Usmeni Flashcards

1
Q

Definicija statistike

A

Znanstvena metoda koja se bavi prikupljanjem, uređivanjem, analizom i tumačenjem podataka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Deskriptivna statistika

A

U okviru deskriptivne statistike zaključci se donose na temelju svih podataka. Ona obuhvaća postupke uređivanja, grupiranja, tabeliranja, grafičkog prikazivanja te izračunavanja različitih statističko-analitičkih veličina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Inferencijalna statistika

A

U sklopu inferencijalne statistike zaključci se donose na temelju dijela podataka, odnosno uzorka. Temelji se na teoriji vjerojatnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Statistički skup

A

Jedinice koje su predmet promatranja statističkom metodom. Npr. osobe, poduzeća, države. Definiraju se pojmovno, prostorno i vremenski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Opseg skupa

A

Broj jedinica u statističkom skupu. Dijeli se na konačni i beskonačni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Osnovni skup

A

Skup podataka o promatranom svojstvu za svaku jedinicu statističkog skupa (populacija)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Populacija

A

Skup podataka o promatranom svojstvu za svaku jedinicu statističkog skupa (osnovni skup)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Uzorak

A

Podskup, dio osnovnog skupa. Dio podataka koji je izdvojen iz cjelovite evidencije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Statističko obilježje

A

Svojstvo koje stupnjem ili oblikom varira od jedinice do jedinice statističkog skupa (varijabla)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Varijabla

A

Svojstvo koje stupnjem ili oblikom varira od jedinice do jedinice statističkog skupa (statističko obilježje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Vrste statističkog obilježja?

A

Postoje dvije kategorije vrsta obilježja. Prva je numerička odnosno kvantitativna koja se izražava brojevima. Ona se dijeli na kontinuirana obilježja, koja mogu poprimiti bilo koju vrijednost iz nekog intervala i na diskretna , odnosno diskontinuirana, koja poprimaju isključivo cjelobrojne vrijednosti. Druga kategorija su kvalitativna obilježja koja se dijele na nominalna obilježja, koja mogu biti atributivna i geografska, tj. izražavaju se opisno ili riječima, te redoslijedna obilježja, odnosno obilježja ranga.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Mjerenje

A

Postupak pridruživanja numeričkih i nenumeričkih oznaka jedinicama statističkih skupova na temelju određenog pravila. Temelji se na primjeni mjernih skala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Na čemu se temelji mjerenje?

A

Na primjeni mjernih skala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

4 vrste mjernih skala?

A

Nominalna, ordinalna, omjerna i intervalna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Nominalna mjerna skala

A

Sastoji se od liste naziva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Ordinalna mjerna skala

A

U ovoj skali se jedinicama statističkih skupova pridružuju slovne oznake, simboli ili brojevi sukladno intenzitetu mjernog svojstva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Intervalna mjerna skala

A

Ovom skalom jedinicama statističkih skupova se pridružuju brojevi sukladno intenzitetu mjernog svojstva. Za ovu skalu karakteristično je da ima definiranu mjernu jedinicu i dogovorno utvrđenu nulu, npr. temperaturna ljestvica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Omjerna mjerna skala

A

Ovom skalom jedinicama statističkih skupova se pridružuju brojevi sukladno intenzitetu mjernog svojstva. Za ovu skalu karakteristično je da ima definiranu mjernu jedinicu i nulu koja označava nepostojanje svojstva, npr. broj zastoja rada stroja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji izvori podataka postoje?

A

Primarni i sekundarni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Primarni izvori podataka

A

Podaci se prikupljaju u svrhu istraživanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Sekundarni izvori podataka

A

Podatke prikupljaju razne institucije, np. DZS, banke, osiguravajući zavodi…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što nastaje uređivanjem podataka?

A

Statistički nizovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koje vrste statističkih nizova postoje?

A

VRNN - Vremenski, redoslijedni, numerički, nominalni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Nominalni niz

A

Nastaje uređivanjem podataka o nominalnom obilježju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Redoslijedni niz

A

Nastaje uređivanjem podataka o rang varijabli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Numerički niz

A

Nastaje uređivanjem podataka koji predstavljaju vrijednosti numeričke varijable

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Vremenski niz

A

Nastaje kronološkim nizanjem podataka o nekoj pojavi

28
Q

Koje vrste tablica postoje?

A

Jednostavna, skupna, kombinirana, odnosno tablica kontigence/tablica s dva ulaza

29
Q

Skupna tablica

A

Sadrži barem dva niza koja su grupirana prema modalitetima istog obilježja

30
Q

Kombinirana tablica

A

Podaci su grupirani prema modalitetima dvaju ili više varijabli

31
Q

Tablica kontigence

A

Podaci su grupirani prema modalitetima dvaju ili više varijabli

32
Q

Tablica s dva ulaza

A

Podaci su grupirani prema modalitetima dvaju ili više varijabli

33
Q

Relativni brojevi

A

Omogućavaju elementarnu analizu podataka u sklopu deskriptivne statistike. To mogu biti proporcije, postotci, odnosno relativne frekvencije. Zatim, indeksi, te relativni brojevi koordinacije

34
Q

Relativni brojevi koordinacije

A

Omjerni brojevi koji nastaju diobom dvaju koordinirajućih veličina, npr. gustoća stanovništva

35
Q

Kvalitativni podaci

A

Oblici nominalne ili redoslijedne varijable

36
Q

Mali broj kvalitativnih podataka

A

Ako je mali broj, podaci se navode nekim redom odabranim po volji ili prema intenzitetu mjernog obilježja kod redoslijednih podataka, npr. ocjene od najmanje prema najvećoj

37
Q

Veći broj kvalitativnih podataka

A

Ako je veći broj, pristupa se grupiranju. Grupiranjem se skup podataka raščlanjuje na podskupove koji se međusobno ne preklapaju.

38
Q

Frekvencija

A

Broj podataka istog ili sličnog modaliteta varijable

39
Q

Nominalni ili redoslijedni niz

A

Parovi različitog oblika kvalitativne varijable oi i pripadajućih frekvencija fi, (oi, fi), i=1,2,…,k

40
Q

Opseg skupa

A

Zbroj frekvencija

41
Q

Relativna frekvencija

A

Omjer frekvencije i opseg skupa

42
Q

Postotna relativna frekvencija

A

Relativna frekvencija pomnožena sa 100

43
Q

Vrste površinskih grafova kojima se prikazuju kvalitativni nizovi?

A

Stupci (položeni, uspravni), strukturni krugovi i polukrugovi, razdijelni stupci, višestruki stupci

44
Q

Numerički nizovi

A

Nastaju uređenjem numeričkih podataka. Način njihova uređivanja ovisi o tome jesu li disketni ili kontinuirani

45
Q

O čemu ovisi način uređivanja numeričkih nizova?

A

O tome jesu li podaci kontinuirani ili diskretni

46
Q

Uređivanje u slučaju malog broja podataka

A

Uređuje se nizanjem po veličini. Pojedinačni numerički podaci grafički se prikazuju dijagramom s točkama i dijagramom stablo-list (S-L dijagram).

47
Q

Uređivanje u slučaju diskretnog obilježja s velikim brojem podataka i manjem broju oblika

A

Pristupa se grupiranju. Numerički niz odnosno distribucija frekvencije se sastoji od parova (xi, fi), i=1,2,…,k. Xi su modaliteti numeričkog obilježja, a fi pripadajuće frekvencije

48
Q

Uređivanje u slučaju kontinuiranog obilježja

A

Grupiranje se provodi na temelju razreda. Svaki razred ima svoju gornju i donju granicu

49
Q

Uređivanje u slučaju diskretnog obilježja s većim brojem oblika

A

Grupiranje se provodi na temelju razreda. Svaki razred ima svoju gornju i donju granicu.

50
Q

Frekvencija razreda

A

Broj podataka omeđen donjom i gornjom granicom razreda

51
Q

Od čega se sastoji numerički niz odnosno distribucija frekvencija?

A

Od parova razreda i pripadajućih frekvencija.

52
Q

Što prethodi formiranju distribucije frekvencija?

A

Određivanje broja razreda i njihove veličine

53
Q

Što se koristi za određivanje broja razreda?

A

Sturgesovo pravilo

54
Q

Za što se koristi Sturgesovo pravilo?

A

Za određivanje broja razreda

55
Q

Kako glasi Sturgesovo pravilo?

A

k je otprilike 1 + 3,3 logaritma od zbroja frekvencije. K je broj razreda

56
Q

Kako se određuje veličina razreda ako su razredi jednakih veličina?

A

Veličina im se apsoksimira tako da se raspon varijacije podijeli s brojem razreda

57
Q

Kada se primjenjuju razredi jednakih veličina?

A

Kada su podaci simetrično raspoređeni

58
Q

Kada se primjenjuju razredi različitih veličina?

A

Kada su podaci asimetrično raspoređeni

59
Q

Koje granice razreda postoje?

A

Prave i nominalne

60
Q

Prave granice razreda

A

Donja granica tekućeg razreda je jednaka gornjoj granici prethodnog razreda

61
Q

Nominalne granice razreda

A

Pretvaraju se u prave tako da se svaka donja granica umanji za polovicu jedinice, a svaka gornja uveća za polovicu jedinice. To vrijedi za sve slučajeve, osim za navršene godine života.

62
Q

Veličina razreda

A

Određuje se kao razlika gornje i donje prave granice

63
Q

Razredna sredina

A

Određuje se kao poluzbroj gornje i donje prave granice razreda

64
Q

Kako se grafički prikazuje distribucija frekvencija?

A

Histogramom i poligonom frekvencija

65
Q

Kumulativni niz

A

Nastaje postupnim zbrajanjem apsolutnih ili relativnih frekvencija.

66
Q

Kako se grafički prikazuje kumulativni niz?

A

Kumulantom