usmeni 2 Flashcards

1
Q

Nabroji osjetne sustave.

A
  1. vidni
  2. slušni
  3. kožni
  4. okusni
  5. njušni
  6. vestibularni (ravnoteža)
  7. kinestetički (pokret)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako nastaje osjet?

A

Receptori osjetnog organa primaju podražaje i reagiraju, zatim živčani impuls odlazi osjetnim živcima do mozga u centar (kora velikog mozga).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji su dijelovi osjetnog sustava?

A

Osjetni organ, živci i centar u mozgu- svi moraju biti ispravni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je to podražaj?

A

Podražaj je određena vrsta energije iz okoline koja djeluje na osjetni sustav.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je to osjet?

A

Osjet je subjektivni doživljaj nekog podražaja. To je najjednostavniji psihički proces koji je rezultat djelovanja i detektiranja energije u nekom osjetnom sustavu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je percepcija?

A

Percepcija je kada mozak osjete ne doživljava pojedinačno već ih organizira i interpretira kao organiziranu cjelinu.
To je automatski i nenamjerni proces.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koje su funkcije percpecije?

A
  1. lociranje objekata u okolini
  2. rekognicija/prepoznavanje okoline
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što se događa u prepoznavanju okoline?

A

Uspoređuju se informacije koje već imamo s onima koje smo primili.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koja su 2 procesa u prepoznavanju okoline, rekogniciji?

A

2 procesa:
ULAZNI- proces dominira u novoj nepoznatoj okolini (nove info.)
SILAZNI- (već pohranjene info.) u određenoj okolini mozak uspoređuje info. iz 2 procesa
BRZO REPOZNAVANJE (u poznatoj okolini)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je to nestabilnost osjeta?

A

Kada isti podražaj zbog različitih uvjeta doživljavamo subjektivno na različite načine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koji su različiti načini doživljavanja osjeta (nestabilnost osjeta)?

A
  1. osjetna adaptacija- nakon dužeg izlaganja podražaju stalnog intenziteta, naša se osjetljivost s vremenom smanjuje
  2. rekuperacija- nakon dužeg izlaganja osjetu slabijeg intenziteta, naša se osjetljivost s vremenom pojačava
  3. naknadni osjet- prethodni podražaj utječe na percepciju idućeg
  4. perzistencija- nakon prestanka djelovanja podražaja, osjet još traje
  5. kontrast- istovremeno zadani podražaji si međusobno naglašavaju po čemu se razlikuju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što je to gestalt?

A

Gestalt je načelo na koje se percepcija organizira, na koji organizira zasebne elemente u jednu cjelinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koja su načela gestalta?

A
  1. načelo sličnosti
  2. načelo zatvaranja
  3. načelo blizine
  4. načelo kontinuiteta
  5. načelo simetrije
  6. načelo figure i pozadine
  7. načelo zajedničke sudbine
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koja načela su načela grupiranja?

A

Sva osim načela figure i pozadine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Objasni načelo sličnosti.

A

Jednake ili slične elemente doživljavamo kao cjelinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Objasni načelo zatvaranja.

A

Elemente koji nedostaju popunjavamo i figuru doživljavamo kao cjelinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Objasni načelo blizine.

A

Elemente koji su međusobno blizu doživljavamo kao cjelinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Objasni načelo kontinuiteta (dobrog pravca).

A

Elemente u nizu ili na istom pravcu doživljavamo kao cjelinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Objasni načelo figure i pozadine.

A

Uređena sposobnost razlikovanja figure i pozadine. (otežano u 2D- nema sjene).
Na razlikovanje utječu očekivanja, sugestije i iskustva.

kamuflaža- suprotno načelu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Objasni načelo zajedničke sudbine.

A

Elementekoji se kreću u istom smjeru doživljavamo kao cjelinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Objasni načelo simetrije.

A

Simetrično položene elemente doživljavamo kao cjelinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je to percepcija dubine?

A

To je određivanje udaljenosti objekta u prostoru.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koje vrste znakova mozak koristi za određivanje dubine? Zašto?

A

Mozak koristi binokularne (gledanje na oba oka) i monokularne znakove (gledanje na jedno oko).
Korist se posebni znakovima jer je prostor u 3D, a slika na mrežnici oka u 2D.

24
Q

Koje su 2 vrste binokularnih znakova?

A
  1. konvergencija očiju
  2. različitost slika na mrežnicama očiju
25
Q

Kako se slika razlikuje na mrežnicama očiju?

A

Svako oko poprima svoju sliku. Što je objekt bliže slike se više razlikuju i prema razlici mozak procjenjuje udaljenost.

26
Q

Što je to konvergencija očiju?

A

Konvergencija očiju je zakretanje očnih jabučica jedne prema drugoj kad gledamo u neki objekt.
Što je oblik bliži, konvergencija je jača i prema jačini mozak zaključuje o udaljenosti objekta.

27
Q

Koje su vrste monokularnih znakova?

A
  1. RELATIVNA VELIČINA (bliži objekt=veća slika)
  2. RELATIVNA VISINA (bliži objekt= niže u vidnom polju)
  3. LINEARNA PERSPEKTIVA (paralelne linije izgledaju kao da se s udaljavanjem međusobno približavaju)
  4. DETALJ I GRADIJENT TEKSTURE (uklapanjem sve slabije raspoznajemo detalje i teksturu)
  5. PREKRIVANJE (bliži objekt prekriva udaljeniji)
  6. SJENA (bliži objekt zasjenjuje udaljeniji)
  7. ATMOSFERSKA PERSPEKTIVA (s udaljavanjem su tonovi hladniji)
28
Q

Što je perceptivna konstantnost?

A

To je PREPOZNAVANJE- u različitim uvjetima isti objekt stvara različitu sliku, mozak uzima u obzir uvjete promatranja i svojstva objekta doživljava isto

29
Q

Koja su 4 uvjeta perceptivne konstantnosti?

A
  1. konstantnost oblika
  2. konstantnost veličine
  3. konstantnost boje
  4. konstantnost svjetline
30
Q

Što je to konstantnost oblika?

A

Konstantnost oblika je kada se s promjenom kuta gledanja slika objekta mijenja, a mozak objekt i dalje doživljava isto.

31
Q

Što je to konstantnost veličine?

A

Konstantnost veličine je kada mozak neovisno o udaljenosti objekta točno procjenjuje njegovu veličinu.

32
Q

Što je to konstantnost boje i svjetline?

A

S promjenom svjetline se mijenja valna duljina- boja koju objekt šalje u naše oko kao i količina svjetlosti. Mozak ih i dalje doživljava isto.

33
Q

Što je to učenje?

A

Učenje je složeni kognitivni proces u kojem iskustvo ili vježba uzrokuju relativno trajne promjene u ponašanju, znanju i/ili vještinama.

34
Q

Koja su 3 mehanizma učenja?

A
  1. klasično uvjetovanje
  2. operantno/instrumentalno uvjetovanje
  3. socijalno/opservacijsko učenje (po modelu)
35
Q

Što je to klasično uvjetovanje?

A

Klasično uvjetovanje je nesvjesno učenje za jednostavne reakcije. Proučavao ga je fiziolog Ivan Pavlov (salivacija kod pasa).

36
Q

Koji su elementi klasičnog uvjetovanja?

A
  1. Neuvjetovani podražaj- bez učenja izaziva određenu reakciju
  2. neuvjetovana reakcija- nenaučena reakcija, automatski izazvana s neuvjetovanim podražajem
  3. neutralni podražaj- sam po sebi ne izaziva reakciju
  4. uvjetovani podražaj- prije neutralni podražaj koji je u kombinaciji s neuvjetovanim podražajem počeo izazivati reakciju kakvu i nup
  5. uvjetovana reakcija- naučena reakcija koju izaziva uvjetovani podražaj
37
Q

Koje su faze klasičnog uvjetovanja?

A
  1. prije uvjetovanja
  2. uparivanje podražaja
  3. nakon uvjetovanja
38
Q

Što je to generalizacija?

A

Podražaji slični uvjetovanom izazivaju uvjetovanu reakciju iako nisu korišteni u uvjetovanju.

39
Q

Što je to diskriminacija?

A

Kad podražaji slični uvjetovanom podražaju ne izazivaju reakciju jer mozak vidi razliku.

40
Q

Kakvo je to operantno ili instrumentalno uvjetovanje? Tko ga je proučavao?

A

Proučavao ga je Skinner. To je učenje kada se nova ponašanja usvajaju ili napuštaju ovisno o posljedicama tj. potkrepljivaču.
Uklanjanje podražaja je kažnjavanje, a zadavanje je potkrepljivanje.

41
Q

Kakav potkrepljivač može biti?

A

Ugodni (pozitivan) ili neugodan (negativan).

42
Q

Kako kazna utječe na ponašanje?

A

Kazna smanjuje vjerojatnost ponovne pojave ponašanja.

43
Q

U koja 2 oblika dolazi kazna?

A
  1. kazna uklanjanjem pozitivnog okrepljivača
  2. kazna zadavanjem negativnog okrepljivača
44
Q

Kako potkrepljenje tj. nagrada utječe na ponašanje?

A

Nagrada povećava vjerojatnost ponovne pojave ponašanja.

45
Q

U koja 2 oblika dolazi nagrada?

A
  1. zadavanje poz. okrepljivača (pozitivno okrepljenje)
  2. ukidanje neg. okrepljivača (negativno potkrepljenje)
46
Q

Što se događa ako ponašanje redovno potkrepljujemo?

A

Dolazi do brzog učenja, ali i brzog gašenja kada prestanom potkrepljivati.

47
Q

to se događa ako ponašanje povremeno/nepravilno potkrepljujemo?

A

Dolazi do sporijeg učenja, ali je ponašanje otpornije na gašenje. (primjer: kockanje)

48
Q

Kakvo je to socijalno/opservacijsko učenje?

A

To je kada se nova ponašanja uče promatranjem drugih ljudi (modela). - modeli s poželjnijim osobinama, višim statusom i oni kojima smo više izloženi su utjecajniji.

49
Q

Koja su 4 tipa opservacijskog učenja?

A

modeliranje, imitacija, vikarijsko učenje i verbalno modeliranje/simboličko učenje?

50
Q

Kakvo je to učenje modeliranjem, a kakvo imitacijom?

A

Modeliranje- model ima namjeru podučiti, izvodi ponašanje, učenik promatra i uči (roditelji, trener)
Imitacija- model nema namjeru podučiti, učenik ga promatra i oponaša često bez da razumije to ponašanje (mala djeca)

51
Q

Kakvo je to simboličko učenje (verbalno modeliranje), a kakvo vikarijsko učenje?

A

Simboličko učenje- model ne izvodi, samo opisuje ponašanje (autoškola, upute…)
Vikarijsko učenje- učenje iz tuđeg iskustva, promatranje posljedica modela, ovisno o posljedicama ponavljamo ili ne ponavljamo ponašanje.

52
Q

Što su kognitivne teorije učenja?

A

One objašnjavaju kako dolazi do učenja i bez vanjskih podražaja i potkrepljenja

53
Q

Koji su oblici kognitivnog učenja?

A
  1. prikriveno/skriveno učenje. latentno
  2. učenje uvidom
54
Q

Kakvo je to prikriveno/ latentno učenje?

A

To je učenje koje se ne iskazuje u ponašanju dok za to ne postoji potreba (npr. snalaženje u prostoru).

55
Q

Što je to kognitivna mapa?

A

To je predodžba o prostoru i vlastitom položaju u njemu.

56
Q

Kakvo je to učenje uvidom?

A

To je učenje u kojem se nove reakcije usvajaju naglim uviđanjem odnosa među elementima u nekoj problemskoj situaciji.
Učenje se odvija kroz rješavanje problema.
uvid=aha doživljaj

57
Q

Što je specifično za učenje uvidom?

A

Da je potreban određen stupanj intelektualnog razvoja.