Struktura pravnih poredaka

Question 1

Struktura

Answer 1

Struktura pravnog poretka predstavlja PP kao strukturirani skup normi, odnosno da su norme u njemu sadržane međusobno povezane i ovisne jedna o drugoj. Važni odnosi hijerarhije i utemeljenja

Question 2

Utemeljenje normi

Answer 2

Dinamika pravnog poretka - norma N1 je temelj normi N2 ako je N2 donesena od strane tijela koje koje je nadležnost dobila normom N1 (te norme su izražene)

Statika pravnog poretka - norma N1 je temelj norme N2 ako je norma N2 izvedena iz N1 pomoću argumentacijskih sredstava (neizražene norme)

Izražena norma ne prestaje pripadati PP ako je njen dinamički temelj maknut iz PP, dok uklanjanjem statičkog temelja te norme ona također bijaše uklonjena iz PP.

Question 3

Na vrhu pravnog poretka

Answer 3

Koja norma je na vrhu normativne piramide? Općeprihvaćeno je da je to nekakva temeljna norma, pretpostavljena.
Kelsen tvrdi kako svaka norma ima svoj formalni temelj, te tako i ustavne norme kojima su temelj vrhovne norme. Međutim, javlja se pitanje formalnog temelja tih vrhovnih normi.

Question 4

Identitet pravnog poretka

Answer 4

a) supstancijalističko shvaćanje - izražava temeljnu političku odluku. Ona koja izabire vrhovna načela, oblik države. Svako nebitna promjena je mijenjanje ustava. Ne mogu se mijenjati vrhovna načela
b) formalističko shvaćanje - ustavotvorna vlast je ona extra ordinem, nezakonita vlast koja nadležnost nije dobila od neke norme o nadležnosti. Svaka zakonita promjena ustava mijenja identitet ustava

Question 5

Hijerarhije normi

Answer 5

Formalna ili strukturna hijerarhija - između normi o proizvodnji prava i norme donesene tom normom o proizvodnji prava
Materijalna ili supstancijalna hijerarhija - nastaje kada neka treća norma govori kako neka prva norma ne može valjano proturječiti drugoj normi (N2 je nadređena N1)
Jezična ili logička hijerarhija - hijerarhija između norme i metanorme (odnosno norme i druge norme koja ju ima za jezik-predmet)
Vrijednosna hijerarhija - hijerarhija koja nastaje kada tumačenjem jedna norma dobije nadređenost. Recimo ustavne norme i zakoni (javlja se i ponderiranje, odvagivanje načela)

Question 6

Složenost pravnog poretka

Answer 6

Jednostavan pravni poredak - onaj koji ima jedno tijelo vlasti (recimo vladar) i jednim izvorom prava (zakon)
Razmjerno složen - više hijerarhijski raspoređeni tijela i različite vrste izvora
Vrlo složen - hijerarhija + horizontalne razlike (više područja uređivanja)

U vrlo složenom pravnom poretku svakom izvoru prava određen je doseg nadležnosti i snaga (ovisi koji izvori mu ne mogu biti proturječni)

Question 7

Sinkronijska dimenzija i dijakronijska dimenzija

Answer 7

Sinkronijsko gledište - pravni poredak je statični skup normi, koji se ne mijenja; međutim on je predodređen mijenjati se u vremenu (izbacivanjem normi, dodavanjem novih,…)
Dijakronijsko gledište - dinamičan slijed sinkronijskih skupova normi

Question 8

Statička dimenzija i dinamička dimenzija

Answer 8

Dinamičan pravni poredak - onaj u kojemu je temelj valjanosti normi samo formalan. Međutim niti jedan PP nije takav
Razlozi - postoji kriterij nevaljanosti koji se poziva na sadržaj normi, te imaju kriterij valjanosti koji se poziva na sadržaj normi

Question 9

Centralizacija i decentralizacija pravnih poredaka

Answer 9

Centraliziran - sadrži specijalizirane organe za stvaranje i primjenu normi
Decentraliziran - proizvodnju i primjenu pravnih normi povjerava njenim adresatima (U savezu, državama)
Kelsen centralizirane pravne poretke poistovjećuje s državom
Međutim to se udaljava od opće uporabe navedenog pojma zbog:
a) država se katkad smatra skupom njih organa
b) ponekad s potpadajućom političkom zajednicom

Question 10

Dva moguća odnosa između poredaka

Answer 10

PP1 je nadređen PP2 kada sadrži vrhovnu normu PP2 (nije mu vrhovna). Tako možemo reći da je PP2 dio PP1. Međusobno su neovisni ako ne postoji odnos podređenosti-nadređenosti.