Test Flashcards

1
Q

Što je litosfera?

A

Litosfera kora s gornjim dijelom plašta te da se nalazi na žitko-tekućoj astenosferi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Od čega su građene litosfere?

A

Građene od deblje kontinentske i tanje oceanske kore (osim Tihooceanske)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koje su granice litosfernih ploča i objasni svaku?

A

Konstruktivne-razmicanje ili SPREADING
nastaju srednjooceanski hrptovi
nastaje novo oceansko dno npr.Island
Destruktivne-podvlačenje ili SUBDUKCIJA
nastaju dubokomorski jarci ili brazde
BENIOFF zona – hipocentri potresa,nastaju rubna mora
najnestabilniji dijelovi Zemlje
Konzervativne-SMICANJE dviju litosfernih ploča,nastaju transkurentni rasjedi,San Andreas Fault u Kaliforniji,česti potresi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je vulkan?

A

Vulkan je mjesto na površini Zemljine kore gdje izbija magma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je vulkanizam, tko su vulkanolozi i tko je Vulcanus?

A

Vulkanizam su pojave i procesi povezani s izbijanjem užarene mase Zemljina plašta na površinu.
Vulkanolozi su znanstvenici koji proučavaju vulkane.
Vulcanus je rimski bog vatre i ognjišta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koji su glavni elementi vulkana?

A

Krater, vulkanska kupa, dimnjak, magmatsko ognjište i parazitske kupe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što vulkani izbacuju?

A

Vulkani izbacuju magmu koju kada iziđe na površinu Zemlje nazivamo lava.
Vulkanska bomba je veći komad stvrdnute lave izbačen u zrak za vulkanske erupcije. Ima jajolik, vretenast oblik koji nastaje zbog vrtnje u zraku prije konačnog ohlađenja i pada na Zemlju.
Vulkanski blok
Lapili su komadići skrućene lave (veličine šljunka) koje izbacuje vulkan pri erupciji.
Tuf (prašinac), čvrsta stijena nastala cementiranjem mješavine vulkanskog praha, vulkanskog pepela, vulkanskog pijeska i lapila što padaju na Zemlju s vrućim kišama koje često prate jače erupcije vulkana.
Vulkanski pepeo je fin i vrlo sitan prah koji pri erupcijama izbacuju vulkani.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako magma/lava može izbijati na površinu?

A

Erupcija nastaje kada je u magmi > 60% vodene pare. Ukoliko je količina vodene pare manja dolazi do izlijevanja magme/lave.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Vulkanske stijene u Hrvatskoj

A

Ravna gora, Zagorje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što su gejziri i navedi primjer?

A

GEJZIRI – izvori u kojima vruća voda zbog visokog
tlaka izbija na površinu npr. Yellowstone

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Popratne vulkanske pojave

A

SOLFATARE
pukotine kroz koje izbija
sumporovodik
FUMAROLE,
lat. fumus – dim
pukotine kroz koje izbijaju
plinovi i vodena para
MINERALNI i
TERMALNI IZVORI
MOFETE
pukotine kroz koje izbija
ugljikov dioksid

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što je potres?Zašto se događa potres?Što je seizmologija?

A

-iznenadno i kratkotrajno podrhtavanje tla
-zbog naglog oslobađanja energije u litosferi
-znanost o potresima i pojavama vezanim uz njih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je hipocentar, epicentar i iznosiste?

A

Hipocentar je mjesto u litosferi u kojemu nastaje potres. Iz njega se potresni valovi u obliku koncentičnih kružnica šire u svim smjerovima.
Epicentar je mjesto na Zemljinoj površini gdje se potres najjače osjeti.
Izoseiste su linije koje spajaju mjesta iste jačine potresa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Seizmograf i seizmograma?

A

seizmograf, instrument koji registrira podrhtavanje tla. Veličina magnitude nekog potresa dobiva se analizom zapisa, seizmograma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Richterova i Mercalli – Cancani – Sibergova ljestvica (MCS)

A

Richterova ljestvica-magnituda potresa
količina oslobođene energije
0 – 9°
Mercalli – Cancani – Sibergova ljestvica (MCS)-jačinu ili intenzitet potresa
zasniva se na ljudskim opažanjima te posljedicama na površini Zemlje
0 - 12°

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Gdje je i kada zailježen najsnažniji potres do sada?

A

Najsnažniji potres do sada je zabilježen u Čileu, 22. svibnja 1960. Njegova je magnituda bila 9,6.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Prema uzroku, potrese dijelimo na nekoliko skupina.

A

Najzastupljeniji, više od 90% potresa, su oni uzrokovani tektonskim pokretima litosfernih ploča i oni zahvaćaju velika područja te su ujedno i najsnažniji potresi.
Potresi koji prate vulkansku aktivnost čine oko 7% svih potresa, zahvačaju manja područja i slabijeg su intenziteta.
Urušni potresi čine oko 3% potresa lokalnog su karaktera te vrlo male jačine.
Antropogene potrese izaziva čovjek (npr. prilikom rušenja nekih objekata).

18
Q

Najveći dio potresima oslobođene energije čine potresi u zoni ?

A

Pacifičkog vatrenog prstena, 80%. Druga zona je Mediteransko – transazijska koja je zastupljena sa 15%. Ostala podrčja čine 5% potresima oslobođene energije.
Aseizmička ili tzv. mirna područja su područja platformi i štitova.

19
Q

Što je tsunami?

A

lučki val
pri podmorskom potresu
jačina › 7.5 po Richteru
potresni morski val brzine 700 km/h
visine do 35 m
katastrofalne posljedice

20
Q

Što je ciklona, a što anticiklona?

A

Područja niskog tlaka zraka nazivaju se ciklonama.
U ciklonama zrak na sjevernoj polutci kreće se obrnuto od smjera kazaljke na satu.
Ciklona donosi: nestabilno, promjenjivo i kišovito vrijeme.
Područja visokog tlaka zraka nazivaju se anticiklonama.
U anticiklonama zrak na sjevernoj polutci kreće se u smjeru kazaljke na satu.
Anticiklona donosi stabilno i vedro vrijeme.

21
Q

Što su tropski cikloni?

A

Snažni vrtložni poremećaj
nastaje nad zagrijanim tropskim morima (26°C)
izrazito nizak tlak u središtu stvara razorne vjetrove
„oko ciklona” - nalazi se u središtu oko kojeg se stvara vrtložno strujanje
„na životu” ga održava toplina i vlaga iz mora ► prelaskom na kopno slabi i nestaje

22
Q

Što je tornado?

A

lijevak rotirajućeg zraka koji spaja dno kumulonimbusa s tlom
nastaje na kopnu zbog vertikalnih strujanja u olujnom oblaku
u središtu tornada tlak je puno niži pa prema njemu pušu vrtložni vjetrovi

23
Q

Što je pijavica?

A

vrtložna strujanja slična tornadima, ali manja i slabija
nastaju iznad plitkih zagrijanih površina u toplom dijelu godine
mogu prijeći s mora na kopno

24
Q

Što je fen, a što bura?

A

Fen – topao i suh vjetar,
uzrokuje kopnjenje snijega,
katkad lavine, a puše u Aplama (RH Ogulin)
Bura (grego) je hladan i najčešće suh sjeveroistočni vjetar koji se preko planina spušta prema moru, a puše na mahove (refule). Uzrokuje materijalnu štetu te posolicu

25
Q
  1. Koje vrste suša razlikujemo?Objasni svaku
A
  1. Razlikujemo meteorološku, poljoprivrednu i hidrološku sušu
    Meteorološki gledano suša je produljeno razdoblje manjka padalina dulje trajanje meteorološke suše izaziva poljoprivrednu sušu koja se javlja ako u vegetacijskom razdoblju nema dovoljno padalina ni vlage u tlu događa se i neovisno o meteorološkoj suši ako se iz nekog drugog razloga ne prima dovoljno vode produljena razdoblje meteorološke suše na kraju izaziva hidrološku sušu odnosno pad ukupnih zaliha podzemne vode a nju mogu izazvati i gradnja brane odvodnja vode kanalima deforestacija
26
Q
  1. Dugotrajna suša izaziva _________________ i __________________.
A
  1. Dugotrajna suša na kraj izaziva dezertifikaciju (opustinjavanje) i širenje suša.
27
Q
  1. Zbog koja 4 razloga nastaju suše?
A
  1. Uzroci nastanka pustinje su: suptropske anticiklone, kišna sjena, kontinentalna izoliranost i hladne morske struje.
28
Q
  1. Kako pogrešan odabir usjeva može utjecati na poljoprivrednu sušu?
A
  1. Ako poljoprivrednici počnu uzgajati usjeve koji zahtijevaju veće količine vlage može doći do toga da usjevi ne primaju dovoljno vode i to nas dovodi do poljoprivredne suše.
29
Q
  1. Nabroji 4 posljedice suše.
A
  1. Posljedice suše su :opadanje poljoprivredne proizvodnje izazvanog sušom, potiče rast cijena hrane, a u siromašnijim državama, neuhranjenost, glad
30
Q

Navedi sve države Sahela

A
  1. Države Sahela su: Alžir, Eritreja, Mali, Mauritanija, Senegal, Niger, Burkina Faso, Čad, Sudan, Nigerija, Južni Sudan.
31
Q
  1. Što je dezertifikacija?
A
  1. Dezertifikacija (opustinjavanje) je širenje pustinja, posljedica je promjene klima i lošeg korištenja zemljišta.
32
Q

Kako nastaje umjetna kiša?

A

Umjetna kiša nastaje postupkom izazivanja padavina ubacivanjem kemikalija poput srebrnog jodida u atmosferu te kemikalije potiču kondenzaciju vodene para u oblacima, a to dovodi do stvaranja padavina, Kinezi su najuspješniji u korištenju ove metode posebno u sušnim područjima i oko Pekinga.

33
Q
  1. Zašto mnoge kulture u svojim mitovima imaju priču o potopu?
A
  1. Mnoge kulture u svojim mitovima imaju priču o potopu zato što su poplave najčešće i najubojitije prirodne nepogode.
34
Q
  1. Kako poplavu može izazvati ciklon, a kako erupcija vulkana?
A
  1. Cikloni izazivaju poplave putem obilnih kiša one su dugotrajne jake kiše povećavaju nivoe rijeka i površinskih voda i obalnih poplava odnosno visokih vjetrova koje podižu nivo mora uzrokujući preplavljivanje obala.
    Kod vulkanske erupcije izazivaju poplave putem topljenja snijega i leda To se događa kod erupcija vulkana koji su prekriveni snijegom i ledom one mogu prouzrokovati naglo topljenje ovih masa zbog topline erupcije, a ta voda brzo teče niz planinu stvarajući poplavu dolinama
35
Q
  1. Kakve vrste poplava razlikujemo?objasni svaku.
A
  1. Postoje 2 vrste poplava: REDOVITE-događaju se svake godine gotovo isto vrijeme očekivane su i stanovnicima pogođenog područja donose plodni mulj ili potrebne količine vode, a IZVANREDNE POPLAVE događaju se neočekivano izazivaju velike štete javljaju se kao posljedica neke druge prirodne nepogode (potres vulkanska erupcija te zbog većih količina padalina na nekom području naglog topljenja snijega puknuća brane i drugih razloga)
36
Q
  1. Nabroji 4 negativne i 2 pozitivne posljedice poplava?
A
  1. Negativne posljedice poplava: uništenje imovine, gubitak života, ekonomski gubici i zdravstveni rizici, a pozitivne posljedice poplava su: obogaćivanje tla i obnove ekosistema.
37
Q
  1. Zašto je država Bangladeš tako izložena poplavama (posluži se Atlasom za odgovor)?
A
  1. Država Bangladeš nalazi se u delti Gangesa ona ima ogromne sljevove tokom sezone monsuna ona skuplja vodu iz tijela slijeva i nosi ju prema jugu kroz Bangladeš prije nego što se ulije u Bengalski zaljev veliki protok vode kroz zemlju često kao rezultat ima preplavljivanjem rijeka.
38
Q
  1. Kako su bogate države organizirale obranu od poplava?navedi 2 primjera
A
  1. Npr. mehanička prepreka kod Londona ona se diže kad razina vode dosegne određenu visinu i Nizozemska koja je sagradila vrlo složen sustav brana, kanala, nasipa i ustava(Delta projekt).
39
Q
  1. Što nam dokazuje stradavanje američkog grada New Orleansa tijekom poplava izazvanih uraganom Katrina?
A
  1. Ne postoji sustav sasvim djelotvoran za zaštitu od poplava jedan od primjera je stradavanje američkog grada New Orleans tijekom poplava izazvanih uraganom Katrina iako šire područje New Orleansa ima više stotina kilometara ustava i spremnika, voda je krajem kolovoza 2005.g. potopila veliki dijelove grada
40
Q
  1. Kako je Kina spriječila daljnje poplave rijeke Chang Jiang?
A

Kako bi spriječili poplave Chang Jianga kineske su vlasti 1992.g. odlučile sagraditi velebnu branu Tri klanca.