Ubiti ću se Flashcards
1
Q
Krivulja potražnje
A
Odnos između količine dobra koju su potrošači voljni kupitti i cijene tog dobra
2
Q
Što su supstituti?
A
Dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do porasta potražnje za drugim.
3
Q
Što su komplementi?
A
Dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do smanjenja potražnje za drugim.
4
Q
Ravnotežna cijena
A
Cijena pri kojoj je količina ponude jednaka količini potražnje
5
Q
Tržišni mehanizam
A
Cijena se mijenja sve dok se tržište ne uravnoteži
6
Q
Cjenovna elastičnost potražnje
A
Postotna promjena količine potražnje za nekim dobrom izazvana porastom cijene tog dobra za 1%
7
Q
Tko je zajedno s suradnicima formirao makroekonomiju kao znanstvenu disciplinu?
A
Keynes
8
Q
Kako su povjesničari nazvali ideje i pristupe Keynesa u ekonomiji?
A
Povjesničari su ih nazvali “keynesijanskom revolucijom” u ekonomskom mišljenju.
9
Q
Koje je načelo Keynes formirao koje tvrdi da agregatna potražnja određuje razinu proizvodnje i zaposlenosti u kratkom roku?
A
Načelo efektivne potražnje.
10
Q
Uzroci krizno-recesivnog stanja ekonomije prema Keynesu tijekom Velike depresije?
A
1) Nedostaci tržišnog mehanizma, posebno tržišta rada.
2) Ciklični karakter i nestabilnost kapitalističke ekonomije.
3) Nepravedna raspodjela dohotka.
4) Nedostatak efektivne agregatne potražnje.
11
Q
Što Keynes i njegovi istomišljenici smatraju prioritetom u makroekonomskoj politici?
A
Puna zaposlenost i ekonomski rast.
12
Q
Zašto je puna zaposlenost teško ostvariva prema keynesijancima?
A
Ekonomija je često u stanju neravnoteže, a klasični i neoklasični modeli predstavljaju moguće, ali rijetko dostupno stanje.
13
Q
Kako keynesijanci vide postizanje opće ekonomske ravnoteže?
A
Na nižim stupnjevima iskorištenja kapaciteta, odnosno na razini nepotpune zaposlenosti, težeći prema ravnoteži na razini pune zaposlenosti.
14
Q
Kojem političkom spektru odgovara Keynesova ekonomska politika?
A
Centar ili lijevo od centra, za one koji žele brzo povećati proizvodnju i zaposlenost.
15
Q
Kada su keynesijanske politike bile dominantne u ekonomskim politikama razvijenih kapitalističkih zemalja?
A
Od tridesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
16
Q
Zašto je keynesijanska ekonomska politika doživjela krizu u sedamdesetima?
A
Zbog:
1) Raspada ekonomsko-političkog konsenzusa, izraženog u radničkim zahtjevima za indeksacijom cijena i najamnina.
2) Nemoći keynesijanizma da objasni stagflaciju.
17
Q
Koja škola ekonomije je preuzela vodstvo od kraja sedamdesetih godina?
A
Neoklasična škola, kako u razvijenim kapitalističkim zemljama, tako i u bivšim socijalističkim zemljama istočne Europe.
18
Q
Što utječe na determiniranje nadnica i tržišta rada?
A
Raspoloživa materijalna dobra, ljudi, njihove sposobnosti te prirodni, tehnički, subjektivni i društveni čimbenici proizvodnje.
19
Q
Koje su ključne komponente prirodnih uvjeta koji utječu na materijalnu proizvodnju?
A
Bogatstvo flore i faune, rudno bogatstvo, mora, rijeka, klima, hidrološki uvjeti.
20
Q
Što obuhvaća društveno bogatstvo?
A
Potrošna dobra (za osobnu potrošnju) i dobra namijenjena proizvodnoj potrošnji (zalihe sirovina, sredstva za rad).
21
Q
Koji su subjektivni čimbenici proizvodnje povezani sa stanovništvom?
A
Brojnost stanovništva, godišnji prirodni priraštaj, starosna struktura, radno sposobno stanovništvo, kvalifikacijska struktura, spolna struktura.
22
Q
Kako dužina radnog vremena utječe na društvenu proizvodnju?
A
Veće radno vrijeme povećava mogućnosti za veću društvenu materijalnu proizvodnju, ali postoje prirodne i društveno-povijesne granice.
23
Q
Što obuhvaća pojam “intenzivnost rada”?
A
Stupanj trošenja čovjekove radne snage u jedinici vremena, utječe na količinu proizvedenih dobara.
24
Q
Kako se definira “produktivnost rada” i koji su faktori koji je utječu?
A
Stvaralačka moć rada da proizvede određenu količinu dobara u jedinici radnog vremena. Ovisi o proizvodnoj stručnosti, razvijenosti sredstava za proizvodnju, prirodnim uvjetima, znanosti, organizaciji rada i društvenim odnosima.
25
Što su "društveni odnosi" u kontekstu ekonomske proizvodnje?
Povezano djelovanje ljudi koje mijenja ponašanje i proizvodi promjene u svijetu. Nositelji su pojedinci, skupine i različiti odnosi unutar društva.
26
Kako se opisuje evolucija društva?
Društvo se razvija kroz postupne kvalitativne i kvantitativne promjene u jednom dugom vremenskom razdoblju.
27
Kako se definira revolucija u društvu?
Revolucija u društvu je radikalna kvalitativna promjena stanja nekog društva, događa se u relativno kratkom vremenskom periodu, često s brzinom i intenzitetom koji rezultiraju radikalnim i korjenitim promjenama u društvu.
28
Značenje poduzetništva (naučiti nekoliko)
a. Kombiniranje proizvodnih čimbenika i uvećanje potencijala
b. Kreativni proces
c. Samozapošljavanje i pokretanje biznisa
d. Nastanak i razvoj malih poduzeća
e. Vizionarska aktivnost i kreativne promjene
f. Specifično zanimanje
g. Materijalizacija kreativnih proizvoda
h. Preuzimanje poslovnog rizika
i. Nalaženje i korištenje novih mogućnosti
29
Odrednice suvremenog poduzetništva (nekoliko)
a. Profitno orijentiran pothvat
b. Dinamičnost i inovativnost
c. Neizvjesnost
d. Rizik
e. Anticipiranje promjena
f. Prosuđivanje i odlučivanje
g. Korištenje resursa
h. Radost kreacije
30
Kako se definira društvo?
Cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa.
31
Koji su osnovni principi strukture društva prema sociologiji?
Ekonomske osnove (područje društvene proizvodnje) i društvene nadgradnje (društveno-politička organizacija i svijest).
32
Što obuhvaća širi pojam dinamike društva?
Sve promjene u društvu.
33
Što predstavlja društveno-ekonomska formacija?
Tipičan i relativno trajan sustav odnosa u društvu, formiran oko osnovnog proizvodnog odnosa.
34
Što čini društvenu osnovu?
Proizvodne snage (sredstva za proizvodnju i čovjek sa svojim sposobnostima) i proizvodni odnosi (odnosi u procesu proizvodnje).
35
Što obuhvaća uži pojam dinamike društva?
Samo promjene koje bitno mijenjaju društvo ili neki njegov dio, donoseći kvalitetu koja do tada nije postojala.
36
Kroz koje povijesne tipove društveno-ekonomskih formacija prolazi društvo?
i. Prvobitna zajednica
ii. Robovlasničko društvo
iii. Feudalno društvo
iv. Kapitalističko društvo (faze: Liberalni kapitalizam, Monopolistički kapitalizam, Državni ili suvremeni kapitalizam)
v. Socijalističko društvo.
37
Kako se karakterizira način proizvodnje?
To je sveukupnost proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa u društvu. Sukob između sadržaja (proizvodnih snaga) i forme (proizvodnog odnosa) može dovesti do nesklada, stagnacije i raspada u društvu. Razvoj društva prolazi kroz stalni proces sklada i nesklada između proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa.
38
Kako se dijeli predcivilizacijsko razdoblje?
Na divljaštvo i barbarstvo.
39
Na čemu se temelje proizvodni odnosi u prvobitnoj zajednici?
Nema države, prava, privatnog vlasništva, policije i sudova; ljudi su u prirodnoj jednakosti.
40
Kako se formira klasno društvo?
Biološka podjela rada prema spolu i dobi dovodi do pojave viška proizvoda; stvaraju se prve podjele na vlasnike i nevlasnike; formiraju se klasa vlasnika i klasa nevlasnika.
41
Kako se odvijaju odnosi u klasnom društvu?
Vlasnici su gospodari sredstava za proizvodnju, a nevlasnici su otuđeni od tih sredstava; javlja se ekonomska otuđenost i formiranje klasa.
42
Koji su oblici robovlasništva?
Istočnjačko (država vlasnik sredstava) i antičko (privatno vlasništvo); oblikuje se patrijarhalno ropstvo i dužničko ropstvo; dolazi do pobuna robova i formiranja gradskog proletarijata.
43
Koje su karakteristike feudalizma?
Privreda je pretežno naturalnog karaktera; postoji stalna eksploatacija seljaka, zanatlija i trgovaca; nastaje gradski proletarijat; razvijaju se zanatstvo, obrti, trgovina i znanost; feudalni sustav slabi uz pojavu buržoaskih revolucija.
44
Tko su nositelji promjena u feudalizmu?
Buržoazija, trgovci, zanatlije, i bankari; proces koncentracije bogatstva; buržoaski utjecaj na raspad feudalnog sustava.
45
Društvo građanske demokracije ili društvo tržišne demokracije
Oblik društva karakteriziran dominacijom građanske demokracije ili tržišne demokracije, ovisno o političkom i ekonomskom sustavu.
46
Funkcija poslodavca
Poslodavac obavlja ključnu ulogu u organizaciji i vođenju poslovanja, zapošljavajući radnu snagu i upravljajući resursima.
47
Radna snaga
Skup zaposlenih pojedinaca u društvu, predstavljajući ključnu komponentu proizvodnje i gospodarskog razvoja.
48
Dominacija robnog oblika gospodarenja
Gospodarski sustav temeljen na proizvodnji i razmjeni dobara, s fokusom na konkurenciju i inovacije.
49
Robna proizvodnja u kapitalizmu
Dominantna je, a radna snaga dobiva svoj robni oblik i postaje roba na tržištu. Svi čimbenici proizvodnje imaju svojstvo robe.
50
Proturječnosti građanskog društva
Odnose se na sukobe između grada i sela, umnog i fizičkog rada, odnos razvijenih i nerazvijenih, pravila oplodnje kapitala, koncentraciju i centralizaciju kapitala te logiku profita.
51
Razvojne faze kapitalizma - Liberalni kapitalizam
Osnovne karakteristike: Strojna proizvodnja, slobodno tržište, masovna proizvodnja, inovacije, poduzetništvo, višak radne snage, kriza, nezaposlenost. Država se u tom periodu nije miješala u ekonomske zakone društva.
52
Razvojne faze kapitalizma - Monopolističko razdoblje
Osnovne karakteristike: Dominacija monopola, formiranje financijskog kapitala, osvajanje tržišta izvan nacionalnih granica, pojava dioničkog kapitala. Cilj monopola je ostvarivanje monopolskog ekstra profita.
53
Razvojne faze kapitalizma - Državni kapitalizam
Osnovne karakteristike: Državno vlasništvo i upravljanje, preraspodjela dohotka, kontrola banaka, subvencije, posredovanje između poslodavaca i radnika, angažman u socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, poticanje velikih poduzeća.
54
Razvojne faze kapitalizma - Neoliberalistička faza
Osnovne karakteristike: Ograničena uloga države u privredi, naglasak na tržištu i poduzetništvu, tendencija ka udruživanju i međuzavisnosti, jačanje demokratizacije i ljudskih prava.
55
Suvremeni način proizvodnje - Stanje proizvodnih snaga i odnosa
Odnosi se na stvarno stanje proizvodnih snaga i odnosa danas u svijetu, s naglaskom na sveopću raznolikost u ekonomskom razvoju, podjelu društava na razvijena i nerazvijena te sukobe koji proizlaze iz tog odnosa.
56
Suvremeno društvo - Socijalizacija i razvoj proizvodnih snaga
Opisuje proces socijalizacije u suvremenom društvu, razvoj proizvodnih snaga, te pojavu novih slojeva poput birokracije i tehnokracije.
57
Suvremeno društvo - Obilježja
Pojmovi: Znanstveno-tehnička revolucija, povećana produktivnost rada, promjene u društvenim odnosima, promjene u odnosima raspodjele, političko otvaranje, porast zaštite ljudskih prava i sloboda, zdravstveno i socijalno osiguranje, obrazovanje, informacijski procvat, sloboda kretanja činioca proizvodnje, globalno povezivanje, ekološki problemi i pojava masovne kulture.
58
Osnovne proturiječitosti suvremenog društva
1. Podjela svijeta na razvijene (2/3 društvenog bogatstva, 1/3 stanovništva) i nerazvijene zemlje.
2. Podjela na proizvođače primarnih proizvoda i proizvođače gotovih proizvoda.
3. Svijet migracijskih kretanja dijeli zemlje na emigracijske i imigracijske.
4. Podjela svijeta počiva i na dužničko-vjerovničkoj podjeli.
5. Nezaposlenost je jedan od ključnih problema nerazvijenog svijeta.
6. Nejednakost odnosa na svjetskom tržištu.
7. Različitost cijena.
8. Nedostatku konvertibilnih sredstava plaćanja.
9. Izuzetni izdaci za potrebe naoružanja i ratnih žarišta.
10. Proširenje jaza između razvijenih i nerazvijenih.
59
Ukupni društveni fond rada
Ukupna količina rada sadržana u sredstvima za proizvodnju i potencijalni ljudski rad, čineći cjelokupni proizvodni potencijal društvene zajednice.
60
Prošli i živi rad
Prošli rad odnosi se na rad uložen u sredstva za proizvodnju, dok se živi rad odnosi na novi rad koji omogućuje stvaranje nove upotrebne vrijednosti pomoću sredstava za proizvodnju.
61
Društvena podjela rada
Organizacija rasporeda društvenog fonda rada na različite djelatnosti, koja može biti prisutna ili odsutna. Razlikuje se između društava s i bez društvene podjele rada.
62
Kriteriji za društvenu podjelu rada
Vrsta materijalnog dobra i trajno opredjeljenje ili orijentacija proizvođača da se trajno bavi proizvodnjom određene vrste materijalnih dobara.
63
Zakon razmjernog rasporeda društvenog fonda rada
Neminovnost razmjera u rasporedu ljudi i sredstava za proizvodnju na razne djelatnosti. Ako se ne bi uspostavio, moglo bi doći do viška ili manjka.
64
Društveni proizvod
Ukupna količina materijalnih dobara proizvedenih u društvenoj zajednici u određenom vremenskom razdoblju.
65
Društveni bruto proizvod
Ukupna vrijednost društvenog proizvoda, određena količinom prenesenog i novododanog rada. Sastoji se od prenesene i novostvorene vrijednosti.
66
Društveni neto proizvod (Narodni dohodak)
Novostvorena vrijednost društvenog proizvoda, određena samo novododanim radom, tj. razlika između društvenog bruto proizvoda i prenesene vrijednosti.
67
Visokotehnološka proizvodnja informacijskog znanstvenog društva
Nove proizvodne snage društva u visokotehnološkoj proizvodnji informacijskog znanstvenog društva koriste sofisticirane tehnologije poput računalno podržane proizvodnje, koristeći programirane postupke za učinkovitije i umreženo proizvoditi materijalne stvari i dobra.
68
Nova sredstva rada i procesno znanje
Kompjutorski podržana proizvodnja omogućava efikasnije, povezano, pametno i ekonomično proizvoditi materijalne stvari, eliminirajući mnoge suprotnosti dosadašnje proizvodnje.
69
Nematerijalna informacija i znanje
U novoj proizvodnji, nematerijalna informacija i znanje postaju ključni resursi, često povezani s novim sredstvima rada (kompjutorima) i predmetom rada (informacijom i novim znanjem).
70
Znanstveni način rada
Visokotehnološka proizvodnja društva obilježena je znanstvenim načinom rada koji fiziološki i tehnološki determinira individualizaciju rada, potičući osnivanje obiteljskih i drugih suvlasničkih tehnološki uvjetovanih poduzeća male privrede.
71
Horizontalna struktura društva i self-government
U visokotehnološkoj proizvodnji, individualizacija rada dovodi do novog društvenog ustroja gdje svi građani postaju vlasnici sredstava za proizvodnju (informacija i znanja) te sudjeluju u samoupravi, označavajući time civilizacijski prevrat.
72
Obrazovna i znanstvena industrija u visokotehnološkoj proizvodnji
Društvo postaje obrazovna i znanstvena industrija, gdje svi članovi aktivno sudjeluju u učenju, radu i stvaranju.
73
Dematerijalizirana proizvodnja društva
U visokotehnološkoj proizvodnji, strategije razvoja društva temelje se na informacijskoj pismenosti, a bruto društveni proizvod ostvaruje se u proizvodnji nematerijalnih proizvoda poput informacija i znanja, označavajući dematerijaliziranu proizvodnju društva.
74
Kako nastaje roba, i što je potrebno da bi proizvod dobio robni karakter?
Roba nastaje svjesnom ljudskom aktivnošću, oblikovanjem prirodnih resursa pomoću ranije uzetih materijala. Proizvod dobiva robni karakter iznošenjem na tržište.
75
Kako se razvijala proizvodnja kroz povijest?
Od prvobitnih zajednica preko robovlasništva i feudalizma do krupne kapitalističke robne proizvodnje u kapitalizmu, razvijali su se različiti oblici proizvodnje.
76
Što čini osnovne karakteristike krupne robne proizvodnje?
Ogromno angažiranje kapitalnih dobara i materijala, veliki broj radne snage, proizvodnja za tržište, konkurentska borba proizvođača, i međusobna međuzavisnost uvjetovana specijalizacijom.
77
Što je upotrebna vrijednost robe?
Upotrebna vrijednost robe sastoji se u njezinoj sposobnosti da zadovolji određenu ljudsku potrebu.
78
Kako se određuje vrijednost robe?
Vrijednost robe određuje se količinom društveno potrebnog rada utrošenog u njenu proizvodnju, mjerljivog putem druge robe koja također sadrži odgovarajuću količinu rada.
79
Što doprinosi upotrebnoj vrijednosti, a što vrijednosti robe?
Konkretan rad doprinosi upotrebnoj vrijednosti, dok apstraktni rad predstavlja suštinu i doprinosi vrijednosti robe.
80
Što je ključno za razmjenu roba na tržištu?
Društveno potrebno radno vrijeme, koje se iskazuje putem druge robe s odgovarajućom količinom društveno priznatog rada, ključno je za razmjenu roba na tržištu.
81
Što predstavlja prometna vrijednost roba?
Prometna vrijednost roba je odnos u kojem se razmjenjuju robe različitih upotrebnih vrijednosti, izražen u količinama pojedinih roba, pokazujući kolika količina druge robe je potrebna za razmjenu.
82
Zašto je problem općeg ekvivalenta postao relevantan u razmjeni dobara?
Razvitak trgovine je tražio bržu i efikasniju razmjenu dobara, te je trebalo izmisliti robu koja će što brže i jednostavnije izraziti vrijednost robe, olakšavajući njenu razmjenu.
83
Što je ključno svojstvo robe koja će poslužiti kao opći ekvivalent?
Roba koja će poslužiti kao opći ekvivalent mora imati svojstva koja omogućuju da ju svatko prihvati ako se ponudi u zamjenu za drugu robu.
84
Što obuhvaća jednostavniji ili slučajni oblik vrijednosti?
Jednostavniji ili slučajni oblik vrijednosti obuhvaća pojavu roba u prvobitnoj zajednici, gdje plemena razmjenjuju viškove proizvoda.
85
Što karakterizira razvijeni oblik vrijednosti?
Razvijeni oblik vrijednosti karakterizira veći broj različitih upotrebih vrijednosti i razmjena između proizvođača.
86
Kako nastaje opći oblik vrijednosti?
Opći oblik vrijednosti nastaje kada jedna roba dobiva ulogu ekvivalenta za sve ostale robe.
87
Kada se javlja novčani oblik vrijednosti?
Novčani oblik vrijednosti se javlja kada jedna roba trajno ima ulogu općeg ekvivalenta u razmjeni, a ta roba postaje novac.
88
Koje su značajke novčanog oblika vrijednosti?
Novčani oblik vrijednosti se manifestira kroz rolu posebno izdvojene robe koja stalno služi kao opći ekvivalent, a to svojstvo karakterizira novac.
89
Kako se zlato koristi kao mjernilo vrijednosti i prometne vrijednosti roba?
Zlato može svojim različitim količinama, koje se daju kao protuvrijednost za druge upotrebne vrijednosti, mjeriti vrijednost i prometnu vrijednost pojedinih roba. Ova metoda omogućuje usporedbu relativnog odnosa vrijednosti roba.
90
Kako se odvaja vrijednost novca od njegove prometne vrijednosti?
Prometna vrijednost robe izražava se količinom novca koja je sada opći ekvivalent u razmjeni, a cijene su vrijednosti roba izražene u novcu, tj. novčani izraz njihove vrijednosti.
91
Kako se novac koristi kao blago osim u procesu razmjene?
Dio novca može biti deponiran u bankama ili drugim financijskim institucijama, služeći kao blago koje se čuva izvan prometa.
92
Kako funkcionira novac kao sredstvo plaćanja?
Novac djeluje kao sredstvo plaćanja kada kupac plaća prodavatelju određenu količinu novca za kupljenu robu ili uslugu.
93
Kako faktori poput količine novca u opticaju utječu na ekonomiju?
Količina novca u opticaju utječe na brzinu novčanog opticaja i ukupni novčani opticaj, što ima implikacije na ekonomiju, inflaciju, i druge aspekte financijskog sustava.
94
Koje su boljke novca, a koje treba razumjeti radi pravilnog reguliranja ekonomske politike?
Boljke novca uključuju inflaciju, deflaciju, surogate novca, ukupnu novčanu masu, papirni novac, i druge aspekte koji zahtijevaju pažljivo upravljanje kako bi se održala stabilnost financijskog sustava.
