sustavna 1. kol

Question 1

koji su ključni čimbenici u nastanku Frankfurtske škole u 1920

Answer 1

-Socijalni nemiri i radnički pokret (siromaštvo nakon rata), te političke promjene
- Marksizam kao osnovni teorijski okvir
- Intelektualna klima u Njemačkoj- Neki od ključnih intelektualnih trendova uključivali su kritiku kapitalizma, razmišljanje o ulozi kulture u društvu te pristup fenomenima poput masovnih medija i masovne kulture.

Question 2

Kako je nastala frankfurtska škola i ko je osnivač?

Answer 2

Frankfurtska škola nastala je kao odgovor na izazove koje je donio društveni i politički kontekst Njemačke nakon Prvog svjetskog rata. Članovi škole željeli su razviti teorijski okvir koji bi bolje objasnio kompleksnosti modernog društva, uzimajući u obzir i kritiku marksizma.
Osnivač- Felix Weil

Question 3

Koji su predstavnici frankfortske škole? (5)

Answer 3

T. Adorno, M. Horkheimer, H. Marcuse, E. Fromm, J. Habermas i Neuman

Question 4

Nešto o Adornu?

Answer 4

njemački filozof, sociolog i glazbeni teoretičar, (1903. - 1969.), Frankfurt. Bio je ključna figura Frankfurtske škole, intelektualnog pokreta koji se bavio kritičkom teorijom. Adorno je surađivao s Horkheimerom i drugima u analizi društvenih fenomena.
Nakon Hitlerovog dolaska na vlast, Adorno je emigrirao iz Njemačke, a nakon Drugog svjetskog rata vratio se i bio aktivan u obnovi njemačke intelektualne scene. Bio je važan autor djela poput “Dijalektika prosvjetiteljstva” i “Autoritarna ličnost”. Adorno je također bio istaknuti glazbeni teoretičar i skladatelj.

Question 5

Adorno autoritarna ličnost?

Answer 5

Obuhvaća uvjerenje u apsolutnu moć i autoritet, rigidno mišljenje s crno-bijelim kategorijama, prezir prema slabosti te agresivnost prema “drugima”. Autoritarno lična osoba je podložna autoritetu a nemilosrdna prema onima koji su na nižem stupnju u hijerarhiji. Adorno je istraživao kako se ovi obrasci formiraju pod utjecajem društvenih uvjeta poput traume iz prošlosti, ekonomske nejednakosti i političke nestabilnosti.

Question 6

Nešto o Horkheimeru?

Answer 6

njemački filozof i sociolog, (1895 - 1969.), Stuttgart. Kao jedan od osnivača Frankfurtske škole, surađivao s Theodorom Adornom i drugim intelektualcima u razvoju kritičke teorije.
Horkheimer je bio direktor Instituta za socijalna istraživanja u Frankfurtu te je igrao ključnu ulogu u oblikovanju teorijskog okvira Frankfurtske škole. Njegovo djelo “Dijalektika prosvjetiteljstva”, koje je zajedno napisao s Adornom, istražuje odnos između racionalnosti i iracionalnosti u modernom društvu.
Poput Adorna, Horkheimer je emigrirao iz Njemačke tijekom nacističke ere. Nakon rata, vratio se u Njemačku i bio je ponovno uključen u obnovu Instituta.

Question 7

Nešto o Marcuseu?

Answer 7

njemačko-američki filozof, sociolog i teoretičar, (1898 - 1979.), Berlin. Marcuse je također bio ključna figura Frankfurtske škole i pridonio je razvoju kritičke teorije.
Nakon nacističkog uspona, Marcuse je emigrirao iz Njemačke. Tijekom rata radio je za američku obavještajnu službu, a nakon rata ostao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Postao je poznat po svojim radovima koji su kombinirali marksizam, psihoanalizu i fenomenologiju.
Neki od njegovih značajnih radova uključuju “Čovjek i društvo” te “Eros i civilizacija”. Marcuse je poznat po konceptu “reprezivnog društva” i kritici tehnološkog društva koje može rezultirati dehumanizacijom.

Question 8

Lažne potrebe Marcuse?

Answer 8

• Kritika marketinške industrije prema Marcuseu
• ako to nemam, nesretan sam
• Cilj je zaglupiti ljude, da dođe do stvaranja jednodimenzialnog čovjeka- potiskivanje osobnosti i mogućnosti kritičkog mišljenja, djeluje kao sredstvo kontrole.
• Kulturna industrija- zaglupljivanje naroda, postaju pasivni subjekti, naglasak na konzumerizam, birokratizirane strukture npr televizijske mreže koje kontroliraju modernu kulturu

Question 9

Najveći doprinosi frankfurtske škole?

Answer 9

Kritička teorija: Razvili su marksistički kritički pristup prema društvu.
* Analiza kulture i medija: Istraživali su utjecaj kulture, umjetnosti i masovnih medija na društvo.
* Psihoanalitički pristup: Integrirali su psihoanalizu za bolje razumijevanje ljudske psihe i društvenih dinamika.
* Dijalektički pristup: Razvili su dijalektički pristup za kontinuirano propitivanje društvenih promjena.

Question 10

Najveće kritike frankurtske škole?

Answer 10

• Teško razumljiva proza: Njihovi tekstovi su često bili teško razumljivi i hermetični.
• Apstraktne koncepcije: Kritizirani su zbog razvijanja apstraktnih koncepata teških za empirijsku provjeru.
• Orientalizam: Optuživali su ih za perspektivu koja nije uvijek uzimala u obzir konkretnu stvarnost.
• Politizacija znanstvenih istraživanja: Kritizirani su zbog pretjerane politizacije znanstvenih istraživanja.

Question 11

O Weberu?

Answer 11

(1864. - 1920.)
Weber je studirao pravo, povijest, ekonomiju i filozofiju na sveučilištima u Heidelbergu, Göttingenu i Berlinu.. Bio je profesor sociologije na sveučilištima u Freiburgu i Heidelbergu. Max Weber potjecao je iz ugledne iobrazovane obitelji koja je imala značajan utjecaj na njegov intelektualni razvoj. Maxov otac, Max Weber stariji, bio je priznati pravnik, političar i politički ekonomist. Maxova majka, Helene Weber, također je bila iz obitelji intelektualaca. Imala je značajan utjecaj na Maxov odgoj i obrazovanje.
“Protestantska etika i duh kapitalizma”: Njegovo najpoznatije djelo, u kojem analizira utjecaj protestantske etike na razvoj kapitalizma.

Question 12

Što je birkorackija?

Answer 12

Birokracija je formalizirani organizacijski sustav s jasnom hijerarhijom, specijaliziranim zadacima, formalnim pravilima i impesonalnim odnosima, kako je opisao Max Weber. Institucija (birokracija) najviši oblik racionalnog djelovanja.
Primjer- Ministarstvo, porezna uprava, sveučilište, Crkva, vojska (podijeljene hijerarhijeske uloge)
Idealni tip birokracije- Weberov idealni tip birokracije ne predstavlja nužno stvarni oblik organizacije, već služi kao konceptualni model za analizu karakteristika koje čini tipičnom birokracijom.

Question 13

Obilježlja Weberove birokracije?

Answer 13

1. Hijerarhija autoriteta- upravljanje i kontrola
2. Podjela rada- svatko ima svoj zadatak, organizacija radnih mjesta
3. Bezličnost, impersonalnost- pošten i ravnopravni tretman, formalnost, objektivnost jer su osjećaji isključeni iz službenog djelovanja i ne smiju utjecati na odluke
4. Kontinuitet- ustanovljene procedure, službeno ponašanje
5. Profesionalizam- stručnost, obrazovanje
6. Pridržavanje pravila- vrijede za sve
   * Željezni kavez- pretjerana racionalnost birokracije ograničava osobnu slobodu.

Question 14

Odnos protenstatnske etike i kapitalizma?

Answer 14

Protestantska etika- religijske ideje kao ključ za razumijevanje ekonomskog sistema
-Duhovno spasenje leži u napornom radu
- Zahtjeva odricanje od užitka što može stvoriti društveno okruženje u kojem kapitalizam cvjeta

Ključne ideje uključuju poticanje radne etike, štednje, investicija, ozbiljan pristup poslu, racionalizaciju, i povezanost s moralnim odgovornošću. Weber je tvrdio da su ove etičke vrijednosti stvorile kulturni okvir koji je podržao razvoj kapitalizma.

Važno je napomenuti da je ova teorija predmet kritika, a ekonomska povijest uključuje mnogo faktora u objašnjavanju kapitalističkog razvoja.

Question 15

Što je društveno djelovanje?

Answer 15

svaka aktivnost koja ima neko značenje za nositelja aktivnosti- aktivnost usmjerena prema drugim ljudima. Da bi nešto bilo društveno djelovanje nositelj mora pripisati značenje aktivnosti, uzeti aktivnost drugih u obzir i smisleno usmjeriti tu aktivnost.

Question 16

Vrste društvenog djelovanja?

Answer 16

1. Ciljno- biramo cilj, sredstva, prihvaćamo posljedice, razmijemo dobit. (Fokusiranje na učenje da bi se dobila bolja ocijena)
2. Vrijednosno- u skladu s vrijednostima, djelovanje s uvjerenjem u apsolutnu vrijednost djelovanja bez obzira na uspjeh i troškove (žrtvovanje sna da bih ostao s prijateljicom kojoj treba društvo)
3. Afektivno- temelji se na emocijama (plakanje od tuge)
4. Tradicionalno- navike, tradicija (ukrašavanje božićnog drvca)

Question 17

Društveni odnosi, moć i vlast?

Answer 17

Odnos izmežu dvije ili više različitih uloga, prim: student i nastavnik

Moć- Odnosi se na mogućnost pojedinca ili grupe da nametnu svoju volju, bez obzira na otpor, putem bilo koje sile, uključujući fizičku, ekonomsku ili društvenu moć.

Vlast- Odnosi se na moć koja se percipira kao legitimna. Uključuje uporabu fizičke sile.
3 tipa vlasti: 1. Karizmatska, 2. Legalna, 3. tradicionalna

Question 18

IEMP model moći

Answer 18

• ideološke moći (ideological power)- služe za jačanje kohezije društvenih sekularnih institucija te integraciju i jačanje veza kulturnih i religijskih zajednica
• gospodarske/ekonomske moći (economic power)- proizlazi iz potrebe za ekstrakcijom, transformacijom, distribucijom i konzumacijom prirodnih resursa te kombinira intenzivnu proizvodnju i ekstenzivnu mrežu distribucije, razmjene i konzumacije dobara.
• vojne moći (military power) - društvena organizacija fizičke sile i proizlazi iz potrebe za organiziranom obranom i korisnošću agresije.
• političke moći (political power)- moć države, a proizlazi iz korisnosti teritorijalne i centralne regulacije. Ima dvije forme: unutarnju, teritorijalno centraliziranu, i vanjsku, geopolitičku u formi međunarodnih odnosa moći.
  Svaki od tih izvora moći ne postoji u „čistoj formi”, to su idealni tipovi moći.

Question 19

Obilježlja studentskom pokretu u 1968.

Answer 19

• Progresivne Ideje: Promocija liberalnih ideja, borba za ljudska prava, socijalnu pravdu, i ravnopravnost spolova.
• Antiautoritarni Duh: Otpor prema postojećim društvenim strukturama i institucijama.
• Solidarnost sa Radnicima: Povezivanje s radničkim klasama za zajednički otpor.
• Borba Protiv Rata: Protesti protiv Vijetnamskog rata bili su ključni.
• Kulturalne Promjene: Zahtjevi za slobodom izražavanja, seksualnom slobodom, i kulturalnim liberalizacijama.
• Univerzitetske Reforme: Traženje demokratizacije sveučilišta i veće participacije studenata u odlučivanju.
• Globalni Domet: Globalna proširenost pokreta na različite dijelove svijeta.

Question 20

Razlozi za pojavu studentskog pokreta?

Answer 20

• Neslaganje s Postojećim Sustavom: Mladi nisu bili zadovoljni političkim, ekonomskim i društvenim sustavima.
• Protest Protiv Vijetnamskog Rata: Ogorčenje zbog Vijetnamskog rata potaknulo globalne prosvjede.
• Borba za Građanske Slobode: Želja za građanskim slobodama, ljudskim pravima i jednakosti.
• Socijalna Nepravda: Osvještavanje o socijalnim nepravdama, uz zahtjeve za socijalnom pravdom.
• Kulturne Promjene: Želja za kulturnim promjenama, slobodom izražavanja i raznolikošću.
• Inspiracija Iz Drugih Pokreta: Inspiracija drugim pokretima poput pokreta za građanska prava u SAD-u.
• Razvoj Medija i Komunikacija: Razvoj medija i bolja komunikacija podržali su brže širenje ideja i organizaciju masovnih prosvjeda.

Question 21

Hrvatsko proljeće- 3 institucije ključne i glavni predstavnici

Answer 21

Savka Dabčević Kučar, Vlado Gotovec, Dražen Budiša, Ivan Čičak, Miko Tripalo, Ivan Zvonimir Čičak, Petar Šegedin

Matica hrvatska-Gotovac, Šegedin
Reformsko krilo- Savka i Tripalo
Studentski pokret- Budiša i Čičak

Question 22

Kultura otkazivanja?

Answer 22

Kultura otkazivanja odnosi se na društveni fenomen u kojem se pojedinci ili skupine javno kritiziraju, osuđuju ili odbacuju zbog njihovih izjava, mišljenja ili ponašanja, često putem društvenih medija. Ovaj pojam često povezujemo s trenutnim društvenim klimama u kojima se pozornost posvećuje javnom sudu o pitanjima poput politike, rase, roda, i drugih kontroverznih tema.

Primjer
Jedan od primjera osobe koja je postala žrtva kulture otkazivanja je James Gunn, redatelj popularnih filmova “Guardians of the Galaxy”. U srpnju 2018. godine, Gunn je postao predmet kontroverze kada su se pojavili stari tvitovi u kojima je koristio neprikladne šale i izraze. Disney, koji je bio producent njegovih filmova, odlučio je privremeno suspendirati Gunnov ugovor za “Guardians of the Galaxy Vol. 3”. Ova odluka rezultirala je oštrim podijeljenim reakcijama javnosti, s nekih strana podržavajući odluku Disneya kao odgovor na neprimjerene izjave, dok su drugi smatrali da je to prekomjerna reakcija.