Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

psihologija > test 1 > Flashcards

test 1 Flashcards

1
Q

što je pamćenje?

A

pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

koje faze pamćenja postoje?

A

osjetilno ili senzorno, kratkoročno ili radno i dugoročno pamćenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

što je osjetilno pamćenje?

A

kratko zadržavanje informacije u osjetilnom sustavu kako bi mozak imao vremena interpretirati informaciju, informacija zatim putije živčanim sustavom do mozga,

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

koliko traje osjetilno pamćenje i koliko se informacije zadržavaju? (vidno i slušno osjetilno područje)

A

traje kratko, u vidnom osjetilnom području zadržavaju se oko 1/2 sekunde, a u slušnom 2-3 sekunde.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

kada će informacija prijeći u kratkoročno pamćenje?

A

kada na nju obratimo pažnju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

što je kratkoročno pamćenje?

A

sposobnost držanja male količine informacija u aktivnom, lako dostupnom stanju u kratkom vremenskom intervalu. npr. kada nam netko upravo izgovara svoj broj. ako tu informaciju želimo zapamtiti trebalo bi je ponavljati ili zadržavati pažnju na njoj.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

koliko se informacije u kratkoročnom pamćenju zadržavaju ako ih ne ponavljamo niti mislimo na njh?

A

15-25 sekundi i onda se gube.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

koliki je kapacitet kratkoročnog pamćenja?

A

kod svih ljudi varira između 5 i 9 nepovezanih elemenata (7+ ili - 2)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

kako se još kratkoročno pamćenje zove i zašto?

A

radno, jer ga koristimo kada razmišljamo ili riješavamo neki problem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

što su kontrolni procesi i koji postoje?

A

oni omogućuju prijelaz informacija iz jedne faze pamćenja u drugu. to su pažnja (omogućava prijelaz informacija iz senzornog u kratkoročno pamćenje), ponavljanje ili kodiranje (iz kratkoročnog u dugoročno) i pronalaženje informacija (vraća ih iz dugoročnog u kratkoročno)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

što su mnemotehinke? primjer?

A

način povezivanja riječi ili slika kako bi se informacija lakše zapamtila. npr. (umne mape, boje, podcrtavanje, pjesma, slika)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

što je dugoročno pamćenje?

A

pamćenje u kojem se može pohraniti neograničen broj informacija koje se mogu zadržati trajno. isto tako, većina informacija iz osjetilnog i kratkoročnog pamćenja se gubi, a manji dio se pohranjuje u dugoročnom pamćenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

na što se dijeli dugoročno pamćenje?

A

na deklarativno i nedeklarativno ili proceduralno,

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

što je deklarativno pamćenje i na što se dijeli?

A

pamćenje koje se može iskazati riječima, pamćenje događaja i znanje. dijeli se na semantičko (odnosi se na znanje) i epizodično (odnosi se na događaje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

što je nedeklarativno ili proceduralno pamćenje i na što se dijeli?

A

znanje o tome kako se nešto čini, prisutno je kod usvajanja vještina ili kod pamćenja redoslijeda POSTUPAKA kojima se nešto može činiti. dijeli se na kognitivnu fazu, fazu povezivanja i fazu na osnovi dugotrajne vježbe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

OBJASNI faze nedeklarativnog pamćenja.

A

u KOGNITIVNOJ FAZi treba shvatiti sve što trebamo napraviti (kako se pali, gasi motor, mijennjaju brzine), U FAZI POVEZIVANJA odredimo najdjelotvorniji način obavljanja dijelova zadatka i kako ih povezati u cijelinu, sve se manje koriste verbalni dijelovi pamćenja ( 1. brzina ruka gore, 2, ruka dolje), a sve se više koriste motorički dijelovi pamćenja. u FAZI NA OSNOVI DUGOTRAJNE VJEŽBE dolazi do automatskog odvijanja neke vještine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

što je zaboravljanje?

A

postepeno gubljenje pamćenja (zbog neponavljanja) i nemogućnost pronalaženja informacija u dugoročnom pamćenju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

kada najviše zaboravimo?

A

u prvih nekoliko sati nakon učenja, zaboravljanje se postepeno smanjuje s vremenom (ono čega se sjećamo nakon par mjeseci vjerojatno smo zapamtil trajno).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

koji su uzroci zaboravljanja?

A

postupno gubljenje tragova pamćenja, nemogućnost pronalaženja informacija, negativan transfer ili interferencija (ometanje) i represija ili motivirano zaboravljanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

s čim uspoređujemo postupno gubljenje tragova pamćenja?

A

uspoređujemo ga sa ugaženom stazom tj. ako se staza upotrebljava, ona je ugažena, ako se ne upotrebljava, onda je zarasla. to znači da informacije koje ponavljamo, brže pamtimo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

što je nemoogućnost pronalaženja informacija i zašto ih ne možemo pronaći?

A

kada informacija postoji u dugoročnom pamćenju, no ne možemo ju pronaći jer nije dobro povezana sa ostalim zaopćenim sadržajima i nemamo odgovarajući znak za dosjećanje npr. prepričavam film, znam kako izgleda glavna glumica, ali ne mogu se sjetiti njenog imena. ==> fenomen navrh jezika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

što je negativan transfer ili interferencija i na što se dijeli?

A

ometanje pohranjivanja ili dosjećivanja informacija. dijei se na PROAKTIVNU INTERFERENCIJU (prethodno naučene informacije ometaju pohranjivanje novih, npr, gradivo koje smo učili prvo ometa usvajanje novog gradiva.) i RETROAKTIVNU INTERFERENCIJU (nove informacije ometaju dosjećanje sarih, npr gradivo koje smo učili kasnije ometa gradivo ranije naučeno)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

što je pozitivan transfer?

A

prethodno znanje koje OLAKŠAVA usvajanje novih informacija, npr. učenje latinskog može olakšati učenje talijanskog, francuskog i španjolskog.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

što je represija ili motivirano zaboravljanje?

A

potiskivanje sadržaja koji su nam neugodni ili s kojima se ne želimo uočiti te se na taj način štitimo .

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

kako poboljšati pamćenje?

A

1.spriječavanje gubitka tragova pamćenja na način da; a)češće ponavljamo i upotrebljavano naučeno
b)ponovimo gradivo
2. pobošljanje pronalaženja informacija: a) na više gradiva povezujemo novo gradivo sa starim znanjem, b) učimo s razumijevanjem, sažmemo i prepričamo gradivo, c) koristimo različite izvore znanja
3, izbijegavanje interferencije- slične predmete ne učimo jedan za drugim
4. korištenje mnemotehnika ( upotreba akronima, rime i ritam, dijagram, sheme, slike)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

što utječe na uspješnost pamćenja?

A

emocije, raspoloženje, kontekst
fiziološko stanje (hormoni, alkohol, manjak sna, lijekovi)
ansioznost, depresija, stres
starenje
SELEKTIVNOST PAMĆENJA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

što je selektivnost pamćenja?

A

fascinantni fenomen koji istražuje sposobnost ljudskog mozga da selektivno zadržava informacije temeljene na osobnom značaju i emocionalnoj povezanosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

što je učenje?

A

relativno trajna promjena u ponašanju li znaju do koje je došlo uslijed iskustva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

što je klasično uvjetovanje?

A

vrsta učenja u kojem se podražaj koji prirodno izaziva neku reakciju UPARJUE s podražajem koji tu reakciju ne izaziva, a nakon klasičnog uvjetovanja podražaj koji prije nije izazivao reakciju počinje izazivati ISTU reakciju kao i podražaj s kojim je uparivan.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

kojim pokusom dokazujemo klasično uvjetovanje. (navedi i psihologa)

A

ivan petrović pavlov (19. i 20 st.), pokus sa psom i hranom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

opiši pavlov pokus koji dokazuje klasično uvjetovanje.

A

psima je davana hrana (neuvjetovani podražaj, NUP i time se izaziva slina (neuvjetovana reakcija, NR), kada je hrana(NUP) uparena sa zvonom (neutralni podražaj, NP) opet nastaje slina (neuvjetovana reakcija, NR) nakon klasičnog uvjetovanja kada smo samo pozvonili sa zvonom (sada uvjetovani podražaj, UP,) kod pasa je izazvana UVJETOVANA REAKCIJA, UR, tj. slina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

što je neuvjetovani podražaj, NUP?

A

podražaj koji bez prethodnog učenja (refleksno) izaziva neku reakciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

što je neuvjetovana reakcija, NUR?

A

reakcija koju izaziva NUP, tj, nenaučena,automatska reakcija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

što je neutralni podražaj, NP?

A

podražaj koji prije uvjetovanja nije izazivao nikakvu reakciju, a nakon uvjetovanja izaziva istu reakciju kao i nezuvjetovani podražaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

što je uvjetovani podražaj,?

A

podražaj koji nakon klasičnog uvjetovanja izaziva istu reakciju kao i neuvjetovani podražaj ( prije uvjetovanja tu reakciju nije izazivao pa se zavao neutrakni podražaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

što je uvjetovana reakcija?

A

naučen odgovor na uvjetovani podražaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

koje su pojave vezane uz klasično uvjetovanje?

A

gašenje uvjetovane reakcije, spontano vraćanje uvjetovane reakcije, generalizacija podražaja, diskriminacija podražaja i uvjetovanje višeg reda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

što je gašenje uvjetovane reakcije? navesti primjer

A

postupno slabljenje i nestanak uvjetovane reakcije, ako se ona višekratno izaziva bez uparivanja i neuvjetovanim podražajem. primjer: doživimo grub komentar nastavnika, dolazi do uvjetovane reakcije straha ispitivanja, ako ne doživimo očekivanu neugodnost, strah će slabljeti i naposlijetku nestati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

što je spontano vraćanje uvjetovane reakcije? primjer?

A

nakon što je uvjetovana reakcije bil ugašena, ona se vraća na način da je prvobitni neutralni podražaj ponovno spojen s neuvjetovanim. nakon što je psima uvjetovana reakcija (slina na zvuk zvona) bila ugašena, kada im je opet dao hranu poslije zvuka zvona, uvjetovana reakcija se vratila.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

što je generalizacija podražaja? primjer?

A

pojava pojavljivanja uvjetovane reakcije ne samo na uvjetovani podražaj, već i njemu slične. (ugrizao me njemački ovčar pa se bojim svih pasa, mali albert je imao strahove od svih životinja)

41
Q

što je diskriminacija podražaja? primjer?

A

pojava razlikovanja podražaja, tako da organizam reagira samo na uvjetovani podražaj, a ne na one slične njemu. psi su počeli dobivati hranu nakon određene frekvencije, a nakon dubljeg zvuka ne,; počeli su razlikovati ta dva zvuka i reagirati samo na onaj na koji su dobivali hranu

42
Q

što je uvjetovanje višeg reda?

A

uparivanje uvjetovanog podražaja s novim neutralnim podražajem koje može izazvati uvjetoanu reakciju iako se novi neutralni podražaj nikad nije uparvao s neuvjetovanim podražajem. npr svijetlo se uparuje sa zvonom

43
Q

što je operantno uvjetovanje?

A

vrsta učenja kod kojeg je ponašanje povezano s njegovim posljedicama,tj. proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavlivanja nekog odgovora na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za organizam, nastaje od engl. riječi operant (onaj koji dijeluje)

44
Q

što je ponašanje?

A

instrument kojim se postiže neki cilj

45
Q

tko je otkrio zakon efekta i skojim pokusom (opiši ga)?

A

edward.l.thorndike, pokus s mačkom i kavezom mački se stavljala hrana ispred kaveza onaje naučila povući uzicu da izađe iz kaveza.

46
Q

što je edward.l.thorndike s pokusom s mačkom otkrio i opiši to što je otkrio

A

otkrio je zakon efekta. to znači da se povećava vjerojatnost javljanje ponašana koje je praćeno pozitivnim posljedicama, a smanjuje se vjeroojatnost praćenog negativnim posljedicama

47
Q

tko je nastavio i prošitio istraživanje te objasnio operantno uvjetovanje?

A

B.F.SKINNER

48
Q

što je potkrepljivač?

A

posljedica koja ima učinak na ponašanje

49
Q

što je potkrepljenje?

A

pojava koja povećava vjerojatnost ponašanja koje mu je prethodilo. npr, kazna smanjuje vjerojatnost ponavljanja ponašanja

50
Q

koje suvrste potkrepljenja?

A

pozitivno, negativno, primarno i sekundarno potkrepljenje

51
Q

što je pozitivno potkrepljenje?primjer?

A

događaj koji slijedi nakon ponašanja, a izaziva ugodu, tj povećava vjerojatnost ponavljanja ponašanja. npr. odlična ocjena, hrana, novac

52
Q

što je negativno potkrepljenje?primjer?

A

događaj koji slijedi nakon ponašanja, a prekida neugodu ili dovodi do njezina smanjena, povećava se učestalost određenog ponašanja, npr. uzimanje lijekova

53
Q

što je primarno potkrepljenje? primjer?

A

ono djeluje bez prethodnog učenja.. (hrana, voda, slatkiši, maženje)

54
Q

što je sekundrano potkrepljenje? primjer?

A

postaje djelotvorno nakon uparivanja s primarnim potkrepljivačima (pohvala, novac, nagrada), npr mazimo dijete (primarno p.) i govorimo bravo (pohvala, sekundarno)uskoro će sama pohvala postati potkreplivač

55
Q

što je ulančavanje? primjena?

A

složeniji oblik operantnog uvjetovanja u kojem se ponašanje dijeli u sekvence odgovora (lance) koji se uče prema određenom redoslijedu. primjena u glazbi, sportu, za uvježbavanje ročaka u cirkusima

56
Q

koja je razlika između klasičnog i operantnog uvjetovanja?

A

klasično se temelji na refleksima, tj. postojeće reakcije u organizmu povezzuju se s novim podražajima, ne uče se novi oblici ponašanja, organizam je PASIVAN, a kod operantnog se uče nova ponašanja tj. organizam je AKTIVAN

57
Q

što je socijalno učenje?

A

učenje koje se odvija u interakciji pojedinca i njegove socijalne okoline, učenje po modelu (model je osoba od koje učimo)

58
Q

koje su vrste socijalnog učenja?

A

imitacija, modeliranje, simboličko učenje te učenje promatranjemm

59
Q

što je imitacija? primjer?

A

jednostavno oponašanje ponašanja, bez razmijevanja čemu služi takvo ponašanje. nrp. djevojčica koja se pokušava našminkati poput svoje mame

60
Q

što je modeliranje? primjer?

A

osoba uči ponašanje od modela koji ga namjerno poučava nekoj vještini. npr. otac pokazuje djetetu kako se vozi bicikl, auto

61
Q

što je simboličko učenje?primjer?

A

model samo opisuje učeniku kako se izvodi neka radnja, npr. kada objašnjavamo nekome kako stići do nekog mjesta u gradu, kako napraviti neko jelo, uljučuje i pisane upute

62
Q

što je učenje promatranjemm? primjer?

A

učenik promatra ponašanje modela, ali i posljedice koje to ponašanje ima za modela. ako su posljedice ponašanja po model pozitivne, veća je vjerojatnost da će učenik naučiti opaženoo ponašannje i primijeniti ga u sličnoj situaciji npr. pokus s babo klaunom

63
Q

tko je izveo pokus s babo klaunom, opiši taj pokus.

A

ALBERT BANDURA , 36 dječakai 36 djevojčica, podijeljeni u 3 skupine, jedna skupina je promatrala agresivno ponašanje prema lutki Ibobo klaunu), jedna neagresivno a jedna nikakvo (ignoriranje lutke), grupa koja je promatrala agresivno ponašanje je bila najagresivnija prema lutcki

64
Q

koje su više razine učenja?

A

apstraktno mišljenje, stvaranje i organizacija pojmova, riješavanje problema- algoritam, postavljanje hipoteza, učenje uvidom

65
Q

štp je apstraktno mišljenje?

A

učenje koje zahtjeva povezivanje, predviđanje, planiranje, donošenje odluka i slično, ta vrsta sudjeluje u učenju, stvaranju hipoteza i riješavanju problema. otkrivamo veze između sadržaja kojeg učimo sa već naučenim sadržajem, te i povezujemo u mislima

66
Q

što je stvaranje i organizacija pojmova?

A

svrštavanje predmeta, osoba ili događaja koji imaju zajednička obilježja u istu kategoriju. pojmove organiziramo na različite načine što nam olakšava pamćenje, to omogućava riješavanje problema kao i ppstraktno mišljenje

67
Q

što je riješavanje problema- algoritam?

A

možemo riješiti problem tako što bismo ga rasčlanili u manje korake i pri riješavanju slijedimo određeni obrazac- algoritam. pomoću algoritma dolazimo do riješenja problema obavljanjem radnje određenim redoslijedom

68
Q

što je postavljanje hipoteza, tj, učenje uvidom

A

hipotezu postavljamo s obzirom na naša prijašnja iskustva u sličnim ili istim situacijama, a učenje uvidom je otkrivanje povezanosti između različitih dijelova problema

69
Q

što su emocije?

A

složeni doživljaj, ugdni ili neugodni izazvani nekom vanjskom ili unutarnjom situacijiom

70
Q

koja je prva podijela emocija?

A

na osnovne ili primarne i na izvedene ili sekundarne.

71
Q

što su osnovne ili primarne emocije i koje su?

A

to su radost, žalost, srdžba, gađenje i strah. one su urođene i uočavamo ih već kod beba, izazivaju ih isti ili slični događaji kod svih ljudi, svaka osnovna emocija ima specifičan izraz lica koji je isti u svi kulturama, izazivaju karakteristične i predviđajuće fiziološke reakcije

72
Q

što su sekundarne ili izvedene emocije i koje su)?

A

to su empatija, zavist, ljubomora, ljubav, tjeskoba. one se uče odrastanjem unutar određene kulture tj. različito se iskazuju u različitim kulturama, nemaju specifičan izraz lica te ih ne izazivaju isti događaji kod svih ljudi

73
Q

koja je druga podijela emocija?navedi primjere za svaku

A

na ugodne i neugodne. ugodne: radost, ljubav, ponos, zadovoljstvo. negtivne; mržnja, strah, tjeskoba, sram

74
Q

zašto su nam potrebne i ugodne i neugodne emocije?

A

jer omogućuuju prilagodbu nekoj životnoj situaciji, npr. strah može potaknutu osobbu da pobjegne iz situacije koja mu je strašna

75
Q

što su afekti?primjer?

A

emocije visokog intenziteta i kratkog trajanja npr. doživljaj panike

76
Q

koja je treća podijela emocija?

A

na afekte i raspoloženja

77
Q

što su raspoloženja?

A

emocije slabijeg intenziteta i koje su dugotrajne

78
Q

koje su razlike između emocija i raspoloženja

A

raspoloženja su dugotrajna (mogu trajati danima) a emocije mogu trajati nekoliko minuta do jednog dana, emocije proizlaze iz važnih i specifičnih događaja (npr, odlična ocjena, kompliment…) dok uzroci raspoloženja često nisu jasni, treće??????

79
Q

što su neugodne emocije?

A

neugodne emocije predstavljaju psihičke traume (povrede) koje ugrožavaju mentalno zdravlje i osjećaj osobne sreće i dobrobiti čovjeka kojim ovladaju

80
Q

navedi 8 načina kontrole emocija?

A

“gledanje u lice”, svakoj emociji, izbjegavanje emocionalno zasićenih situacija, povećanje spremnosti za presetanje neugodnih situacija, reinterpretacija situacije, angažiranje aktivnošću, fizička relaksacija, uklanjanje briga, otkrivanje humora

81
Q

objasni pojam reinterpretacije emocija i navedi primjer.

A

sagledavanje emocija objektivno i na drugačiji način, iz drugog kuta. primjer- netko nas ignorira, osjećamo se tužno. trebamo razmisliti o tome je li nas osoba primijetila, ima li možda neke svoje probeme.

82
Q

koja se 3 elementa važna kod uklanjanja brige, kod emocionalno teške situacije?

A

većina se briga ne ostvaruje, ne smijemo se “gristi” zbog nečega što je već prošlo, treba hladnokrvno analizirati ono šzo bi bilo čak i da se dogodi najgore zbog čega smo zabrinuti

83
Q

objasni fizičku relaksaciju

A

psihuička relaksacij je praćena fizičkom relaksacijom mišića. ==> zbog toga relaksacija u fizičkom smislu dovodi i do relaksacije u emocionalnom smislu. treniranje (primjer)

84
Q

što je motivacija? čime počinje? primjer

A

psihički porces koji potiče, održava i usmjeava ponašanje prema određenom cilju. započinje nekom potrebom (manjkom nečega u bološkom ili psihološkom smislu) koja je narušila tu ravnotežu u organizmu. nedostatak hrane ==>potreba (glad), motiv (zadovoljavanje potrebe), ponašanje (kojim zadovoljavamo potrebu), te na kraju homeostaza (stanje biološke ravnoteže u organoizmu)

85
Q

što je potreba?

A

stanje pojedinca koje je važno za njegov život i razvoj tako da mu njezino zadovoljvanje donosi dobrobit, a nezadovoljstvo štetu

86
Q

koje su vrste potreba?

A

fiziološke, psihološke i socijalne potrebe.

87
Q

što su fiziološke potrebe?

A

to su potrebe za hranom, vodom, snom, eliminacijom tvari, proizlazi iz biološke neravnoteže i potiču ponašanje koje je usmjereno na ponovno uspostavljanje ravnoteže u organizmu, imaju ih sva živa bića

88
Q

što su psihološke potrebe? koje su?

A

potrebe koje su urođene i univerzalne, potiču nas na ponašanje kojim ćemo zadovoljiti potrebe, zadovoljavanje psiholoških potreba važno je za psihičko zdravlje. to su; a) potreba za AUTONOMIJOM (podrazumijeva mogućnost izbora i samostaknog odlučivanja), b) potreba za KOMPETICIJOM (potreba za ostvarivanjem vlastitih potencijala, razvijanjem talenata, sposobnosti i vještina) i c) potreba za POVEZANOŠĆU (potreba za stvaranjem i održavanjem bliskih emocionalnih veza, potreba za osjećajem pripadnosti i prihvaćenja)

89
Q

što su socijalne potrebe? koje su?

A

to su potrebe koje se stiječu sa iskustvom, razvojem i socijalizacijom. to su: a) potreba za POSTIGNUĆEM (potreba za uspjehom u različitim područjima) b) potreba za AFILIJACIJOM (potreba za odobrenjem, prihvaćanjem i sigurnošću u međuljudskim odnosima), c) potreba za BLISKOŠĆU (potreba za obogaćivanjem odnosa s drugima, prijateljstvom, bliskim odnosima, d) potreba za MOĆi, ugledom, statusom i društvenim pooložajem

90
Q

koje su vrste motivacije?

A

intrinzična (unutarnja) motivacija i ekstrinzična (vanjska) motivacija

91
Q

što je intrinzična motivacija? primjer?

A

odnosi se na želju za nekom sktivnošću jer u njoj uživam, npr. plešem jer mi je lijepo

92
Q

što je ekstrinzična motivacija? primjer?

A

odnosi se na želju za nekom aktivnošću zbog vanjskih poticaja - nagrade, pritika ili izbijegavanje kazne, npr. novac, priznanje, odlična ocjena

93
Q

što je mislavljeva hijerarhija motiva?

A

to su potrebe koje pokreću naše ponašanje prikazane u obliku piramide. motivirani smo najprije zadovoljiti potrebe s nižih razina, a tek onda s viših, u svakodnevnom životu mislavljevu hijerarhiju nužno ne korisitimo

94
Q

što je samoaktualizacija?

A

ispunjenje vlastitih potencoijala

95
Q

koje tjelesne promjene prate emocije?

A

pojačani rad simpatičkog dijela vegetativnog živčanog sustava ( reakcija “borbe ili bijega”), uočavamo ga češće kod negativnih nego kod pozitivnih emocija

96
Q

iste situacije kod ljudi dovode do istih emocija. TOČNO ILI NETOČNO

A

netočno,

97
Q

koje situacije doživljavamo svi jednako?

A

gubitak voljene osobe->žalost, opasna prijetnja->strah, prepreka (do nekog cilja) -> srdžba, dobitak, ispunjenje želja-> radost

98
Q

umjerena pobuđenost ima pozitivne učinke na uspješnost u riješavanju zadataka. TOČNO ili NETOČNO

A

TOČNO

99
Q

koji su dijelovi sustava emocija?

A

kognitivna procjena (što ta situacija a mene znači?), emocionalni doživljaj, tjeleske (fiziološke projene (ubrzano kucaje srva, drhtanje) izražaj (ekspresija,), ponašanje

psihologija (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions