju?
A
- kako bez spoznao način funkcioniranja gospodarstva i društva u cjelini
- razumijevanje svjetskih trendova i aktivnosti
- spoznati pravila i zakonitosti poslovanja i gospodarstva
- spoznate ekonomiju kao sredstvo
Za analizu - ispitivanja Kako neko poduzeće može najefikasnije ostvariti svoje ciljeve i namjere
- i rješavati probleme menadžerskog odlučivanja primjenom ekonomske teorije i instrumenata znanosti o odlučivanju
5
Q
Što proučava makroekonomija?
A
Funkcioniranje gospodarstva u cijelini. Npr. Kod proizvodnje nacionalnu proizvodnju/output, kod cijena agregatnu cijenu, kod dohodaka nacionalni dohodak i zaposlenost u gospodarstvu.
6
Q
Što proučava mikroekonomija?
A
Ponašanje pojedinih dijelova npr. Poduzeća ili kućanstva odnosno proizvođača i potrošača. Proizvodnju industrije ili poduzeća, cijene dobara i usluga, distribuciju dohotka i bogatstva, zaposlenost u određenoj grani to jest aktivnosti.
7
Q
Što je agregatna potražnja?
A
Ukupna potražnja u nekom gospodarstvu, odnosno količina dobara i usluga koje u danu opću razinu dohodaka i cijena žele kupiti kućanstva, poduzeća i Vlada. Agregatna potražnja ovisi o općoj razini cijena i veća je ako je niža opća na razina cijena.
8
Q
Koje su metode u ekonomiji?
A
- Promatranje ekonomskih događaja
- Ekonomska analiza - polazeći od neke pretpostavke utvrđuju se određena pravila ili zakonitosti ekonomskog ponašanja.
- Statistička analiza - razumijevanje i testiranje ekonomskih zakona na osnovi statističkih podataka.
- Eksperimenti - kontrolirani eksperimenti poput simulacija, anketnih istraživanja, ekonomskih modela i sl.
9
Q
Što je post hoc pogreška?
A
Greška uzročnosti, ako je događaj A nastupio prije B to ne znači da je A uvjetovao B
10
Q
Što je varka poopćavanja?
A
Krivo shvaćanje da je ono što je istinito za dio istinito i za cjelinu.
11
Q
Što je graf?
A
Dijagram koji pokazuje kako se dva ili više skupova varijabli odnose jedan prema drugome
12
Q
Ekonomski model
A
Matematički prikaz odnosa između dviju ili više varijabli.
13
Q
Varijabla?
A
Stupanj ili mjera promjena u vremenu ili opažanjima.
14
Q
Vrednovanje ekonomskih odlika vrši se prema:
A
- Načelu efikasnosti
- Načelu pravednosti
- Rast
- Stabilnost
15
Q
Načelo efikasnosti
A
Stanje u kojem se ne može poboljšati položaj jedne osobe a da se ne pogorša položaj druge
16
Q
Načelo pravednosti
A
Raspodjela bogatstva društva u skladu sa nekim načelnim, pravednim odrednicama.
17
Q
Rast
A
Porast ukupne proizvodne per capita (po stanovniku)
18
Q
Stabilnost
A
Stanje u gospodarstvu kada je output stabilan ili rastući u uvjetima niske inflacije i nezaposlenosti.
19
Q
Zakon oskudnosti
A
Dobra su oskudna zato što nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koje ljudi žele trošiti.
Pitanja:
Šta ću, kako, za koga i kada/gdje proizvoditi?
20
Q
Otac ekonomije
A
Adam Smith
21
Q
Input
A
Roba i usluge koje koriste poduzeća u procesima proizvodnje (zemlja, rad , kapital)
22
Q
Output
A
Različite korisne robe i usluge koje se troše ili upotrebljavaju za daljnju proizvodnju
23
Q
Proizvodnja
A
Proces transformiranja resursa u korisna dobra ili usluge
24
Q
Resursi
A
Sve osigurano od strane prirode ili prijašnjih generacija koje se direktno ili indirektno koriste za zadovoljavanje potreba (zemlja, bakar, pijesak)
25
Kapital
Već proizvedeno dobra čija je namjena proizvodnja drugih dobara (ceste, računala, automobili, zgrade)
26
Proizvođači
Svaka osoba ili grupa ljudi, javna ili privatna koja transformira resurse u upotrebljivi korisni output.
27
Granica proizvodnih mogućnosti
Pokazuje maksimalne količine proizvodnje koje neko gospodarstvo može proizvesti. Sve što je unutar granice proizvodne mogućnosti je neefikasno. Iznad granice je nedostižno. Cilj je biti što bliže granici proizvodnih mogućnosti.
28
Zakon opadajućih prinosa
Dodavanjem dodatnih jedinica inputa uz ostale fiksne inpute, rezultirajući output bit će sve manji. 1767. J. TURGOT je postavio teoriju na bazi iskustva poljoprivrednika. Koliko god se povećavala količina rada na zemlji nisu se mogle dobiti neograničene količine proizvoda.
29
Rijetkost
Dobra koja su relativno rijetka ili je ograničena u ponudi nazivaju se ekonomskim dobrima i ona su jedino predmet privređivanja
30
Privređivanje
Svjesna ljudska djelatnost kojom se nastoji smanjiti ograničenost sredstava, odnosno dobara kojom se zadovoljavaju ljudske potrebe
31
Dobro
Dobro je sredstvo koje je sposobno zadovoljiti neku potrebu i u osnovi se može govoriti o dobrima koja su neograničena i ograničena za upotrebu.
32
Neograničena dobra
Uvijek ih ima na raspolaganju; npr. zrak, svjetlost, more
33
Slobodna dobra
Zadovoljavaju ljudske potrebe a nisu ograničena tj. Nisu predmet privređivanja
34
Ograničenost ili ograničena dobro
Može se promatrati u apsolutnom i relativnom smislu
35
Apsolutna ograničenost
Sva su dobra ograničena jer ne postoji dobro koje bi priroda nudila u beskonačno velikim količinama
36
Relativna ograničenost
Ograničenost dobara u usporedbi sa ljudskim potrebama. Što su potrebe veće to je veći Stupanj relativne ograničenosti. Isto tako, kod jednakih potreba o stupnju relativne ograničenosti odlučuje apsolutna ograničenost (što je već apsolutna ograničenost, to je veće i stupanj relativna ograničenosti)
37
Prirodno dobro u velikim količinama
Relativno ograničeno dobro
38
Veće potrebe
Veći stupanj relativne ograničenosti dobara
39
Postojanje ekonomskih dobara uvjetuje
Neograničene potrebe i ograničeni resursi.
40
Zakon rijetkosti
Dobra su rijetka jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi žele potrošiti
41
Osnovni problem povezivanja ograničenih resursa i neograničenih želja
Moraju se praviti izbori (koji izazivaju troškove). Ljudske želje se ne mogu u potpunosti zadovoljiti zbog ograničenih prirodnih resursa.
42
Proizvodni resursi
Inputi u proizvodni proces a to su zemlja, rad, kapital, poduzetništvo.
43
zemlja - prirodni resurs
- tlo, površina, sirovine iz prirode
- prirodne resursi mogu biti obnovljivi (ribe, šuma) i neobnovljivi npr. ugljen
44
kapital- kapitalni resursi
- Ne nalaze se u prirodi - proizvode se (rad+drugi kapital)
- proizvedeno sredstvo za proizvodnju
45
Rad- radni kapital
- ljudska fizička i umna sposobnost
46
Poduzetništvo
Specijalna vrsta rada
- kombinacija resursa u svrhu proizvodnje
- organiziranje, inovacije, preuzimanje rizika
47
Oportunitetni trošak
Trošak izgubljene mogućnosti. Najvažniji koncept troška u ekonomskom odlučivanju. Izbor jednog dobra znači istodobno odricanje drgugog dobra
48
Alternativni troškovi
U poduzeću znače odabir najrentabilnijeg pothvata u kojeg se ulažu resursi.
49
Maksimalnu ekonomsku učinkovitost resursa sprečava
-Nezaposlenost (neiskorištenost svih raspoloživih ljudskih i ostalih -zabrana proizvodne aktivnosti - resursa
- nedovoljna zaposlenost (problem alokacije ljudskih i ostalih resursa)
- neučinkovita organizacija gospodarstva (postojanje monopola, štrajkova i sl.)
50
Problem maksimalne učinkovitosti upotrebe resursa
Kako organizirati proizvodnju uz ograničene resurse da bi se zadovoljile potrebe društva
51
Učinkovitost
Nepostojanje rasipanja resursa ili uporaba resursa što je moguće korisnije da bi se zadovoljile potrebe društva.
52
Efikasna proizvodnja
Kada ne može proizvesti jedno dobro bez potrebe smanjenja proizvodnje drugog dobra
53
Efikasno gospodarstvo
Djeluje na granici proizvodnih mogućnosti
54
Granica proizvodnih mogućnosti i tehnološki napredak
Temelji se na danoj razini tehnologije i fiksnim količinama resursa. Granica proizvodnih mogućnosti nije uvijek zadana zato jer povećanje tehnologije i resursa povećava mogući output. Pomoću tehnološkog napretka gospodarstvo može proizvesti više proizvoda od potpunu zaposlenost rasursa što uzrokuje Ekonomski rast gospodarstva.
55
Koja su temeljna Ekonomska pitanja?
- što, kako i za koga proizvoditi?
- ograničeni resursi / rijetka finalna dobra/ ljudi moraju izabrati.
- u različitim ekonomskim sustavima različito rešavanje pitanja
56
Što proizvoditi?
- koji proizvodi ili uslugu
- U kojim količinama
- voditi računa o razlikama u društvu
- voditi računa > veća proizvodnja jednog dobra = manje proizvodnja drugug
57
Kako proizvodite?
- tehničko pitanje
- koja kombinacija resursa
- kojom tehnologijom
- voditi računa - koristiti najbolju kombinaciju resursa i tehnologije koja će omogućiti stvaranje outputa sa najjeftinijim opor oportunitetnim troškom.
58
Za koga proizvoditi?
- za koga je namjenjen proizvod
- kako će se output rasporediti između kućanstva
59
Alternativni ekonomski sustavi
- Tradicionalno - običajno gospodarstvo
- Komadno - plansko gospodarstvo
- Tržišno gospodarstvo
- Mješovito gospodarstvo
60
Tradicionalno- običajno gospodarstvo
- Uglavnom zastupljena u prošlosti
- Rješenje problema prenosi se sa starijih na mlađe.
61
Komadno - plansko gospodarstvo
- resursi uglavnom su u državnom vlasništvu.
- rješenje problema donosi država planovima
- neovisno o vlasništvu nad resursima (koji mogu biti i privatni) glavno obilježje = dominacija države
62
Tržišno gospodarstvo
- Resursi uglavnom u privatnom vlasništvu.
- Rješenje problema donosi tržište na bazi ponude i potražnje i formiranjem cijena koje su pokazatelj onoga što je društvu potrebno.
- Pojedinci donose odluke - na bazi tržišnih signala i svojih osobnih preferencija.
63
Mješovito gospodarstvo
- ima elementa svih sustava
- rješenje problema donosi tržište, dijelom kroz državnu regulaciju, a neka se zasnivaju na običajima.
64
Ekonomska uloga države
Država je potrebna i obavezna u brizi za ulaganje u ljudske kapital i za infrastrukturu kako fizičku tako i socijalnu. Država ima funkciju:
1. Postavljanja zakonske i institucionalne strukture.
2. Interveniranje u alokaciji resursa (državna potrošnja, politika poreza i vlastite proizvodnje)
3. uvođenje poreza i alokacija resursa
4. Javna dobra
5. Transfer i redistribucija dohotka
6. Izravna intervencija
7. Održavanje stabilnosti cijena i ekonomska politika
65
Koje su tri ekonomske funkcije države
poticanje učinkovitosti , jednakosti i stabilnosti
66
Funkcija države - poticanje učinkovitosti
- ispravlja tržišne nesavršenosti > nesavršena konkurencija, eksternalije, javna dobra
- donosi odluke o proizvodnji i cijeni javnih dobara > kroz poreze prikuplja sredstva za njihovu proizvodnju, održavanje i uporabu
67
Funkcija države - poticanje jednakosti
- u društvu se stvaraju velike dohodovne nejednakosti koje ne mogu biti prihvatljive
- progresivno oporezivanje (veći dohodak > veća stopa poreza)
- transferna plaćanja ( pomoć starijim osobama, nezaposlenima, bolesnima...)
- subvencioniranje potrošača s niskim dohotkom
68
Funkcija države - poticanje stabilnosti
- monetarna politika > regulacija ponude novaca, kredita i kamatne stope tj količina novca u opticaju
- fiskalna politika > politika poreza i javnih izdataka
69
Ekonomski ciljevi
Uglavnom jednaki u svakom društvu, razlika je ovisno o stupnju kulturnog i ekonomskog razvoja.
70
Mikroekonomski ciljevi
, ekonomska učinkovitost, pravedna raspodjela, ekonomska sloboda
71
Makroekonomske ciljevi
Gospodarski rast, puna zaposlenost, stabilnost cijena
72
Ekonomska učinkovitost
Uporaba oskudnih resursa na način da se proizvede što je moguće više željenih dobara; izabrati najpoželjniju kombinaciju dobara na granici proizvodnih mogućnosti
73
Proizvodna učinkovitost
Što i kako proizvoditi; proizvoditi što jeftinije moguće i voditi računa o oportunitetnom trošku
74
Alokativna učinkovitost
Alocirati resurse u takve kombinacije dobara koje će potrošačima omogućiti maksimizaciju zadovoljstva
75
Pravedna raspodjela
Raspodjela outputa ili dohotka među stanovništvom; nema ekonomske ispravne raspodjele; svim ljudima omogućiti podmirivanje osnovnih potreba je najbliža pravednoj raspodjeli i pravednosti jednakih prilika - svaki pojedinac ima jednaku priliku proizvoditi i zarađivati a svaka podjela outputa nakon toga je pravedna
76
Ekonomska sloboda
Pravo na vlastite proizvodne resurse i njihovu uporabu; ograničena ako se šteti drugome; društva donose pravila igre - povezano sa društvenim ponašanjem i ekonomskom aktivnošću
77
U tržišnom gospodarstvu ekonomska sloboda znači
Da pojedinci Mogu slobodno kupovati, prodavati, organizirati, proizvoditi i trošiti uz relativno malo uplitanje drugih pojedinaca ili države
78
Gospodarski rast
Cilj je podići životni standard stanovništva - mjeren dohotkom ili outputom po stanovniku
79
Kod gospodarskog Rasta pomicanje granica proizvodnih mogućnosti prema gore desno - povećava se mogućnost proizvodnje dobara na tri načina:
1. Proširenje prirodnih resursa
2. Razvoj tehnologije koja omogućava veću proizvodnost resursa i povećanje znanja obrazovanjem
3. Povećanje kapitalnih resursa većem proizvodnjom kapitalnih dobara
80
Glavni oportunitetni trošak
Napuštanje ili žrtvovanje tekuće potrošnje radi proširenja granica u budućnosti - izbor nižeg standarda zbog stjecanja koristi u budućnosti
81
Puno zaposlenost
Važna kod dohvaćanja granica proizvodnih mogućnosti; duža razdoblje nezaposlenosti su nepoželjna zbog izgubljenog outputa koji smanjuje bogatstvo društva
82
Stabilnost cijena
- cjenovni signali za organiziranje proizvodnje i razmjene
- nestabilnost cijena stvara zbrku i onemogućava dobre poslovne odluke
- omogućiti stabilnost cijena - održavanje cijena bez rasta ili pada prosječne razine cijena
