Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Vino > Sommelierski tečaj > Flashcards

Sommelierski tečaj Flashcards

1
Q

Nabroji sommelierski pribor.

A 
1. Kušalica (tastevin) ili čaša za 
    degustaciju
2. Vadičep
3. Drop stop (poseban čep za 
    točenje)
4. Košarica za boce
5. Vrč za dekantiranje
6. Kliješta (za otvaranje prečvrstih 
    čepova)
7.  Čep stopper 
8.  Brzi termometar
9.  Vedrica
10. Kolica za posluživanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Tko je sommelier (prema ASI naputku)?

A

Sommelier je profesionalac zadužen za izbor i posluživanje pića, a posebica vina. Mjesto njegova rada su najčešće ugositeljski objekti, enoteke, vinski barovi i slično. Osim poznavanja i posluživanja, odgovoran je za distibuciju tih napitaka. Odgovoran je i za proračun sektora kojim upravlja, brine se o odnosima sa proizvođačima napitaka i nabavi. Sastavlja i redovito obnavlja vinsku kartu i kartu pića. Brine se o stanju u podrumu, marketingu, ugledu objekta u kojem radi itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako se zove prvo vrijedno vino?

A

Opimijan (2.stoljeće prije Krista).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je koncept crua?

A

To je dio vinograda koji svake godine proizvodi vina prepoznatljive i ujednačene kvalitete i okusa. Razvili su ga redovnici iz Burgundije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kada se prvi put u povijesti spominje vino?

A

Razdoblje od 11. do 9.stoljeća prije krista. Asirci, Babilonci,Egipćani i Grci.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Katon Censor piše o vinu, vinifikaciji, te prodaji vina u kojem djelu?

A

“De Agricultura”

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Nazivi za sommeliere kroz povijest (3)!

A

Shagu - Mezopotamija
Arkant (peharnik) - Egipat i Grčka
Rex bibendi - Rim

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Od koje riječi potječe naziv sommelier?

A

Od latinske riječi sagmarium. To označava “osoba zadužena za prijevoz teglećim životinjama”.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Naziv za sommeliera na dvoru Savoj?

A

Somigliere di Bocca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je ASI?

A

Osnovana 1969. u Reimsu. To je međunarodna organizacija i neprofitna udruga kojoj je cilj promocija, obrazovanje sommeliera i organiziranje međunarodnih natjecanja za titulu najboljeg sommliera. Okuplja više od 70 zemalja članica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je HSK?

A

Hrvatski sommelierski klub, osnovan 1993. Cilj mu je izobrazba sommeliera.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koji su zadaci sommeliera, osim poznavanja vina i hrane? (6)

A

Komunikacija, marketing, promocija, prodaja

1 - Organizacija nabave 
2 - Vođenje nabave i provjera 
      skladišta
3 - Nadgledavanje odnosa osoblja 
4 - Ostvarivanje prodaje
5 - Valorizacija hrane
6 - Odnos s gostima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koji su ciljevi sommeliera u odnosu s gostom?

A
  1. Preporučiti pića ovisno o hrani
  2. Odgovarati na pitanja gostiju
  3. Otkriti gostu nova pića
  4. Potaknuti gosta da isproba nešto
    novo
  5. Ostaviti dojam na gosta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što sommelier treba činiti kako bi udovoljio interesu vlasnika?

A 
1. Pomoći upravi u otkrivanju 
   proizvoda s najboljim omjerom 
   cijene i kvalitete
2. Dobro voditi podrum
3. Povećanje opsega posla
4. Poticati i izgraditi lojalnost gostiju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koja su natjecanja sommliera po važnosti?

A
  1. Najbolji sommelier svijeta ASI
  2. Najbolji sommelier Europe ASI
  3. Najbolji sommelier Italije ASPI
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Čemu služi košarica za boce?

A

Služi prijenosu arhivskih boca iz podruma do sale i dekantiranje. Omoguće da vrat boce bude uspravno te tako talog ostane na dnu boce.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

U čemu je razlika između dekantiranja i prozračivanja vina?

A

Pri dekantiranju se odvaja talog iz boce te služi i oksigenaciji vina. Prozračivanje neće riješiti talog.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Čemu služi vedrica?

A

Omogućava očuvanje optimalne temperature bijelih vina, pjenušaca i ružičastih vina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što je coravin?

A

Vinski otvarač koji vam omogućuje da ulijte čašu bez uklanjanja pluta. Radi na principu plina argona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

U kakvoj čaši ćemo poslužiti svježe bijelo vino?

A

Tulipan čašama, širokog tijela koje se sužava prema rubovima koji ispuštaju sve mirise zadržane unutra.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

U kakvoj čaši ćemo poslužiti robusna bijela vina?

A

U velikoj čaši, veoma otvorenoj na rubu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Mlada voćna vina ćemo poslužiti u kakvoj čaši?

A

Čaši suženog tijela.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

U kojoj čaši bi poslužili arhivska crna vina?

A

Čaši oblika balona, širokim. Kako bismo ih mogli dobro zarotirati i potaknuti na oslobađanje suptilnih aroma duhana, tartufa, čokolade itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kakva će biti čaša za likerska vina?

A

Mala, oblika tulipana, izduženog tijela i suženih rubova. Niske su čaše.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Što je čaša tumbler?

A

Za vodu, cilindričnog oblika, bez nožica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Koja vinska boca je zapremnine 0.62 l?

A

Clavelin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Šampanjske boce?

A
  1. Četvrt
  2. Pola
  3. Klasična
  4. Magnum - 1.5l
  5. Jeroboam 4 boce - 3 l
  6. Rehoboam 6 boca, 4.5 l
  7. Mathusalem 8 boca - 6l
  8. Salmanazar 12 boca - 9l
  9. Balthazar 16 boca - 12l
  10. Nabucodonosor 20 boca - 15l
  11. Melchisedec, 40 boca, 30l
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Kako se računa prodajna cijena vina?

A

Niska nabavna cijena - *3.5
Srednja nabavna cijena - *3
Visoka nabavna cijena - *2
Skupa vina - *1.5

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Što je corkage?

A

Čeparina, pristojba za pijenje vlastitog pića u ugositeljskom objektu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Kakvi moraju biti uvjeti u podrumu?

A

Stupanj vlage 60 do 70%, tlo mora disati. Ne smije biti oscilacija u temperaturi i mora biti od 10-15 stupnjeva. Uz stalno lagano strujanje zraka, ali bez propuha. Za rasvjetu treba koristii svjetiljke sa zaštitom ili natrijske, a izbjegavati žarulje snage veće od 75 w.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Zašto treba izbjegavati upotrebu neonskih svjetiljki i svjetiljki jačih od 75 W u podrumu?

A

Jer ultraljubičaste zrake mogu prodrijeti kroz staklo i oštetiti vino (okus po svijetlu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Što je dnevni podrum?

A

Dodatak podrumu za skladištenje, namijenjen za kratkoročno pohraničavanje boca. Sada se većinom koristi rashladni hladnjak odnosno vitrina za to.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

1O zlatnih pravila o posluživanju vina

A 
1 - Veliko likersko vino (crno ili bijelo) 
     ne smije se poslužiti uz divljač. 
     Zbog šećera, okus divljači može 
     biti neugodan.
2 - Veliko crno vino ne smije se 
      poslužiti uz ribu, rakove ili 
      mekušce. Jedino lagana crna 
      vina. 
3 - Suha bijela vina se poslužuju 
      prije crnih.
4 -  Laganija vina služe se prije 
      robusnih
5 - Hladnija vina se poslužuju prije 
      onih sobne temperature
6 - Vina se prema alkoholnoj 
      gradaciji poslužuju od slabijih 
      prema jačima
7 -  Svako jelo traži svoje piće
8 - Vino se poslužuje ovisno o 
      sezoni, ne samo godišnjem 
      dobu već i stupnju razvoja vina
9 - pijenje svakog novog vina treba 
      odvojiti gutljajem vode
10 - u važnim prigodama nikada se 
       ne smije koristiti samo jedno 
       veliko vino. treba ga poslužiti 
       uz vina jednakog ranga i 
       kategorije.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Zašto je važno čašu za vino prilagoditi vinu?

A

Obzirom da se na jeziku nalaze 4 osjetna područja okusa, postoje čaše koje ovisno o vrsti vina, usmjeravaju tekućinu prema područjima na kojima se odlike proizvoda bolje raspoznaju. Osim okusa, ističu bolje i posebne bouquete mirisne komponente vinsa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Kakva mora biti vinska karta?

A

Čista, proizvodi moraju biti raspoloživi i treba paziti na raspoloživost godišta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Kojih kriterija se treba držati prilikom nabave robe za podrum?

A

Treba analizirati tržište, analizirati prodaju, kapacitet podruma te sam jelovnik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Temperature serviranja vina?

A
  • Slatka aromatična pjenušava - 6-8
  • Suha,vrlo suha, brut pjenušava
    8- 10
  • Svježa bijela suha vina, polusuha,
    poluslatka, predikatne berbe -
    9-11
  • Ružičasta vina - 10-12
  • Suha pjenušava vina dugog
    postupka fermentacije - 10-12
  • Mlada crna vina - 14-16
  • Svježa crna vina blagih tanina
    15-17
  • Crna vina robusnog tijela - 18-20
  • Taninska crna, odležana u
    barrique - 18-22
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Prema kojim kriterijima se vina predlažu gostu?

A
  • Dostupnost vina u podrumu
  • Ukus gosta
  • Broj gostiju za stolom
  • Vrsta jela i prigoda
  • Sastojci jela, priloga itd
  • Raspoloživi budžet
  • Sezona - ljeto/zima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Stilovi viskija?

A

Pure malt - čisti, ječmeni slad
Blended - mješavina slada ili viskija
Bourbon - američki viski od
kukuruza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Što je vino kao proizvod?

A

To je proizvod dobiven od grožđa, uzgojem vinove loze nazvane Vitis vinifera.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Kako se zove divlja vinova loza?

A

Vitis silvestris.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Kakva je biljka vinova loza?

A

To je penjačica, čije je stanište rasprostranjeno na područjima umjerene klime i koja se razmnožava sjemenom ili vegetativnim putem (reznica ili mladica).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Kako se razlikuju vinove loze prema načinu razmnožavanja?

A

Vinova loza dobivena sjemenom se razlikuje od majke, a dobivena vegetativnim putem je potpuni klon majke. Domaća vinova loza je dvospolna (hermafrodit).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

Gdje su i kada pronađeni najstraiji zapisi vezani uz obradu vina?

A

U Mezopotamiji, između 3500. i 3100. g.pr.Kr.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

Koji su bogovi vezani uz vino?

A

Rimski bog Bakus, grčki bog Dioniz.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

Kako se kultura vinove loze proširila u novi svijet?

A

Preko europskih istraživača i osvajača je Vitis vinifera stigla u Južnu Ameriku i Australiju. Ztaim u Sjevernu Ameriku pa u Afriku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Kada nastaju prva pravna pisana djela o enologiji?

A

Potkraj 18.st.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

Potkraj 19.st. osnivaju se prve enološke škole. To je pridonijelo suzbijanju kojih bolesti vinove loze?

A

Pepelnice i filoksere.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

Kako filoksera utjeeče na vinovu lozu?

A

To je insekt (trsna uš) koja uzrokuje nepopravljivu štetu na korijenu europske vinove loze, ali ne šteti korijenu američke vinove loze. Tako je nastala ideja o cijepljenju vinove loze.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

Koja je bolest vinove loze potpuno uništila europske vinograde tijekom Prvog svjetskog rata?

A

Filoksera. Tada je mnogo europskih vinoradara emigriralo u prekomorske zemlje i tako je započelo najveće širenje vinoze loze.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

Kakva je to authotna sorta vinove loze?

A

To je sorta samonikla na nekom području.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

Kakva je alohotna vinova loza?

A

Ona koja se proširila na područja udaljena od područja nastanka/podrijetla. Još se nazivaju međunarodnim.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

Samo koje sorte vinove loze možemo nazivati autohtonima, dok ostale nazivamo tradicionalnim (povijesnima)?

A

One potekle iz Mezopotamije nazivamo autohtonima, a ostale su tradicionalne/povijesne.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

Što označa naziv tradicionalna, povijesna vinova loza?

A

Vinova loza koja izvorno potječe iz drugog područja, ali zahvaljujući dugoj prisutnosti, korištenju i obradi - poprima tradicionalno obilježje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

Što označa naziv tradicionalna, povijesna vinova loza?

A

Vinova loza koja izvorno potječe iz drugog područja, ali zahvaljujući dugoj prisutnosti, korištenju i obradi - poprima tradicionalno obilježje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
55
Q

Najbroji neke internacionalne sorte vinove loze.

A

Sorte francuskog podrijetla : chardonnay, pino bijeli - sivi - crni, sauvignon, merlot, cabarnet franc i cabernet sauvignon.

Sorte njemačkog podrijetla: Riesling i Muller thurgau.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
56
Q

Zašto genetski poboljšavamo vinovu lozu?

A

Kako bismo dobili sorte stabilnijih karakteristika - otporne prema okolišu, klimatskim prilikama i otpore prema bolestima. To se radi radi unapriježenja proizvodnje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
57
Q

Kako možemo genetski poboljšati vinovu lozu (2 načina)?

A
  • Vegetativnim razmnožavanjem
    (klonska selekcija)
  • Genetskim križanjem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
58
Q

Opiši genetsko poboljšavanje vinove loze metodom vegetativnog razmnožavanja (klonska selekcija)

A

Namjerno se reže mladica (dio biljke) i postavlja se u zemlju ili vodu kako bi se omogućila regeneracija korijena i tako se stvara novi primjerak.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
59
Q

Opiši genetsko poboljšanje vinoze loze metodom genetskog križanja.

A

Genetskim križanjem upotrebljava se određena vrsta peluda, pelud koji je različit od onog matične biljke.

Postupak križanja uključuje:
1 - Izbor sorte koju ćemo križati
2 - Izolaciju - uklanjanje muških 
      prašnika sa ženskog cvijeta (da 
      ju ne bi prašnici oplodili)
3 - Potraga za muškim peludom 
     druge vrste vinove loze
4 -  Ubacuje se taj muški pelud u 
       naš početni ženski cvijet

Onda je cvijet oplođen i nastaju bobice. Iz zrele bobice se vade koštice i one se sade. Iz tih koštica rastu nove vrste.

Križanje = biljka majka x biljka otac

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
60
Q

Osim stvaranja novih vrsta, zašto se još rade međuvrsna križanja?

A

Kako bismo stvorili vrste koje su otporne na gljivične bolesti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
61
Q

Što je to terroir?

A

Međudjelovanje vinove loze i utjecaji klime koji na nju utječu. Sunce, tlo, temperatura, padaline, okoliš…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
62
Q

Koje parametre treba ispitati za postizanje željenog cilja pri uzgoju vinove loze (tehnika zoniranja)

A
  • Sortu vinove loze
  • Klimu (dostupnost vode, utjecaj
    vjetrova)
  • Zemljište - gornji i donji sloj
  • Insolaciju -izloženost suncu
  • Utjecaj hlada
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
63
Q

Nekada se kao potporanj za vinovu lozu koristilo stablo s visokim krošnjama. Danas se to zamijenilo čime? (4)

A

Uzgojnim oblicima kao štu su

  • pergola (brajda)
  • dvokrak
  • račvasti
  • lepeza
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
64
Q

Kako procijenjujemo kvalitetu uroda?

A

Broj kilograma po jednoj biljci (prinos po trsu) je mnogo važniji od broja tona po hektaru vinograda (urod po hektaru).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
65
Q

Razlika između uzgojnih oblika pergole (brajda) i dvokraka?

A

Dvokrakni uzgojni oblik omogućuje veću gustoću nasada u odnosu na pergolu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
66
Q

Kako se, u pravilu, postavljaju redovi vinove loze?

A

N aravnoj površini se postavljaju u smjeru razine terena, a na nagutnim terenima od najvećeg nagiba podnožja prema vrhu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
67
Q

Opiši razvojne faze vinove loze.

A 
1. Rezidba u zrelo (mirovanje 
    tijekom zime)
2. Suzenje loze (početak bubrenja 
    pupova u proljeće)
3. Oblikovanje plodova (rast 
    bobica)
4. Dozrijevanje bobica (grozd 
    poprima karakterističnu boju)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
68
Q

Od koja dva dijela se sastoji grozd?

A
  1. Peteljkovine - nosi bobice. Udio u
    težini je 2,5% - 5%.
  2. Bobica (zrna grožđa)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
69
Q

Od čega se sastoji bobica? (3)

A 
1. Kožice bobica (epikarp) - sadrži 
   aromatske spojeve, tvari boje, 
   tanine.  Udio je 15-20% u težini. 
2. Meso bobice (mezokarp i 
    endokarp). Sadrži šećere glukozu 
    i frutkozu, vinsku i jabučnu 
    kiselinu, minearlne soli, 
    proteine... 75% do 78% ukupne 
    težine.
3. Sjemenke (koštice) - sastoje se 
    od ulja i tanina. 3% do 4% 
    ukupne težine.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
70
Q

Čime može biti prekrivena kožica bobice i zašto?

A

Voštanim slojem koji štiti od vremenskih utjecaja, razvoja bolesti i zadržava divlje kvasce.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
71
Q

Kakav može biti grozd prema zbijenosti? (4)

A

Prema zbijenost, grozd se dijeli na vrlo rastresit, rastresit, zbijen i vrlo zbijen.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
72
Q

Kada ćemo upotrijebiti ručnu berbu?

A

Ako je zemljište rascjepkano i raspored vinove loze tradicionalan.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
73
Q

Kada brati grožde?

A

Kada je u najboljem zdravstvenom stanju, optimalne zrelosti, te ga cijelog bez gnječenja grozdova prenijeti u podrum.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
74
Q

Kako odrediti stupanj zrelosti grožda?

A

Po koncentraciji šećera - to se određuje moštomjerom (uređajem koji mjeri udio težine šećera u moštu).

Po fenolnoj zrelosti - po boji koštice u bobici, kada je zrelo onda ima zlatnosmeđu boju. Koštica se može i kušati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
75
Q

Koja su 4 oblika poljoprivredne proizvodnje?

A
  • Biodinamička - Rudolf Steiner,
    1920.g počinje koristiti pripravke
    biljnog i životinjskog podrijtlea za
    tlo, a radovi se planiraju prema
    mjesečevim mjenama
  • Organska - najstoji što manje
    utjecati na okoliš, zabranjuje
    uporabu kemikalija
  • Konvencionalna - Monokultura,
    upotrebljavaju se tradicionalne
    tehnike uzgoja te kemijska
    sredstva za zaštitu
  • Integirana - Smanjena je uporaba
    pesticida, a uvode se prirodni
    preparati
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
76
Q

Kakav mora biti prijevoz uroda do podruma?

A

Ne smije negativno utjecati na kvalitetu ubranog grožda.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
77
Q

Kako se proizvede mošt?

A 
1. Odvajaju se kruti dijelovi grožđa 
   pomoću muljače-runjače ili 
   runjače- muljače
2. Bobice se onda gnječe i nastaje 
    mošt (pomoću preša).

Bolje je da je kisika što manje kako bi se sačuvali aromatski spojevi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
78
Q

Od čega se sastoji mošt (grožđani sok)?

A
  • Oko 70% do 80% vode
  • Šećera - glukoze, fruktoze, malo
    nefermentabilne saharoze
  • Pektina koji se pretvaraju u
    metanol
  • Kiselina pH od 2,8 do 3,2- vinske
    kiseline te jabučne koja se
    pretvara u mliječnu, limunske i
    anorganske kiseline
  • Tvari boje, tanina, antocijana
    spojevi dušika koima se hrane
    kvasci, aromatski sastojci,
    enzimi, vitamini, minerali
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
79
Q

Što je vinifikacija?

A

Precizan biokemijski i fizikalni postupak kojim se grožđe pretvara u vino.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
80
Q

Kako se događa vinifikacija bijelih vina?

A

U moštu iz kojeg su uklonjeni svi kruti dijelovi (peteljkovina, kožica bobica, sjemenke).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
81
Q

Kako se odvija vinifikacija ružičastih vina?

A

U moštu crnog grožđa koji ostaje neko vrijeme (24-48h) u dodiru s krutim ostacima (kominom).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
82
Q

Kako se odvija vinifikacija crnog grožđa?

A

Mošt ostaje u kontaktu s kominom oko 4-5 dan za lagana crna vina. Ili 3-4 tjedna za crna vina jake strukture.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
83
Q

Kako ćemo proizvesti bijela vina robusnih tijela?

A

Kratkotrajno ćemo obaviti maceraciju komine u moštu, uz kontrolu temperature (hladna ili kriomaceracija).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
84
Q

Što radimo sa dobivenim moštom? Fermentacija.

A

Mošt se prebacuje u posude za fermentaciju. Tamo započinje vrenje - zbog djelovanja kvasaca (divljnih koji se nalaze u moštu) ili dodavanjem selekcioniranih kvasaca.

Moramo i sulfitirati mošt kako bismo ga sačuvali od kvarenja i stabilizirali, a sulftii još olakšavaju otapanje tvari boje i čuvaju svježinuarome.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
85
Q

Zašto sulfitiramo mošt?

A

Kako bismo ga sačuvali od kvarenja i stabilizirali, a sulftii još olakšavaju otapanje tvari boje i čuvaju svježinuarome.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
86
Q

Što je alkoholno vrenje (burna fermentacija)?

A

Postupak kojem se šećeri iz mošta pretvaraju u alkohol i ugljični dioksid, pri čemu se oslobađa toplina.

Kako ne bi nastali neželjeni spojevi, treba kontrolirati temperaturu mošta. Bijela vina 16-20, crna 22-28.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
87
Q

Na što treba paziti prilikom alkoholnog vrenja?

A

Kako ne bi nastali neželjeni spojevi, treba kontrolirati temperaturu vrenja mošta. Bijela vina 16-20, crna 22-28.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
88
Q

Što još, osim alkohola i ugljičnog dioksida, nastaje alkoholnom fermentacijom?

A

Drugi spojevi kao što su glicerol, octena, jantarna kiselina, viši alkoholi, acetati i etilesteri.

89
Q

Što slijedi nakon alkoholnog vrenja?

A

Otkanje mošta, pretok i potapanje klobuka, remontaža klobuka, delestage (klobuk s spušta na dno), dodatna pretakanja, bistrenje, filtriranje.

90
Q

Što je to malolaktična fermentacija?

A

Nju se provodi da bismo proizveli stablnija, mekša i zrelija vina. Nastaje djelovanjem posebnih bakterija koje jabučnu kiselinu pretvaraju u mliječnu i tako smanjuju kiselost i omekšavaju vino.

Proces se može javiti spontano ili ga se može izazvati.

91
Q

Što je to karbonska maceracija (vinifikacija u anaerobnim uvjetima)?

A

Provodi se tako da se cijelo grožđe stavlja u posudu od inoxa koja je pod tlakom. Posuda je ispunjena CO2 čime se potiče intercelularna fermentacija unutar bobice grožđa. Nakon 6-10 dana, posuda se isprazni.
Time dobivamo fina organoleptička svojstva - posebne arome, voćni miris, džemasko, nježan okus.

92
Q

Što dobivamo karbonskom maceracijom?

A

Ona utječe na organoleptičke osobine vina tao što nastaju hlapljive tvari koje ispuštaju posebne arome i intenzivan voćni mris.

93
Q

Zašto vino treba sazrijeti (odležati)?

A

Kako bi doseglo punoću i organoleptičku razvnotežu. Dozrijevanje se događa pod utjecajem oksidacije. Ako je u drvenoj bačvi i s plutenim čepom - poprimit će začinske arome i omekšat će se struktura.

Ako vino odležava u posudama s inertnim plinom (bez kisika) - vino će se organoleptički “zamrznuti” - neće biti izloženo značajnim promjenama.

94
Q

Po kojim trima značajkama se pjenušava vina razlikuju od ostalih vrsta specijalnih vina?

A 
1 - Dopuštena je samo uporaba 
    saharoze
2 - Visoki udio CO2
3 - Glavna organoleptička osobina je 
      pjenušavost
95
Q

3 tehnologije proizvodnje pjenušavih vina?

A 
1. Tradicionalna metoda - méthode 
    champenoise (sekunardna 
    fermentacija u boci)
2. Metoda tankova (sekundarna 
    fermentacija u hermetički 
    zatvorenim posudama)
3. Umjetnim dodavanjem CO2
96
Q

Tko je “otac šampanjca”?

A

Dom Peignon. On je proučavao pojavu koja utječe na stvaranje plina unutar boce, te je drvene čepove zamijenio plutenima, koje je učvrstio za vrat boce pomoću metalne košarice.

97
Q

Koje vino može nositi naziv “Champagne”?

A

Samo vino prouzvedeno na prostoru Epernay i Reims. I to isključivo sorte grožđa chardonnay, pinot noir, pinot meunier.

98
Q

Koje su osnovne metode u proizvodnji pjenušavog vina?

A

Vinifikacija baznog vina, dodavnje tiražnog likera i druga fermentacija.

99
Q

Kada piše etiketa “Blanc de Blancs”, “Blanc de Noirs”, a kada “Millesime”?

A 
* "Blanc de Blancs" - ako je 
    temeljno vino proizvedeno 
    isključivo od sorte chardonnay.
* "Blanc de Noirs" - ako se koristila 
    samo sorta pinot noir.
* "Millesime" - Ako su vina 
    proizvedena samo iz jedne 
    berbe (piše godina berbe)
100
Q

Vino iz Šampanjca koje nije berba ne može se legalno prodavati dok ne odleži na talogu u boci najmanje koliko mjeseci?

A

15

101
Q

Što moramo dodati kako bi vino ponovno fermentiralo (u proizvodnji pjenušca)?

A

Moramo dodati šećer koji će se pretvoriti u alkohol i ugljišni dioksid te kvasce (Sacharomyces oviformis ili bayanus). Ta mješavina se zove tiražni liker.

102
Q

Omjer taka i šećera?

A

Da bi se proizveo tlak od 1 bara, moramo dodati 4 grama šećera.

103
Q

Što se čini nakon dodavanja tiražnog likera?

A

Boca se čepi krunskim zatvaračem ispod kojeg se nalazi “bidul” plastični uložak koji je kadar idržati tlak.

104
Q

Koja temperatura i koliko vremena treba da kvasci fermentiraju i stvore mjehuriće?

A

Oko 6mj na 12 stupnjeva

105
Q

Pomoću kojeg uređaja se kontrolira proces sekundarne fermentacije, nakon dodavanja tiražnog likera?

A

Afrometar - manometar za mjerenje tlaka ugljičnog dioksida u proizvodnji pjenušavih vina.

106
Q

Nakon što se razvije potreban tlak, vino mora odležati na talogu još? (pjenušci)

A

6-8 mjeseci, dolazi do autolize kvasca (enzimski proces razgradbe stanica uginulih kvasaca). Tako kvasci nastavljaju pretvorbu svih fermenatcijskih sastojaka pri čemu proizvod stječe osobine.

107
Q

Kada pjenušavo vino postane zrelo, stavlja se na?

A

Posebne stalke - pupitres.

108
Q

Što je “remuage”?

A

Postupak okretanja boca - iz vododranog u okomit položaj. To se radi kako bi talog, koji kvasci stvore, skliznuo u pladtični čep “bidul”.

109
Q

Što se radi nakon postupka reumage?

A

Boce se polažu okomito u sanduke i pripremaju za degorižiranje (izbacivanje taloga).

110
Q

Opiši postupak degoržiranja (izbacivanja taloga)

A

Vratovi boca okrenutih nadolje urone se u hladnu slanu vodu temprature -25°C kako bi se kvaščev talog zamrzno. Boca se onda ispravi u okomit položaj, skida se krunski češ, a tlak iz boce izbacuje talog i pjenušac postaje bistar. U toj fazi nešto vina se izgubi i mora se doiliti ekspedicijski liker i nadopunit bocu.

111
Q

Što je ekspedicijski liker?

A

On određuje količinu šećera u pjenušcu. Dodaje se u pjenušac nakon izbacivanja taloga (degorižiranja). Onda se pjenušac čepi i pohranjuje.

112
Q

Opiši metodu druge fermentacije u tankovima (Charmat)?

A

Radi se o proizvodnji pjenušavih vina pomoću hermetički zatvorenih posuda (tankova), nakon koje slijedi izobarično punjenje boca. Provodi se na temperaturi od 20°C do 25°C. Onda dozrijevanje na tmepraturi od 12°C do 18°C - od 6mj do godinu dana. Talk će biti 3-5 bara.

113
Q

Opiši postupak unutar tankova (3).

A 
1. Druga fermentacija - na 
   temperaturi od 20°C do 25°C. 
    - dozrijevanje na 12°C do 18°C - 6 
       mjeseci do godinu dana. 
    -  tlak 3 do 5 bara
2. Hlađenje - da bi nečistoće iz vina 
    potonulo na dono i pjenušac 
    postao bistar.
3. Izobarično punjenje boca, bez 
    snižavanja tlaka.
114
Q

Kako se proizvode slatka pjenušava vina?

A

Mošt se čuva na 0°C kako bi se izbjegla primarna fermentacija. Kada se želi pokrenuti proizvodnja, povisi se temperatura i dodaju kvaci - pokrene vrenje. Hlađenjem u željenom trenutku se zaustavi proces potpune razgranje šećera u alkohol i nastaje slatki pjenušac.

115
Q

Kako se proizvode aromatizirana vina?

A

Dodaje im se alkohol, saharoza, aromatične tvari (začini i trave). Udio alkohola dođe od 16-21%.

116
Q

Nabroji poznata aromatizirana vina (4).

A
  • Vermunt - bijelo vino s pelinom
  • Kinovo vino- crno vino Barolo +
    kin i druge ljekovite biljke
  • Ala Amarascato - sicilijansko vino
    aromatizirano otopinom na bazi
    maraske
    *Marsala all’uovo - dodan žumanjak
    jajeta
117
Q

Što su likerska vina?

A

Dobivaju se iz vina ili mošta u koji je dodan vinski alkohol, konzervirani mošt itd. Time se udio alkohola poveća na 25 do 22%. Likerska vina mogu biti suha ili slatka.

118
Q

Nabroji likerska vina (4).

A
  • Porto - od 15 authotonih sorata
  • Madera - iz Maroka
  • Marsala - talijansko desertno vino
  • Sherry - iz Španjolske
119
Q

Stilovi porta? (5)

A

Bijeli, crveni, smeđi, vintage, garrafeira.

120
Q

Što su vina od prosušena grožđa?

A

Ukoliko se vinifikacija obavlja nakon 31.prosinca, to su specijalna vina. Grožđe se suši na trstu ili umjetno u sušarama.

Vina neće nužno biti slatka ili će sva biti povrdgnuta djelovanju Botrytis cinereae (plemenita plijesan).

121
Q

Kako dobivamo ledena vina?

A

Od grožđa koje se smrznulo na trsu, tmperature od -7°C. Iz bobica se odstrani zamrznuta voda te se vinifikaciji podvrgava samo dio bogat šećerom.

122
Q

Od kojih bobica se proizvodi vino Tokaji?

A

Isključivo od bobica napadnutih plemenitom plijesni. One se odmah prevoze u podrum - muljaju i pretvrajau u smjenu sličnu pasti. Od ostalo grožđa se nakon berbe proizvodi temljno suho vino.

123
Q

Vino Sauternes

A

Sauternes is a French sweet wine from the region of the same name in the Graves section in Bordeaux. Sauternes wine is made from sémillon, sauvignon blanc, and muscadelle grapes that have been affected by Botrytis cinerea,

124
Q

Vino Amarone

A

Područje Valpolicella, od prosuešnog grožđa, sorte corvina

125
Q

Kada možemo reći da će crno vino biti bolje s godinama?

A

Ukoliko se jako osjeti svježe voće i kiselina. Vodenasti rubovi upućuju na mlado vino

126
Q

Kava je što?

A

Voće!

127
Q

Kako dijelimo kavu? (2)

A

Na arabicu i robusnu.

128
Q

Države koje najviše kave proizvode?

A

Brazil i Vijetnam.

129
Q

Koji mirisi ukazuju na nedostatke u vinu? (5)

A 
1. Miris po čepu - parazitska gljiva 
   koja živi u hrastu plutnjaku. Miris 
   mokrog papira, krza, vlažnog 
   podruma. Ne može se ukloniti.
2.Miris taloga - trulež,češnjak,znoj.
   Može se eliminirati oksigenacijom.
3. Sumporni spojevi - moguće ga je 
    ukloniti oksigenacijom.
4. Kvasci roda Brettanomyces - po 
   stajskom gnoju. Razvijaju se na 
   dnu neopranih bačvi.
5. Mirisi zatvorenog - moguće ih je 
    ukloniti oksigenacijom.
130
Q

Kako dijelimo mirisne arome koj možemo osjetiti u vinu?

A

Na primarne (sortne ili aromatične), sekundarne i tercijalne.

131
Q

Otkud dolaze primarne arome mirisa?

A

Direktno iz kožice bobica aromatičnih sorata.

132
Q

Odakle dolaze sekundarne arome mirisa?

A

Oblikuju se tijekom faze muljanja grožđa (predfermentativne arome) i tijekom faze fermentacije (fermentativne arome) i one ranog razvoja (postfermentativne). To su arome vinozne, cvjetne, voćne i biljne.

133
Q

Kako nastaju tercijalne arome?

A

Nastaju u oksidoreduktivnom području (s ograničenom prisutnošću kisika) - u bocama tijekom starenja, esterifikacije i oksidacije alkohola, kiselina i tanina.

To su mirodijske, mineralne i eterske arome.

134
Q

Što su to čiste mirisne arome?

A

One koje nastaju tijekom starenja vina i nedvosmisleno omogućuju prepoznavanje sorte. Npr zelena paprika kod cabarnet sauvignona, banana kod chardonnaya.

135
Q

Od čega se proizvode tradicionalni pluteni čepovi?

A

Od kore posebnog hrasta čije je stanište Sredozemlje.

136
Q

Koje su 4 osnovne vrste plutenih čepova?

A 
1. Prirodni pluteni čep u jednom 
   komadu
2. Aglomerirani pluteni čep u 
    granulama
3. Kombinirani čep od prirodnog i 
    aglomeriranog pluta
4. Čep od djelića prirodnog pluta
137
Q

Zašto je dobar pluteni čep?

A

Vino u boci polagano mijenja svoje osobine zbog prisutnosti plutenog čepa ako su uvjeti u okolišu pogodni. Čep mora omogućiti mikropropunost zraka.

138
Q

Koje su alternative plutenom čepu?

A

Navojni, krunski, stakleni, sintetički. Iz takvih boca, vino će izaći onakvo kakvo je ušlo, nepromijenjeno.

139
Q

Zašto čuvati vino u bačvi?

A

Jer bačva omogućuje razmjenu ksiika između okoline i drva, pogoduje sazrijevanju i stvaranju tercijalnih aroma. Zaokružuje taničnost i daje mekoću.

140
Q

2 drva za izradu barriquea?

A

Hrast lužnjak - daje arome vanilije, začinske, cimet, slatke arome.

Američki hrast - mirisne note smola i agruma.

141
Q

Na koji se način još mogu vinu dati arome drveta?

A

Dodavanjem drvenih strugotina prilikom maceracije.

142
Q

Kako ispravno degustirati vino okusom?

A

Prvo uzeti mali gutljaj kako bismo “ovinili” usta - očistili usnu šupljinu od ostalih okusa.
Zatim uzmemo još jedan gutljaj koji mora teći od vrha prema stražnjem dijelu jezika. Lagano udišemo kako bi vino oksidiralo, lagano ga onda kotrljamo na sredini jezika kako bi se procijenila mekoća i tvrdoća. Na kraju progutamo i procjenjujemo završni okus.

143
Q

Otkud potječe kava?

A

Iz Etiopije, regije Kaffa.

144
Q

Kako se zove džezva za tursku kavu?

A

Ibrik

145
Q

Što Hamurabijev zakonik govori o pivi?

A

Da ne smije sadržavati previše vode i prodavati se po previsokoj cijeni.

146
Q

Koja su 4 osnovna sastojka piva?

A

Slad, hmelj, voda i kvasci.

147
Q

Koliki je udio vode u pivi?

A

85% do 93%.

148
Q

Što je sladni ječam?

A

Sladni ječam je biljka iz porodice žitarica koja se koristi za dobivanje brašna, kruha te piva.

149
Q

Koje su tri vrste piva?

A

Lager (piva donjeg vrenja)
Ale (piva gornjeg vrenja)
Piva nastala spontanom fermentacijom

150
Q

Kakvo je lager pivo?

A

Pivo donjeg vrenja ili hladne fermentacije (6-18 stupnjeva).
Punog okusa, jake gorčine i aroma po hmelju.
Pije se na 5-14 stupnjeva.

151
Q

Kakvo je ale pivo?

A

Pivo gornjeg vrenja, ili toplog vrenja (15-25 stupnjeva). Kratkotrajno odležavanje.
Tradicionalna engleska i pšenična piva. Piju se na 20 stupnjeva. Punog okusa, slada, gusta i stabilna pjena.

152
Q

Kakvo je pivo Lambic?

A 
Belgijsko pšenično pivo spontane fermentacije, svježe pivo prilično
kiselog okusa (kiselost se ublažava dodavanjem voća tijekom alkoholnog vrenja)
153
Q

Na kojoj temperaturi se čuva lager, a kojoj ale pivo?

A

Lager - 10 stupnjeva
Ale - 25 stupnjeva

Treba paziti da ne bude na svjetlosti jer onda dobije okus mokrog kartona.

154
Q

Kako se zove božica piva i u kojem dokumentu to doznajemo?

A

Božica Ninkasi, dokument Blau Monuments.

155
Q

U Bavarskoj je 1516. godine donesen koji zakon?

A

Zakon o čistoći piva.

156
Q

Zašto je u Velikoj Britaniji nacionalno piće postalo pivo ale, gornjeg vrenja?

A

Jer je tamo bila veliuka opasnost od zaraznih bolesti voda, dakle, voda se morala sterilizirati. A temperatura za gornje vrenje i proizvodnju ale piva je 12-18 C

157
Q

Kako dobivamo slad?

A

Od ječma, posebnom obradom. Sam škrob koji se nalazi u ječmu i ostalim žitaricama je presložen i kvasci ga teško razgražuju pa ga je potrebno preraditi do jednostavnih šećera. Dakle, preražujemo ječam u ječmeni slad.

158
Q

Kako prerađujemo ječam u ječmeni slad (3 faze).

A
  1. Ječam maceriramo tri-četiri dana u kadama, pod temperaturom 12-15 C. Konstantno mijenjamo i vodu u kojoj se ječam moči (kako ne bi zaplijesnivila).
    2.Zrna se onda suše (7 dana) kako bi proklijala. Kada se oblikuje korjenčić i niknu prvi listići - zrno dobije pravi šećer. Počinje isušivanje, kako bi zaustavili proces klijanja.
  2. Nakon isušivanja, pečemo zrna
    kako bi se obogatilo aromama i
    bojama.
159
Q

Zašto koristimo hmelj u proizvodnji pive?

A

Djeluje kao stabilizator (sadrži prirodne konzervanse), povoljno utječe na boju i pjenu. Daje tipičan gorkast i aromatični okus. To je biljka iz porodice konoplji.

160
Q

Najbroji neke stilove piva.

A

Samostanska piva, Ale. Barley Wine, Bitter Ale, Brown Ale, Cream Ale, Egzotična piva, Ice beer, Lager, Lamibic, Malt liquor…

161
Q

Kako se zove belgijsko pivo spontanog alkoholnog vrenja?

A

Lambic.

162
Q

Kada su u današnjem smislu riječi nastali svi čajevi?

A

Za vrijeme dinastije Ming (14.-17.st)

163
Q

Kakva je biljka čaj?

A

Zimzelena biljka koja pripada vrsti Cammelia.

164
Q

U Japanu se proizvodi samo jedna vrsta čaja, koja?

A

Zeleni čaj.

165
Q

Koje su zemlje najveći proizvođači čaja?

A

Indija, Kina, Japan, Šri Lanka, Kenija

166
Q

Otkud je kava podrijetlom?

A

Iz Etiopije, regije Kaffa.

167
Q

Najvažniji svjetski proizvođači kave?

A

Brazil, Vijetnam, Kolumbija.

168
Q

Koje su dvije najznačanije porodice kave?

A

Coffea arabica i coffea robusta.

169
Q

Nakon što se posadi, kada biljka kave počinje prve plodove dobivati?

A

Nakon 3-4 godine.

170
Q

Što je destilacija?

A

Fizikalno-kemijski postupak kojim odvajamo hlapljive tvari iz prevrele sirovine. Tako se povećava koncentracija etilnog alkohola koji se nalazi u toj fermentiranoj tekućini i izdvajaju vrijedne tvari iz destilata. Istovremeno se uklanjaju neugodne ili manje poželjne tvari.

171
Q

Što je to izdvajanje alkohola?

A

Postupak kojim se povećava koncentracija alkohola.

172
Q

Što je to deflegmacija?

A

Postupak kojim se pročišćava sirovni alkoholni destilat tako da se zadržavaju poželjne arome, a uklanjaju neugodne.

173
Q

Što je to kotao za destilaciju?

A

Posuda koja izgleda kao veliki lonac s poklopcem na kojem je cijev kroz koju izlaze alkoholne pare

174
Q

Od čega se sastoji komina?

A

Od kožice grožđa, ostataka mošta ili vina, koština, peteljkovine.

175
Q

Što je komovica (grappa)?

A

Jako alkoholno piće proizvedeno fermentacijom grožđane komine i destilirano neposredno s vodenom parom.

176
Q

U Hrvatskoj, koliki postotak opada na bijela vina, a koliko na crna i rose.

A

Bijela - 72%, crna i rose-28%

177
Q

Koje tri sorte dominiraju u Hrvatskoj?

A

Graševina, malvazija, plavac mali. Graševina je 22%

178
Q

Koji hrvatski plavci su zaštićeni?

A

Dingač i Postup.

179
Q

Što za konzumaciju i starenje vrijedi za sortu plavac mali?

A

Treba ga staviti u promet 3-4 godine nakon berbe. Ima dug potencijal starenja. Traži odležavanje u drvenim bačvama. Ima izraženi miris na suhu šljivu.

180
Q

Kakva su vina graševine?

A

Žućkasto-zelenkaste boje, voćnih mirisa, na zelenu jabuku. Najbolja su prve dvije-tri godine.

181
Q

Kakvo je vino malvazija?

A

Slamnatožuta do zlatne boje sa zelenim odsjajem. Imaju izražen miris na cvijet akacije i bijelo voće.

182
Q

Nabroji još neke autohtone sorte.

A

Babić, Pošip, Maraština/rukatac, Vugava, Grk, Malvasija Dubrovačla, Teran, Crljenak kaštelanski, Plavina, Škrlet, Prošek.

183
Q

Koja sorta raste isključivo na Visu?

A

Vugava. Vina su dosta kremozna i meka, elegantna. Treba ga konzumirati u godini berbe.

184
Q

Gdje se uzgaja Grk?

A

Isključivo na Korčuli, u području Lombarde.

185
Q

Kakav je teran po boji i mirisu?

A

Rubinsko crvene uz ljubičaste odsjaje. Miris bobičastog voća - maline, i papra. Visoke kiseline i tanini daju mu snažan, pun i robustan okus.

186
Q

DNK analizom utvrđeno je da su Zinfandel (SAD) i Primitivo (Italy) zapravo hrvatski?

A

Crljenak kaštelanski

187
Q

Hrvatska se dijeli na koje tri vinske regije?

A
  1. Istočna kontinentalna hrvatska
  2. Zapadne kontinentalna hrvatska
  3. Primorska hrvatska
188
Q

Koje su zaštićene oznake izvornosti u RH (ZOI)? 16

A
  1. Istočna kontinentalna Hrvatska
  2. Hrvatsko Podunavlje
  3. Slavonija
  4. Zapadna kontinentalna Hrvatska
  5. Moslavina
  6. Prigorije-Bilogora
  7. Plešivica
  8. Pokuplje
  9. Zagorje-Međimurje,
  10. Primorska Hrvatska
  11. Hrvatska Istra
  12. Hrvatsko Primorje
  13. Sjeverna Dalmacija
  14. Dalmatinska Zagora
  15. Srednja i južna Dalmacija
  16. Dingač
189
Q

Koje su podregije Istočne kontinentalne Hrvatske? (2)

A

Hrvatsko podunavlje

Podregija Slavonija

190
Q

Koje su podregije Zapadne kontinentalne Hrvatske? (4)

A

Moslavina
Prigorje-Bilogora
Pleševica
Pokuplje

191
Q

Na koje regije dijelimo Primorsku Hrvatsku? (5)

A
  1. Hrvatska Istra
  2. Hrvatsko Primorje
  3. Sjeverna Dalmacija
  4. Dalmatinska zagora
  5. Srednja i južna Dalmacija
192
Q

Kako se proizvodi likersko vino Madera?

A

Vino se par mjeseci grije na 50°C, u posebnim cisternama koje imitiraju plovidbu morem. To ubrzava proces sazrijevanja vina.
Još se pohranjuje u ispražnjenim drvenim bačvama kako bi dobilo tipičan ustajali miris.

193
Q

Kako se proizvodi Marsala?

A

Metodom concia se vino podešava tj. dodaje se ugrušćeni, alkoholizirani mošt. Onda vino dozrijeva po metodi solera, bačvama izrađenim od raznih vrsta drveta i napunjenim do dvije trećine volumena složenim u redovima, jedne na drugima. Svake godine se u bačvu na vrhu umiješa novo vino, a prethodno se trećina pretoči u donje dvije bačve i tako na niže.

194
Q

Vinski cvijet vežemo uz koje likersko vino?

A

Sherry

195
Q

Sušare vežemo uz koje specijalno vino?

A

Amarone

196
Q

Za koje se specijalno vino beru samo bobice napadnute plemenitom plijesani, pa onda berba traje dugo, tri do pet tjedana?

A

Sauternes

197
Q

Što može utjecati na bistroću vina, ali da to ne daje negativan predznak?

A

Sur lie metoda, i malolaktična fermentacija.

198
Q

Što nam razina obojenosti vina govori o njegovom tijelu i strukturi?

A

Što je boja intenzivnija, to su tijelo i struktura robusnije.

199
Q

Boje ružičastih vina?

A
  • losos
  • korica luka
  • trešnja
  • svijetlo ružičasta
200
Q

Boje crnog vina?

A

Ljubičasta
Rubin crvena
Granatno crvena
Narančasto crvena

201
Q

Boje crnog vina?

A

Ljubičasta
Rubin crvena
Granatno crvena
Narančasto crvena

202
Q

Što nam gustoća vina govori o njegovom tijelu?

A

Što je vino gušće, to je tijelo robusnije.

203
Q

Što nam vinske suze govore o sadržaju alkohola?

A

Što su suze gušće i bliže, to je više alkohola. Ako su lukovi veliki, puno je šećera.

204
Q

Koji su sastavni dijelovi mekoće vina?

A

Šećeri, alkoholi i viši alkoholi.

205
Q

Što daje tvrdoću vinu?

A

Kiseline, tanini i mineralnost

206
Q

Što je skraćenica PAI?

A

Postojanost okusnih i okusno-mineralnih osjeta. Mjeri se u sekundama

207
Q

Dvije osnovne tehnike berbe kave?

A

Picking

Stripping

208
Q

Dva postupka za pripremu kave?

A

Suhi i mokri

209
Q

Što je brendi?

A

Naziv za vinski destilat bez zaštićene oznake izvornosti. Proizvedeno od vinske rakije koje je dozrijevalo u hrastovim bačvama

210
Q

Kako dobijemo viski?

A

Destilacijom kaše žitnog slada

211
Q

Što se aromatizira za dobivanje džina?

A

Borovnica

212
Q

Koje sve boce za vino postoje?

A 
Bordoška - posebno prikladna za vina koja duze odlezavaju u boci
Burgundska 
Rajnska (alzaška)
Tokajska ili mađarska
Amfora
Bocksbeutel
Pulcianella
Albeisa
Fiasco
Marsala
Clavelin
Šampanjska
213
Q

Što je posljednji vrijednosni detalj na vinskoj karti?

A

Ime i kontakt podaci sommeliera koji je sastavio kartu.

214
Q

Tri pravila o dekantiranju?

A
  1. Vino se dekantira samo ako je talog u boci vidljiv
  2. Uvijek se dekantira neposredno prije posluzivanja gostiju
  3. Samo vina koja imaju neku manu, npr. nedovoljan jasan miris, mogu biti dekantirana unaprijed kako bi se dulje prozračivala
215
Q

Kakvo je vino Pinot Noir?

A

Vino iz Burgundije, tanke kožice, raste u hladnijoj klimi. Malčice je prozirno, ali jako elegantno. Pinot Noir je na laganijem spektru crnih vina. Tanke je kožice pa daje prozirniju boju i laganiju aromu. Arome su jagoda i brusnica. Može ići dobro sa ribljim jelima i bijelim mesima.

216
Q

Koje su 4 “glavne” crne sorte vina iz Francuske?

A

Pinot Noir, Cabarnet Sauvignon, Merlot i Shiraz.

217
Q

Kakva je sorta Merlot?

A

Dolazi iz Bordoa. Odlike se razlikuju ovisno o tome raste li na hladnijim mjestima ili na sunčanijim i toplijima. Miris merlota je malo tamniji, osjete se šljive, borovnice. Osjete se i herbalne note, posebice ako je iz hladnijih krajeva.

218
Q

Koliko su slični Merlot i Cabarnet Sauvignon?

A

Ukoliko rastu u hladnijim klimama, npr. Italija i Francuska, bit će dosta aromatički slični. Razlika između ove dvije sorte najbolje se vidi kada rastu u toplijim, sunčanijim područjima.

219
Q

Kakva je sorta Cabernet Sauvignon?

A

Iz Bordoa je. Ima jako dug potencijal starenja. Ima manje bobice i deblju kožu od Merlot-a. Zbog toga ima više aromatičnosti. Isto je u rangu tamnijeg voća, ali više na stranu likera, čokolade i kave.

220
Q

Kakva je sorta Syrah ili Shiraz?

A

Ima jaku boju i aromu. Ima dosta debelu kožu, a nema puno tanina. Vrlo je pitko. Ima dozu papra i kupina. Nije iz Bordoa ni Burgundije. U toplijim krajevima ima naziv Shiraz.

Vino (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions