sustavna 1. kol Flashcards
koji su ključni čimbenici u nastanku Frankfurtske škole u 1920
-Socijalni nemiri i radnički pokret (siromaštvo nakon rata), te političke promjene
- Marksizam kao osnovni teorijski okvir
- Intelektualna klima u Njemačkoj- Neki od ključnih intelektualnih trendova uključivali su kritiku kapitalizma, razmišljanje o ulozi kulture u društvu te pristup fenomenima poput masovnih medija i masovne kulture.
Kako je nastala frankfurtska škola i ko je osnivač?
Frankfurtska škola nastala je kao odgovor na izazove koje je donio društveni i politički kontekst Njemačke nakon Prvog svjetskog rata. Članovi škole željeli su razviti teorijski okvir koji bi bolje objasnio kompleksnosti modernog društva, uzimajući u obzir i kritiku marksizma.
Osnivač- Felix Weil
Koji su predstavnici frankfortske škole? (5)
T. Adorno, M. Horkheimer, H. Marcuse, E. Fromm, J. Habermas i Neuman
Nešto o Adornu?
njemački filozof, sociolog i glazbeni teoretičar, (1903. - 1969.), Frankfurt. Bio je ključna figura Frankfurtske škole, intelektualnog pokreta koji se bavio kritičkom teorijom. Adorno je surađivao s Horkheimerom i drugima u analizi društvenih fenomena.
Nakon Hitlerovog dolaska na vlast, Adorno je emigrirao iz Njemačke, a nakon Drugog svjetskog rata vratio se i bio aktivan u obnovi njemačke intelektualne scene. Bio je važan autor djela poput “Dijalektika prosvjetiteljstva” i “Autoritarna ličnost”. Adorno je također bio istaknuti glazbeni teoretičar i skladatelj.
Adorno autoritarna ličnost?
Obuhvaća uvjerenje u apsolutnu moć i autoritet, rigidno mišljenje s crno-bijelim kategorijama, prezir prema slabosti te agresivnost prema “drugima”. Autoritarno lična osoba je podložna autoritetu a nemilosrdna prema onima koji su na nižem stupnju u hijerarhiji. Adorno je istraživao kako se ovi obrasci formiraju pod utjecajem društvenih uvjeta poput traume iz prošlosti, ekonomske nejednakosti i političke nestabilnosti.
Nešto o Horkheimeru?
njemački filozof i sociolog, (1895 - 1969.), Stuttgart. Kao jedan od osnivača Frankfurtske škole, surađivao s Theodorom Adornom i drugim intelektualcima u razvoju kritičke teorije.
Horkheimer je bio direktor Instituta za socijalna istraživanja u Frankfurtu te je igrao ključnu ulogu u oblikovanju teorijskog okvira Frankfurtske škole. Njegovo djelo “Dijalektika prosvjetiteljstva”, koje je zajedno napisao s Adornom, istražuje odnos između racionalnosti i iracionalnosti u modernom društvu.
Poput Adorna, Horkheimer je emigrirao iz Njemačke tijekom nacističke ere. Nakon rata, vratio se u Njemačku i bio je ponovno uključen u obnovu Instituta.
Nešto o Marcuseu?
njemačko-američki filozof, sociolog i teoretičar, (1898 - 1979.), Berlin. Marcuse je također bio ključna figura Frankfurtske škole i pridonio je razvoju kritičke teorije.
Nakon nacističkog uspona, Marcuse je emigrirao iz Njemačke. Tijekom rata radio je za američku obavještajnu službu, a nakon rata ostao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Postao je poznat po svojim radovima koji su kombinirali marksizam, psihoanalizu i fenomenologiju.
Neki od njegovih značajnih radova uključuju “Čovjek i društvo” te “Eros i civilizacija”. Marcuse je poznat po konceptu “reprezivnog društva” i kritici tehnološkog društva koje može rezultirati dehumanizacijom.
Lažne potrebe Marcuse?
- Kritika marketinške industrije prema Marcuseu
- ako to nemam, nesretan sam
- Cilj je zaglupiti ljude, da dođe do stvaranja jednodimenzialnog čovjeka- potiskivanje osobnosti i mogućnosti kritičkog mišljenja, djeluje kao sredstvo kontrole.
- Kulturna industrija- zaglupljivanje naroda, postaju pasivni subjekti, naglasak na konzumerizam, birokratizirane strukture npr televizijske mreže koje kontroliraju modernu kulturu
Najveći doprinosi frankfurtske škole?
Kritička teorija: Razvili su marksistički kritički pristup prema društvu.
* Analiza kulture i medija: Istraživali su utjecaj kulture, umjetnosti i masovnih medija na društvo.
* Psihoanalitički pristup: Integrirali su psihoanalizu za bolje razumijevanje ljudske psihe i društvenih dinamika.
* Dijalektički pristup: Razvili su dijalektički pristup za kontinuirano propitivanje društvenih promjena.
Najveće kritike frankurtske škole?
- Teško razumljiva proza: Njihovi tekstovi su često bili teško razumljivi i hermetični.
- Apstraktne koncepcije: Kritizirani su zbog razvijanja apstraktnih koncepata teških za empirijsku provjeru.
- Orientalizam: Optuživali su ih za perspektivu koja nije uvijek uzimala u obzir konkretnu stvarnost.
- Politizacija znanstvenih istraživanja: Kritizirani su zbog pretjerane politizacije znanstvenih istraživanja.
O Weberu?
(1864. - 1920.)
Weber je studirao pravo, povijest, ekonomiju i filozofiju na sveučilištima u Heidelbergu, Göttingenu i Berlinu.. Bio je profesor sociologije na sveučilištima u Freiburgu i Heidelbergu. Max Weber potjecao je iz ugledne iobrazovane obitelji koja je imala značajan utjecaj na njegov intelektualni razvoj. Maxov otac, Max Weber stariji, bio je priznati pravnik, političar i politički ekonomist. Maxova majka, Helene Weber, također je bila iz obitelji intelektualaca. Imala je značajan utjecaj na Maxov odgoj i obrazovanje.
“Protestantska etika i duh kapitalizma”: Njegovo najpoznatije djelo, u kojem analizira utjecaj protestantske etike na razvoj kapitalizma.
Što je birkorackija?
Birokracija je formalizirani organizacijski sustav s jasnom hijerarhijom, specijaliziranim zadacima, formalnim pravilima i impesonalnim odnosima, kako je opisao Max Weber. Institucija (birokracija) najviši oblik racionalnog djelovanja.
Primjer- Ministarstvo, porezna uprava, sveučilište, Crkva, vojska (podijeljene hijerarhijeske uloge)
Idealni tip birokracije- Weberov idealni tip birokracije ne predstavlja nužno stvarni oblik organizacije, već služi kao konceptualni model za analizu karakteristika koje čini tipičnom birokracijom.
Obilježlja Weberove birokracije?
- Hijerarhija autoriteta- upravljanje i kontrola
- Podjela rada- svatko ima svoj zadatak, organizacija radnih mjesta
- Bezličnost, impersonalnost- pošten i ravnopravni tretman, formalnost, objektivnost jer su osjećaji isključeni iz službenog djelovanja i ne smiju utjecati na odluke
- Kontinuitet- ustanovljene procedure, službeno ponašanje
- Profesionalizam- stručnost, obrazovanje
- Pridržavanje pravila- vrijede za sve
* Željezni kavez- pretjerana racionalnost birokracije ograničava osobnu slobodu.
Odnos protenstatnske etike i kapitalizma?
Protestantska etika- religijske ideje kao ključ za razumijevanje ekonomskog sistema
-Duhovno spasenje leži u napornom radu
- Zahtjeva odricanje od užitka što može stvoriti društveno okruženje u kojem kapitalizam cvjeta
Ključne ideje uključuju poticanje radne etike, štednje, investicija, ozbiljan pristup poslu, racionalizaciju, i povezanost s moralnim odgovornošću. Weber je tvrdio da su ove etičke vrijednosti stvorile kulturni okvir koji je podržao razvoj kapitalizma.
Važno je napomenuti da je ova teorija predmet kritika, a ekonomska povijest uključuje mnogo faktora u objašnjavanju kapitalističkog razvoja.
Što je društveno djelovanje?
svaka aktivnost koja ima neko značenje za nositelja aktivnosti- aktivnost usmjerena prema drugim ljudima. Da bi nešto bilo društveno djelovanje nositelj mora pripisati značenje aktivnosti, uzeti aktivnost drugih u obzir i smisleno usmjeriti tu aktivnost.
Vrste društvenog djelovanja?
- Ciljno- biramo cilj, sredstva, prihvaćamo posljedice, razmijemo dobit. (Fokusiranje na učenje da bi se dobila bolja ocijena)
- Vrijednosno- u skladu s vrijednostima, djelovanje s uvjerenjem u apsolutnu vrijednost djelovanja bez obzira na uspjeh i troškove (žrtvovanje sna da bih ostao s prijateljicom kojoj treba društvo)
- Afektivno- temelji se na emocijama (plakanje od tuge)
- Tradicionalno- navike, tradicija (ukrašavanje božićnog drvca)
Društveni odnosi, moć i vlast?
Odnos izmežu dvije ili više različitih uloga, prim: student i nastavnik
Moć- Odnosi se na mogućnost pojedinca ili grupe da nametnu svoju volju, bez obzira na otpor, putem bilo koje sile, uključujući fizičku, ekonomsku ili društvenu moć.
Vlast- Odnosi se na moć koja se percipira kao legitimna. Uključuje uporabu fizičke sile.
3 tipa vlasti: 1. Karizmatska, 2. Legalna, 3. tradicionalna
IEMP model moći
- ideološke moći (ideological power)- služe za jačanje kohezije društvenih sekularnih institucija te integraciju i jačanje veza kulturnih i religijskih zajednica
- gospodarske/ekonomske moći (economic power)- proizlazi iz potrebe za ekstrakcijom, transformacijom, distribucijom i konzumacijom prirodnih resursa te kombinira intenzivnu proizvodnju i ekstenzivnu mrežu distribucije, razmjene i konzumacije dobara.
- vojne moći (military power) - društvena organizacija fizičke sile i proizlazi iz potrebe za organiziranom obranom i korisnošću agresije.
- političke moći (political power)- moć države, a proizlazi iz korisnosti teritorijalne i centralne regulacije. Ima dvije forme: unutarnju, teritorijalno centraliziranu, i vanjsku, geopolitičku u formi međunarodnih odnosa moći.
Svaki od tih izvora moći ne postoji u „čistoj formi”, to su idealni tipovi moći.
Obilježlja studentskom pokretu u 1968.
- Progresivne Ideje: Promocija liberalnih ideja, borba za ljudska prava, socijalnu pravdu, i ravnopravnost spolova.
- Antiautoritarni Duh: Otpor prema postojećim društvenim strukturama i institucijama.
- Solidarnost sa Radnicima: Povezivanje s radničkim klasama za zajednički otpor.
- Borba Protiv Rata: Protesti protiv Vijetnamskog rata bili su ključni.
- Kulturalne Promjene: Zahtjevi za slobodom izražavanja, seksualnom slobodom, i kulturalnim liberalizacijama.
- Univerzitetske Reforme: Traženje demokratizacije sveučilišta i veće participacije studenata u odlučivanju.
- Globalni Domet: Globalna proširenost pokreta na različite dijelove svijeta.
Razlozi za pojavu studentskog pokreta?
- Neslaganje s Postojećim Sustavom: Mladi nisu bili zadovoljni političkim, ekonomskim i društvenim sustavima.
- Protest Protiv Vijetnamskog Rata: Ogorčenje zbog Vijetnamskog rata potaknulo globalne prosvjede.
- Borba za Građanske Slobode: Želja za građanskim slobodama, ljudskim pravima i jednakosti.
- Socijalna Nepravda: Osvještavanje o socijalnim nepravdama, uz zahtjeve za socijalnom pravdom.
- Kulturne Promjene: Želja za kulturnim promjenama, slobodom izražavanja i raznolikošću.
- Inspiracija Iz Drugih Pokreta: Inspiracija drugim pokretima poput pokreta za građanska prava u SAD-u.
- Razvoj Medija i Komunikacija: Razvoj medija i bolja komunikacija podržali su brže širenje ideja i organizaciju masovnih prosvjeda.
Hrvatsko proljeće- 3 institucije ključne i glavni predstavnici
Savka Dabčević Kučar, Vlado Gotovec, Dražen Budiša, Ivan Čičak, Miko Tripalo, Ivan Zvonimir Čičak, Petar Šegedin
Matica hrvatska-Gotovac, Šegedin
Reformsko krilo- Savka i Tripalo
Studentski pokret- Budiša i Čičak
Kultura otkazivanja?
Kultura otkazivanja odnosi se na društveni fenomen u kojem se pojedinci ili skupine javno kritiziraju, osuđuju ili odbacuju zbog njihovih izjava, mišljenja ili ponašanja, često putem društvenih medija. Ovaj pojam često povezujemo s trenutnim društvenim klimama u kojima se pozornost posvećuje javnom sudu o pitanjima poput politike, rase, roda, i drugih kontroverznih tema.
Primjer
Jedan od primjera osobe koja je postala žrtva kulture otkazivanja je James Gunn, redatelj popularnih filmova “Guardians of the Galaxy”. U srpnju 2018. godine, Gunn je postao predmet kontroverze kada su se pojavili stari tvitovi u kojima je koristio neprikladne šale i izraze. Disney, koji je bio producent njegovih filmova, odlučio je privremeno suspendirati Gunnov ugovor za “Guardians of the Galaxy Vol. 3”. Ova odluka rezultirala je oštrim podijeljenim reakcijama javnosti, s nekih strana podržavajući odluku Disneya kao odgovor na neprimjerene izjave, dok su drugi smatrali da je to prekomjerna reakcija.
