Teorija države i prava - PRAVOS

Question 1

Nastanak prava…

Answer 1

U drevnim istočnjačkim robovlasničkim civilizacijama (Mezopotamiji, Egiptu, …) pravo se još nije jasnije razlikovalo od morala i religije. Sva važnija pravila društvenog ponašanja činila su jedinstveni normativni poredak, za koji se vjerovalo da je porijeklom od božanstva i od vladara koji je također božanstvo.

Question 2

Tko je izgradio prvu pravnu znanost?

Answer 2

Rimljani su izgradili prvu pravnu znanost u smislu pojmovlja i tehnike stvaranja i primjene pravnih normi te njihova logika i jezik služe i dana kao temelj našem građanskom pravu. Uglavnom su preuzimali i dograđivali razne helenske teorijske tradicije.

Question 3

Navedite Viskovićevu definiciju prava?

Answer 3

Pravo je sustav normi državnih i nedržavnih koje izviru iz posebno tipa društvenog odnosa i ove društvene odnose prinudno usmjeravaju radi ostvarenja mira, sigurnosti, pravednosti i drugih društveno vladajućih vrijednosti.

Question 4

Objasnite koncepciju razmjenske pravednosti?

Answer 4

Koncepcija razmjenske pravednosti nalaže da se dobra i tereti dijele ekvivalentno, tj.tako da svatko dobije jednako dobra i zla kolko je on dobra i zla dao drugome. Tu se misli nadasve na tri važne vrste razmjena po načelu „dajem da daš“: Razmjena rada za plaću, Razmjena robe za robu ili robe za novac, Razmjena kazne za delikt.

Question 5

Što je pravna ustanova?

Answer 5

Pravna ustanova (institucija) jest najmanja klasifikacijska jedinica pravnog sustava: skup pravnih normi koje reguliraju jednu vrstu društvenih odnosa. Brak, Vlasništvo, Djelatna sposobnost, Zastupanje, Državljanstvo, Parlament…

Question 6

Što je pravna grana?

Answer 6

Pravna grana je šira klasifikacijska jedinica pravnog sustava: to je skup pravnih normi koje reguliraju niz srodnih vrsta društvenigh odnosa, a to znači i skup pravnih normi koje čine niz srodnih pravnih ustanova. Ustavno pravo, Obiteljsko pravo, Građansko pravo, Trgovačko ili privredno pravo, Upravno pravo, Radno i socijalno pravo, Krivično ili kazneno pravo, Sudsko pravo, Prometno pravo….

Question 7

U čemu se sastoji bitna razlika između javnog i privatnog prava?

Answer 7

Javno pravo čine norme koje stavljaju adresate u odnos subordinacije, tj. u odnos u koji oni ulaze prisilno i s obvezama nametnutim od državne vlasti. Privatno pravo čine norme koje stavljaju adresate u odnos ravnopravnosti u koji oni ulaze dobrovoljno i s obfezama koje sami slobodno dogovaraju s drugim subjektima.

Question 8

Što je to unutarnje, a što međunarodno pravo?

Answer 8

Unutrašnje pravo obuhvaća sve pravne norme, pravne ustanove i pravne grane koje su stvorene i koje važe na području jednog globalnog društva i jedne države (privatne i javne, materijalne i formalne, državne i autonomne…) Međunarodno pravo je sistem normi koje nastaju običajno i ugovorno među državama i koje uređuju međunarodne odnose, tj. odnose između država, između državai međunarodnih organizacija, te u određenoj mjeri između država i pojedinaca – stranaca i njihovih državljana.

Question 9

Što je to državljanstvo?

Answer 9

Državljanstvo je trajna veza jedne osobe s jednim državnim i pravnim poretkom, a ta veza se sastoji u tojme da osoba ima neka posebna prava i obveze u tom poretku koja nema stranac, dok država ima prema njoj još i posebnu dužnost da je štiti spram drugih država.

Question 10

Objasnite način stjecanja državljanstva?

Answer 10

Državljanstvo se stječe ili rođenjem ili za života na razne načine. Rođenjem se stječe na dva načina: Dijete naslijeđuje državljanstvo roditelja (pravo kriv) ili Dijete dobiva državljanstvo one države na teritoriju koje je rođene, neovisno o tome koje državljanstvo imaju roditelji (pravo tla). Stjecanje državljanstva po kojem stranac dobiva novo državljanstvo na osnovi molbe i uz dokaz ispunjenja nekih zakonskih uvjeta (dužina boravka, zaposlenje, nekažnjenost, poznavanje jezika…) – NATURALIZACIJA. Prisilno stjecanje državljanstva koji stječu stanovnici teritorija koje je država prisvojila (anektirala), no tada se tom stanovništvu moće također dati pravo da bira (aptiranje) između ranijeg i novog državljanstva.

Question 11

Što je to nadležnost (djelokrug, kompetencija, mjerodavnost)?

Answer 11

Nadležnost je termin koji označava skup pravnih obveza i pravnih ovlasti da se obavljaju poslovi jednog organa (stvarna i teritorijalna nadležnost).

Question 12

Kako glasi načelo teritorijalnosti?

Answer 12

Na teritoriju jedne države primjenjuju se isključivo pravne norme te države i da svi njeni stanovnici, kako državljani tako i stranci moraju te norme poštivati.

Question 13

Navedite 4 temeljna tipa državnih djelatnosti?

Answer 13

Zakonodavna djelatnost, Izvršno-politička djelatnost, Pravosudna djelatnost, Upravna djelatnost.

Question 14

U čemu se sastoji izvršno politička djelatnost?

Answer 14

Šef države, Vlade (ministr i šef vlade)

Question 15

U čemu se sastoji pravosudna djelatnost?

Answer 15

Državno odvjetništvo (javno tužilaštvo), Sudstvo

Question 16

Navedite temeljna obilježja ustavnog prava kao pravne grane?

Answer 16

Ustavno pravo je skup najviših normi državnopravnog poretka koje postavljaju osnove političkog i socijalnog uređenja zajednice, zasnivaju državnu organizaciju i jamče temeljna prava, slobode i obveze čovjeka i građanina.

Question 17

Navedite temeljna obilježja obiteljskog prava kao pravne grane?

Answer 17

Obiteljsko pravo čine pravne norme što uređuju odnose među članovima porodice: među supružnicima, između njih i njihvoe djece, između njih i njihove djece, između posvojitelja i posvojenih osoba, te odnos starateljstva.

Question 18

Navedite temeljna obilježja građanskog prava kao pravne grane?

Answer 18

Građansko pravo je ukupnost pravnih normi što uređuju imovinske odnose između pravnih subjekata – njihova pravna ovlaštenja i obveza u odnosu na stvari, činidbe i imovinu umrlih.

Question 19

Nabrojite podgrane građanskog prava?

Answer 19

STVARNO PRAVO-norme što uređuju odnose među pravnim subjektima s obzirom na stvari.
OBVEZNO PRAVO-norme što uređuju odnose među pravnim subjektima s obzirom na neke činidbe koje su oni slobodnom voljom (pravnim poslom) dogovorili ili proizlaze iz počinjene štete.
NASLJEDNO PRAVO-pravne norme što uređuju odnose između pravnih subjekata s obzirom na imovinu umrle osobe.
AUTORSKO PRAVO-pravne norme što uređuju odnose između autora duhovnih tvorevina (književnih, likovnih, glazbenih, znanstvenih) i njihovih korisnika.

Question 20

Navedite temeljna obilježja trgovačkog prava?

Answer 20

Trgovačko pravo je ukupnost pravnih normi što uređuju pravni položaj (status), pravne poslove i odgovornost subjekata koji se bave trgovačkom i širom privrednom djelatnošću.

Question 21

Navedite temeljna obilježja radnog i socijalnog prava?

Answer 21

Radno pravo je skup pravnih normi što uređuju zasnivanje radnog odnosa, uzajamna prava i obveze subjekata u radnom odnosu (radne dužnosti, dohodak, odmore, higijensko-tehničku zaštitu, sudjelovanje u odlučivanju itd.), radnodisciplinsku odgovornost, prestanak radnog odnosa i razna prava koja su posljedica radnog odnosa.

Question 22

Navedite temeljna obilježja kaznenog prava?

Answer 22

Krivično pravno je skup pravnih odredaba koje štite vladajuće vrijednosti u najvažnijim i najkonfliktnijim društvenim odnosima na način da društveno najopasnije radnje djelatno sposobnih subjekata označavaju kao krivična djela i protiv njih određuju krivične sankcije.

Question 23

Navedite temeljna obilježja prometnog prava?

Answer 23

Ono je skup pravnih normi koje uređuju načine organiziranja i odvijanja cestovnog, željeničkog, pomorskog i zračnog prijevoza ljudi i robe.

Question 24

Navedite temeljna obilježja financijskog prava?

Answer 24

Ono je skup pravnih normi što uređuju odnose prikupljanja, raspodjele i trošenja sredstava radi financiranja javnih djelatnosti i financijsko poslovanje pravnih osoba, osobito radi javnog nadzora nad pribavljanjem i trošenjem njihove imovine.

Question 25

Navedite temeljna obilježja međunarodno-privatnog prava?

Answer 25

To je skup pravnih normi koje uređuju privatne pravne odnose s elementima inozemnosti i u kojima se prvenstveno postavlja pitanje rješavanja sukoba zakona i nadležnosti dvaju ili više pravnih sustava.

Question 26

Navedite temeljna prava zaštite prirode i ljudske okoline?

Answer 26

To je skup pravnih normi kojima je svrha zaštita vrijednosti prirode po sebi i zaštita prirode i gradskih sredina kao vrijednost za ljudski opstanak i dobar život.

Question 27

Što je to pravna norma?

Answer 27

Pravna norma je zahtjevajuća misao, sastavljena od opisanih elemenata, koja kao poruka stiže do svojih adresata najčešće putem jezičnih znakova. Ona ima četiri osnovna značenjska dijela: Hipotezu, Traženje, Određenje delikta, Sankciju.

Question 28

Kako se razlikuju pravne norme prema subjektima koji ih stvaraju?

Answer 28

Državne norme, Norme drugih organizacija, Norme građana.

Question 29

Kako se razlikuju pravne norme prema njihovom sadržaju?

Answer 29

Naređujuće, Zabranjujuće, Ovlašćujuće

Question 30

Objasnite jezično tumačenje normativno-pravnih odredaba?

Answer 30

To se radi tako da se na pravne odredbe koje su nejasne ili višeznačne primjenjuju pravila leksikologije, sintakse i gramatike što vrijede u društvu subjekta-tumača.

Question 31

Objasnite ciljno (teleološko) tumačenje?

Answer 31

Od svih mogućih značenja jedne norme najbolje značenje je ono koje najpotpunije ostvaruje njen cilj, razlog njenog postojanja – RATIO LEGIS
Subjektivno ciljno tumačenje – ciljno tumačenje bi trebalo tražiti ono što su normotvorci htjeli postići normama.
Objektivno ciljno tumačenje – ciljno tumačenje bi trebalo tražiti one ciljeve koje postavlja društvo u vremenu primjene norme, neovisno o tome što su tom normom tjeli postići normotvorci.

Question 32

Objasnite sistematsko tumačenje?

Answer 32

Sistemsko tumačenje je postupak kojim se otkrivaju značenja jedne norme tako da se međusobno povezuju i dopunjuju elementi te norme što se nalaze u različitim odredbama ili tako da se ta norma povezuje i razjašnjava pomoću drugih normi iz pravnog sistema.

Question 33

Objasnite historijsko tumačenje?

Answer 33

Historijsko tumačenje je postupak kojim se traži značenje jedne pravne odredbe ispitivanjem povijesnih okolnosti koje su prethodile donošenju te odredbe ili su bile povod (neposredan razlog – OCCASIO LEGIS) za njeno donošenje.

Question 34

Objasnite argumentum a contrario (razlog suprotnosti)?

Answer 34

To je argument kojim se iz jedne izričite normativne kvalifikacije (ovlaštnja, obveze) nekog ponašanja zaključuje da postoji suprotna prešutna kvalifikacija drugog ponašanja.

Question 35

Objasnite argumentum analogije?

Answer 35

To je argument kojim se iz jedne izričite normativne kvalifikacije (ovlaštenja, obveze) nekog odnosa zaključuje da ista kvalifikacija pripada i drugom odnosu koji je bitno sličan ovome izričito kvalificiranom.

Question 36

Što je argumentum a minori ad maius (zaključivanje od manjeg na veće)?

Answer 36

To je argument kojim se zaključuje da posljedica koju pravna norma vezuje za nešto što je manjeg intenziteta vrijedi i za istovrsnu pojavu većeg intenziteta.

Question 37

Što je argumentum a maiori ad minus (zaključivanje od većeg na manje)?

Answer 37

To je argument kojim se zaključuje da subjekt kojemu pravna norma daje veća ovlaštenja ili obveze ima tim prije i sva ona uža ovlaštenja i obveze koji su uključeni u one veće.

Question 38

Objasnite argument autoriteta ab exemplio?

Answer 38

U arsenalu pravila tumačenja koja pravnicima (i ne samo pravnicima, već inače u životu, od obitelji i religije do škole, politike i filozofije) stoje na raspolaganju važno je i visoko uvjerljivo pozivanje na uzore ili dobre primjere.

Question 39

Objasnite argument prirode stvari rerum natura?

Answer 39

Ovim se argumentom dokazuje da je određeno značenje neke pravne odredbe ispravno ili ispravnije zbog toga jer je sukladno pravilnostima postojanja ili funkcioniranja što su u samoj prirodi objekta ili nekog društvenog odnosa. Primjenjuje se u svim pravnim područjima.

Question 40

Objasnite argumentum ab absurdo (razlog apsurdnosti)?

Answer 40

Ovaj argument, u teoriji još nazvan „pretpostavka o razumnom zakonodavcu“, kaže da treba isključiti ona značenja pravne odredbe koja bi vodila besmislenim posljedicama.

Question 41

Što je to doslovno tumačenje?

Answer 41

U doslovnom tumačenju se konstatira da značenje riječi kojima je pravna odredba iskazana adekvatno izračava najbolje ciljno značenje te odredbe što se događa kada normotvorci koriste najpogodnije izraze za određenu normativnu svrhu.

Question 42

Što je to prošireno (ekstenzivno) tumačenje?

Answer 42

Prošireno (ekstenzivno) tumačenje je postupak kojim se jednoj višeznačnoj riječi iz pravne odredbe kaje njeno šire značenje jer je ono najadekvatnije ciljnom značenju odredbe.

Question 43

Što je to suženo (restriktivno) tumačenje?

Answer 43

Suženo (restriktivno) tumačenje je postupak kojim se jednoj višeznačnoj riječi iz pravne odredbe daje njeno uže značenje jer je ono najadekvatnije ciljnom značenju odredbe.

Question 44

Što su to pravne praznine?

Answer 44

Pravne prazinine su društveno važni i konfliktni odnosi koji nisu uređeni pravnim normama, a trebali bi to biti, te da se one javljaju nadasve uslijed brzih tehnoloških i drugih promjena u društvu.

Question 45

Što je to delikt?

Answer 45

DELIKT je radnja suprotna pravno obveznoj radnji i kao takav uvjet za primjenu sankcije.

Question 46

Nabrojite tipične vrste pravnih kazni?

Answer 46

Oduzimanje života, Tjelsna mučenja i sakaćenja, Oduzimanje slobode (zatvor), različitih stupnjeva težine-od robije s teškim radom do tzv.otvorenih zatvora i uvjetne osude, Oduzimanje imovine, također različitih stupnjeva težine-od konfiskacije ukupne imovine do manjih globa, Trajno ili privremeno oduzimanje pravnih statusa i ovlaštenja: državljanstva, radnog mjesta, roditeljskog prava, profesionalne djelatnosti i dr., Naknada štete, Poništenje i razvod braka, Ukidanje pravnih akata, Stavljanje pod poseban nadzor, Opomena, ukor.

Question 47

Što je to pravno ovlaštenje?

Answer 47

Pravno ovlaštenje je položaj jednog subjekta, postavljen pravnom normom, da radi ostvarenja svog ingteresa može (ili u nadležnosti: mora) nešto činiti ili ne činiti, te da ima dvostruku moć prema nekom drugom subjektu (obvezniku): prvo, moć da od njegha zahtijeva neko činjenje, davanje ili nečinjenje s obzirom na jedan objekt, i drugo, moć da ga tuži pred državnim organom ako ne udovolji zahtjevu.

Question 48

Što je to pravna obveza?

Answer 48

Pravna obveza je položaj jednog subjekta, postavljen pravnom normom, da mora nešto činiti (i dati) ili ne činiti nekom drugom subjektu (ovlašteniku) i da od ovoga može biti tužen pred nadležnim organom, a to znači da može biti prisiljen ili kažnjen ako ne obavi radnju činjenja (i davanja) ili nečinjenja.

Question 49

Što su pravni subjekti?

Answer 49

Pravni subjekti su ljudi i društvene tvorevine koji imaju pravne obveze i pravna ovlaštenja s obzirom na neke pravne objekte.

Question 50

Što su pravni objekti i kako ih djelimo?

Answer 50

Pravni objekti su sva materijalna i duhovna dobra ili vrijednosti s obzirom na koje pravni subjekti imaju međusobne pravne obveze i pravna oblaštenja u pravnim odnosima, a zbog kojih oni stupaju u te odnose. Pravne objekte djelimo na: Prirodna dobra, Ljudske tvorevine (materijalne i duhovne), Ljudske radnje činjenja, Ljudske radnje nečinjenja.

Question 51

Što je to zastupanje?

Answer 51

Zastupanje je pravni odnos u kojemu jedna osoba (zastupnik) ima obvezu i ovlaštenje da u ime i u interesu druge osobe (zastupanog) obavlja neke pravne radnje. Radnje zastupnika i obveze i ovlaštenja koja iz njih proizlaze uračunavaju se zastupanome, kao da je te radnje obavio on sam.

Question 52

Koje su najvažnije činjenice koje izazivaju prestanak konkretnog pravnog odnosa?

Answer 52

Izvršenje jednokratne pravne obveze, odnosno obveze koja nije trajne naravi. Smrt subjekta nosioca neprenosivih obveza i ovlaštenja. Propast nezamjenjive (specifične) stvari koja je objekt ugovora. Oprost duga. Zastara pravnog ovlaštenja koja znači gubitak sudske zaštite.

Question 53

Što su to pravne činjenice?

Answer 53

Pravne činjenice su sve činjenice što ih pravne norme postavljaju u početnoj hipotezi i u određenju delikta (sekundarnoj hipotezi) kao uvjete za nastanak, promjenu ili prestanak pravnih odnosa, tj.za nastanak, promjenju ili prestanak pravnih ovlaštenje i pravnih obveza.

Question 54

Koji su tipovi pravnih činjenica?

Answer 54

Prirodni događaji – prirodna smtr, rađanje djece, protok vremena, elementarne nepogode…
Ljudske radnje – sklapanje ugovora, podnošenje tzužbe ili žalbe, isplata dohotka ili ugovorenog novca….

Question 55

Što je to zakon?

Answer 55

Zakon je najviši opći pravni akt što ga donosi skupština narodnih zastupnika (parlament, kongres, sabor) po jednom posebno (zakonodavnom) postupku – to je tzv. Zakon u formalnom smislu.

Question 56

Što su to podzakonski akti?

Answer 56

Podzakonski akti su državni opći akti nići od zakona koje donose izvršno-politički, upravni i lokalni samoupravni organi. To je dakle skupni naziv za niz općih pravnih akata slabije snage od ustava i zakona.

Question 57

Koji su to važniji podzakonski akti?

Answer 57

Uredbe, Pravilnici, Naputci (uputstva, instrukcije), Naredbe, Odluke.

Question 58

Što je zajedničko svim podzakonskim aktima?

Answer 58

Njihova je funkcija da radi ostvarivanja zakona prema potrebi razrađuju zakonske norme i propisuju tehnike njihvoe primjene od stanovništva i državnih organa.

Question 59

Što je pravni akt?

Answer 59

Pravni akt je tekst koji sadrži jednu, više ili mnogo pravnih normi. Sastoji se od jedne, više ili mnogo rečenica-odredbi, u kojima su ili cjelovite pravne norme ili u pravilu pojedini elementi pravnih normi.

Question 60

Što je to jednostrano, a što dvostrano obvezujući pravni posao?

Answer 60

JEDNOSTRANI pravni poslovi su oni za čiji nastanak je dovoljna izjava samo jedne osobe (npr.oporuka).
DVOSTRANI pravni poslovi su oni za čiji nastanak su potrebne suglasne izjave volje dvaju ili više subjekata (ugovori).

Question 61

Navedite pravne načine zaštite pravnih ovlaštenja?

Answer 61

Podizanje tužbe, Žalba, Sudski postupak (građanski, krivični i upravnosudski), Presuda (tužba se odbija ili usvaja), Pravni lijek, Pravomoćnost, Izvršnost, Nadziranje zakonitosti rada upravnih organa po službenoj dužnosti, Pravna samopomoć (nužna obrana i krajnja nužda, pravo građana na pobunu).