Teorija Flashcards
naučit teoriju
Wiener Werkstatte
- Bečka radionica
- proizvodna zajednica umjetnika koja je
- osnovana 1903. u Beču.
- uključuje umjetnike koji su radili u likovnoj i primijenjenoj umjetnosti, arhitekte i dizajnere koji su radili u poljima keramike, srebra, mode, namještaja i grafike
- Smatra se pionirom modernog dizajna i njen utjecaj se naročito može vidjeti u art deco i bauhaus stilu.
- stil bečke secesije
- Koloman Moser, Josef Hofmann
- Ideja gesamkunstwerka
Frank Lloyd Wright, Guggenheim u New Yorku i druga djela + obilježja
- Učio kod Adlera i Sullivana.
- Ljubitelj raznih izvaneuropskih kultura. Zgrada Larkin u New Yorku (1902.-1906.) – bazirana na tradiciji ranije arhitekture gdje se vidi mezopotamska i egipatska arhitektura, ali ima monumentalan, gotovo rustični karakter; iznutra je rastvorena s otvorenim prostorom gdje se obavljaju djelatnosti, s katovima i uredima.
- Hotel Imperial, Tokyo (1912.-1923.)
– Kuća Robie, Chicago (1909.) – spuštaju se stropovi da se dobije na kompaktnosti. - Fallingwater House (1937.) – prožimanje unutarnjeg i vanjskog, uporaba prirodnih materijala, vertikale i horizontale, suodnos s ambijentom u kojem se nalazi, brojne terase, širi se horizontalno. - Guggenheim, NY (1959.) – redefinira mogućnosti muzejske arhitekture radeći kružnu građevinu gdje se cirkularno prolazi kroz prostor.
Adolf Loos, Kuća Steiner + druge + karakteristike
Kuća Steiner, Beč (1910.) – kvadratični prozori, minimalistička dekoracija, dvorišna fasada svedena na formu kubusa i bijele plohe s ritmom otvora. Čisti funkcionalizam i apstrahirani govor – ,,Ornament je zločin (1808.)“.
- Looshaus u Beču (1910.),
- Američki bar u Beču (1910.)
Palača Stoclet
Stoclet, Bruxelles, Josef Hoffman (1906.-1910.) – jedna od prvih narudžbi Bečke radionice i jedna od prvih većih takvih djela gdje su napravili gesamkunstwerk gdje se gledalo na sve aspekte oblikovanja prostora. Hoffman je primijenio geometrizaciju oblikujući metal kao dekoraciju. Vidi se zaokret od bogate dekoracije secesije desetljeće prije.
-Franz Wittman radi namještaj za palaču.
Hrvatski kubisti kod koga su se školovali, svi predstavnici i karakteristike.
U Lhoteovoj akademiji u Parizu školuju se Sava Šumanović, Sergije Glumac i Sonja Kovačić-Tajčević.
- Korijen njihovog kubizma je u Cezanneovoj ideji da se priroda može prikazivati osnovnim geometrijskim tijelima.
- Kubističko promišljanje – zatvoreni oblici, istaknuta plastičnost, konstrukcija ploha u volumenu.
- Prikazivanje objekata geometrijski apstrahiranim formama koje su oblikovne prema različitim točkama gledišta.
Analitički kubizam, kada, svi predstavnici i njihove karakteristike.
1909.- 1911. Braque i Picasso odmiču se od kompaktnog oblika, dolaze do skoro apstraktnog (naslovi sugeriraju što je prikazano) – ANALITIČKI KUBIZAM.
->višefokalni prikazi, izvore svijetla nije moguće prepoznati
->veći oblici razbijeni na sve manje fasete
->unose vrijeme u kompoziciju djela
->igra linija i ploha te prikaz jednog predmeta iz različitih rakursa
->težnja za iščitavanjem i novim formativnim promišljanjem djela
->počinju koristiti netipične formate kao što je oval u mrtvoj prirodi, unositi riječi kao značajan element slike
Picassu se mijenja stil – igra oblika, plošnost, oker boje, stilizacija, simultanitet prikaza, geometrizacija, sučeljavanje linija… (Djevojka s mandolinom, 1910.)
Sintetički kubizam, kada, svi predstavnici i njihove karakteristike.
- Picasso uvodi kolaž u upotrebu, koristi netipične materijale za prostorne odnose, poput reljefa, inkorporacija natpisa iz tiska (kroz kolaž gotova realnost uvedena u umjetničko djelo) – Čaša i boca; i Braque počinje eksperimentirati s kolažima (uključuje i tapete), te time završava njihovo razlamanje kompozicije na fasete – SINTETSKI KUBIZAM
->shvatljiviji, predmeti ubačeni u plohu slike
->koriste i jači kolorit (ne fovistički)
->građenje materijala i kompozicije
->pridružuje im se i JUAN GRIS – od 1912. stvara kolaže u koje uvodi jači kolorit, boju tretira potpuno slobodno, ne ugleda se na Cézannea
2 britanska poslijeratna kipara i što ih obilježava
HENRY MOORE – isključivo ljudski lik, pomiruje modernu s klasičnim kiparstvom razvijen interes za nadrealne elemente, bavi se igrom organskih oblika uz omekšano oblikovanje – Ležeća figura kasnije razdoblje – figure gube frontalnost i dopuštaju prodor prostora kroz otvore
BARBARA HEPWORTH – u početku radi skulpture koje imaju biomorfni korijen – facinirana krajolikom, radi u drvu – susret s Gabom i Pevsnerom spaja njihovu estetiku i dolazi do motiva otvora na skulpturama manifestacija prirode! istražuje kikladske figurine, odnos žice i prostora te spaja iskustvo engleske povijesti i kulture
Obilježja arhitekture Zahe Hadid i primjeri.
Vatrogasna postaja Vitra, Weil am Rein (1993.), Kulturni centar u Baku (2007.)
Gospođice iz Avignona, kada, tko i zašto je važna
Picasso, 1907. godina. Protokubističko djelo – vidljivo dokidanje sa tradicionalnim slikarstvom. Napravio veliki broj skica – jedna uključivala i dva muška lica, no to ipak nije izvedeno – problematizacija muško-ženskih odnosa, strah od spolnih bolesti. Poticaj za sliku su izvaneuropske kulture (lijeva 3 lika su od iberskih maske, desna 2 iz afričke umjetnosti. Tijela žena ne daju dojam plastičnosti. Distorzija prostora – u prvom planu stješnjuje likove.
Tko je napisao nadrealistički manifest
Andre Breton, 1924.
Veristički i organski nadrealizam, svi predstavnici i razlike.
- veristički/ naturalistički nadrealizam – objekti stavljeni u novi kontekst, značajan odnos prema slikarstvu, nerealno na realan način – René Magritte, Salvador Dalí, Yves Tanguy
- biomorfni/ organski nadrealizam – automatizam, fluidniji s malo detalja, sloboda i otvorenost, omekšavanje slikarstva, biomorfne forme – Max Ernst, Joan Miró, Roberto Matta, André Masson (značajni za slikarstvo Gorkog i Pollocka)
Predstavnici nadrealističke skulpture i značajke
MERRET OPPENHEIM – Doručak u krznu, 1936. – spaja naizgled nespojive predmete koji očuđuju realnost (izrađivala i nakit na koji aplicira krzno) – stvara igru između privlačnosti i gađenja
o ALBERTO GIACOMETTI – gotovo jedini umjetnik koji je više od 50 godina stvarao nadrealističke skulpture i ustrajao na nesvjesnom nastajanju skulptura nakon početnog oduševljenja kubizmom
1925. se okreće apstrahirajućem jeziku znakova – radovi Žena žlica, 1926. i Žena s prerezanim grkljanom, 1932. – vidljiv utjecaj Brancusija i izvaneuropskih kultura; specifičan agresivni prikaz i svođenje žene na formu predmeta ili kukca
– inzistirao da njegovi radovi budu postavljeni na pod – kasniji radovi – Žena koja hoda, 1932. i Žena koja stoji, 1947. – utjecaj kikladskih figurina
– nakon 1930. – središnji motiv ispreplitanje muškarca i žene te animalna borba spolova u kojoj isprepliće vretenasta tijela i kuglaste glave
Alberto Giacometti neka nosata skulptura, kad je nastala i kojem pravcu pripada
Nos, 1947. – magijski karakter, utjecaj izvaneuropskih kultura
Nove tendencije + 5 izložaba, što afirmiraju, tko su predstavnici
Nove tendencije (1961.-1973.) – 5 međunarodnih izložaba održanih u Galeriji suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu. Izložbe su nastavak i razrada ideja pojedinih sudionika EXAT-a 51. Teže sintezi različitih oblika umjetnosti 60-ih i 70-ih godina; socijalizaciji i demokratizaciji umjetnosti, dokidanju vrijednosti unikata i davanju jednake vrijednosti multiplu, izjednačavanju umjetnosti i znanosti. Neokonstruktivizam, kinetička umjetnost, teorija informacija, op art, luminokinetička umjetnost. Julije Knifer, Ivan Picelj, Aleksandar Srnec, Vlado Kristl. Vjenceslav Richter, Vojin Bakić, Miroslav Šutej, Juraj Dobrović, Vladimir Bonačić.