Skripta P i O

Question 1

Obligaciono pravo u objektivnom smislu

Answer 1

predstavlja skup pravnih normi kojima se reguliraju obligacioni odnosi između određenih subjekata, odnosno prelaz dobara iz imovine jednog lica u imovinu drugog.

Question 2

Obligaciono pravo u subjektivnom smislu

Answer 2

ovlaštenje ili pravo određenog pojedinca (povjerioca) da od drugog lica (dužnika) zahtijeva određeno ponašanje

Question 3

Predmet obligacionog prava u objektivnom smislu

Answer 3

obligacioni odnosi, tj odnosi između povjerioca i dužnika, odnosno prava i obaveza koje proizilaze iz tih odnosa

Question 4

Običaj kao izvor obligacionog prava

Answer 4

Nekada je običaj kao izvor obligacionog prava imao veliku ulogu. Danas se običaj rijetko javlja kao izvor obligacionog prava. Pod običajem podrazumijevamo nepisano pravno pravilo nastalo dugotrajnim ponavljanjem. Mnogi zakoni upućuju na primjenu običaja, bilo u slučaju pravnih praznina ili kad je sudija ovlašten da primjeni običaj pri rješavanju konkretnog slučaja.

Question 5

Šta je obligacija?

Answer 5

Obligacija je pravni odnos između dvije određene strane na osnovu kojeg je jedna strana (povjerilac) ovlaštena da od druge strane (dužnika) zahtijeva određeno davanje, činjenje, uzdržavanje od nečega što bi inače imala pravo činiti, a druga strana je obavezna to ispuniti.

Question 6

Pravne karakteristike obligacije

Answer 6

Obligacija je:

• relativan odnos
• imovinskog karaktera
• zaštićen zakonom
• sa tačno određenim sadržajem i subjektima.

Question 7

Objasnite relativnost kao karakteristiku obligacije?

Answer 7

Obligacija je odnos između tačno određenih lica. Nije poznato samo koja su lica vezana obligacijom, nego se i zna koje od tih lica ima pravo zahtijevati određeno ponašanje (titular prava), a koje je obavezno to ponašanje izvršiti (titular obaveze). Ovaj obligacioni odnos djeluje inter partes, što znači da povjerilac svoje pravo može ostvariti samo prema dužniku, a ne prema trećem licu.

Question 8

Šta znači da relativnost obligacije nije apsolutna?

Answer 8

To znači da i obligacija može imati apsolutno dejstvo. Tako npr. kada se zakup nepokretnosti upiše u zemljiše knjige, te pravo preče kupnje.

Question 9

Izuzeci od pravila da su subjekti obligacije poznati od samog početka obligacionog odnosa?

Answer 9

Od ovog pravila postoje izuzeci i to tako da se na početku odnosa zna samo jedna strana, povjerilac ili dužnik, a druga će biti kasnije poznata.
U času izdavanja vrijednosnog papira ili javnog obećanja nagrade poznata je samo jedna strana, a obligacioni odnos će biti potpun pristupanjem sticaoca VP, odnosno izvršioca radnje kod javnog obećanja nagrade.

Question 10

Šta je obligacija u užem i širem smislu?

Answer 10

Ako obligaciju posmatramo u užem smislu, sa stanovišta povjerioca se ta obligacija javlja samo kao potraživanje, a sa stanovišta dužnika obligacija je obaveza. Obligacija u širem smislu je cjelokupan odnos između povjerioca i dužnika. Ovaj odnos se naziva obligacioni odnos.

Question 11

Odnos obligacionog i stvarnog prava

Answer 11

Stvarno pravo reguliše odnose nastale povodom stvari, a obligaciono pravo povodom određenog ponašanja subjekata obligacije.
Stvarna prava imaju apsolutno dejstvo i ta prava djeluju prema svima (erga omnes). Obligaciona prava imaju relativno dejstvo, prema tačno određenim licima (inter partes).
Titular stvarnog prava ima negativan zahtjev prema svima, tj. da niko nema pravo ometati ga u vršenju njegovog prava. Titular obligacionog prava ima ili pozitivan ili negativan zahtjev. Pozitivan zahtjev se odnosi na to da dužnik treba da da ili da učini nešto, a negativan znači da dužnik mora nešto trpjeti ili propuštati.
Broj stvarnih prava je mali i unaprijed je tačno određen zakonom, a njihov sadržaj je regulisan prisilnim propisima. Broj subjektivnih obligacionih prava je mnogo veći, njihov broj nije određen zakonom, a sadržaj je različit. Ugovorne strane mogu shodno svome dogovoru prava i obaveze slobodno regulirati u okviru dispozitivnih normi.

Question 12

Vrste obligacija s obzirom na obavezu dužnika?

Answer 12

Pozitivne (dare, facere)

Negativne (pati)

Question 13

Pozitivne obligacije

Answer 13

Dužnik je obavezan na aktivno činjenje, tj. na davanje ili činjenje

Question 14

Negativne obligacije

Answer 14

Od dužnika se ne očekuje nikakva radnja, nego samo njegovo pasivno držanje

Question 15

Značaj podjele obligacija na pozitivne i negativne

Answer 15

Povredom pozitivnih obligacija propuštene radnje se mogu naknadno izvršiti, a negativne ne mogu. Ova podjela je značajna i za početak toka zastarijevanja. Kod pozitivnih obligacija zastarjevanje počinje teći prvog narednog dana od dana kad je povjerilac imao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze. Kod negativnih obligacija, počinje teći prvog narednog dana od dana kad je dužnik postupio protivno svojoj obavezi.

Question 16

Vrste obligacija s obzirom na izvor nastanka obaveze?

Answer 16

ugovorne i vanugovorne

Question 17

Ugovorne obligacije

Answer 17

one obligacije kod kojih se kao izvor obligacija javlja ugovor, tj. saglasna izjava volje najmanje dvije ugovorne strane

Question 18

Vanugovorne obligacije

Answer 18

one obligacije koje nastaju iz vanugovornih izvora, tj. na temelju radnji, svojstava ili stanja

Question 19

Koji su vanugovorni izvori obligacija?

Answer 19

• prouzrokovanje štete
• sticanje bez osnova
• poslovodstvo bez naloga
• jednostrana izjava volje

Question 20

Razlika između ugovornih i vanugovornih obligacija?

Answer 20

Razlikuju se prema svome nastanku. Dok ugovorne obligacije nastaju izjavom volje, vanugovorne nastaju na temelju radnji, svojstava ili stanja.

Question 21

Sticanje bez osnova

Answer 21

Kada jedno lice stekne određenu imovinsku korist, bez pravnog osnova na račun drugog lica. Obligacija se sastoji u tome da je lice koje se obogatilo bez pravnog osnova, obavezno vratiti to “obogaćenje” onom licu na račun kojeg se ono obogatilo.

Question 22

Poslovodstvo bez naloga

Answer 22

Postoji kada se jedno lice miješa u poslove drugog lica i to bez ovlaštenja tog drugog lica, u namjeri da otkloni ili spriječi nastanak štete.

Question 23

Jednostrana izjava volje

Answer 23

Pod jednostranom izjavom volje zakonodavac podrazumijeva javno obećanje nagrade i izdavanje vrijednosnih papira.
Javno obećanje nagrade je jednostrana izjava volje jednog lica upućena neodređenom broju drugih lica, kojom to lice obećava nagradu licu koje izvrši određenu radnju, postigne određeni uspjeh isl.
Vrijednosni papiri su pismene isprave kojim se njihov izdavalac obavezuje isplatiti obavezu upisanu na tom papiru.

Question 24

Vrste obligacija s obzirom na broj lica i djeljivost predmeta

Answer 24

solidarne obligacije

-djeljive i nedjeljive

Question 25

Solidarna obligacija

Answer 25

Kod ovih obligacija imamo više subjekata na dužničkoj ili povjerilačkoj strani i svaki je dužnik obavezan dužnu činidbu u potpunosti ispuniti, odnosno svaki povjerilac može zahtijevati ispunjenje obaveze u cjelini, s tim da obaveza prestaje kad je ispuni jedan od više dužnika ili kad ispunjenje primi bilo koji od povjerilaca

Question 26

Pasivna solidarna obligacija

Answer 26

Podrazumijeva množinu dužnika u jednom obligacionom odnosu. Kod pasivne solidarne obligacije postoji više sadužnika i svaki od njih je obavezan povjeriocu u cjelosti ispuniti obavezu, ali je povjerilac ovlašten primiti samo jedno ispunjenje

Question 27

Šta znači da je kod pasivne solidarne obligacije dug alternativa, ali je odgovornost kumulativna?

Answer 27

U ovom slučaju povjerilac može ispunjenje obaveze zahtijevati od bilo kojeg dužnika, a u slučaju da se od jednog dužnika djelomično namiri, za ostatak duga odgovaraju i svi ostali dužnici. Zahtjev za ispunjenje obaveze povjerilac može mijenjati sve dok potraživanje u cijelosti ne bude podmireno. Ovo pravo povjerilac zadržava čak i u slučaju tužbe.

Question 28

Pravni položaj solidarnih dužnika u pasivnoj solidarnoj obligaciji?

Answer 28

Njihov položaj ne mora biti isti. Svaki solidarni dužnik može dugovati sa drugim rokom isplate, pod drugim uslovima ili s drugim odstupanjima.

Question 29

Nastanak pasivne solidarne obligacije

Answer 29

Ugovorom, testamentom i zakonom.
Ugovorom se PSO uspostavlja tako što se dužnici izričito obavežu da će povjeriocu ugovornu obavezu solidarno ispuniti.
Testamentom je moguće zasnovati PSO tako što će testator u testamentu svojim nasljednicima naložiti solidarno ispunjenje određene obaveze.
Zakonom, PSO nastaje bez obzira na volju stranaka i to čim se ispune zakonom predviđene činjenice.

Question 30

Prava dužnika prema dužniku i isticanje prigovora?

Answer 30

Pravilo je da kod solidarnih obaveza nijedan dužnik svojim postupcima ili preduzetim radnjama ne može pogoršati položaj ostalih dužnika. Pravne radnje jednog dužnika poduzete na štetu dužničke strane u solidarnom obligacionom odnosu pogađaju samo onog dužnika koji je poduzeo takve radnje ili koji nije koristio svoja prava, a bio ih je dužan koristiti. Svaki dužnik može povjeriocu isticati subjektivne (lične prigovore) koji potiču iz ličnog odnosa tog dužnika i povjerioca (npr. da je ugovor zaključen pod prinudom, prevarom isl.) Objektivne prigovore može staviti svaki sudužnik, jer takvi prigovori služe zaštiti svih dužnika (npr. da je obaveza ispunjena, ugovor ništav isl.) Ako dužnik, kojem se povjerilac obratio za ispunjenje obaveze, ne istakne objektivne prigovore odgovarat će ostalim solidarnim dužnicima za štetne posljedice neisticanja prigovora.

Question 31

Prestanak solidarne obligacije?

Answer 31

Na jedan od slijedećih načina:

• ispunjenjem od strane jednog solidarnog dužnika
• otpust duga
• kompenzacija
• prenova
• poravnanje
• sjedinjenje
• zakašnjenje

Question 32

Prebijanje (kompenzacija)?

Answer 32

To je jedan od načina prestanka obligacije i to tako što se međusobna dospjela potraživanja dužnika i povjerioca prebijaju. Izvršenim prebijanjem obje se tražbine gase, ako su one iste; a ako su različite gasi se manja, a viša ostaje i dalje postojati za onu razliku iz te dvije tražbine.

Question 33

Dejstvo kompenzacije na solidarnu obligaciju?

Answer 33

Ako jedan od solidarnih dužnika ima potraživanje prema povjeriocu koje se može kompenzirati i taj dužnik izvrši kompenzaciju, tada ta kompenzacija djeluje i prema ostalim sudužnicima i svaki se od njih može pozvati na izvršenu kompenzaciju od strane solidarnog dužnika.

Question 34

Kakva je situacija ako taj solidarni dužnik povjeriocu ne izjavi kompenzaciju, a povjerilac se obrati za ispunjenje obaveze nekom od drugih solidarnih dužnika?

Answer 34

U tom slučaju dužnik od koga se traži ispunjenje ne može izjaviti povjeriocu prebijanje s potraživanjem koje ima neki drugi solidarni dužnik, jer nedostaje uzajamnost potraživanja. Ali, solidarni dužnik od kojeg povjerilac zahtijeva ispunjenje može s povjeriocem prebiti potraživanje svojeg sadužnika za onoliko koliko iznosi dio tog sadužnika u solitarnoj obavezi.

Question 35

Otpust (oprost) duga?

Answer 35

ugovor između povjerioca i dužnika kojim povjerilac izjavljuje dužniku da neće tražiti ispunjenje obaveze i dužnik se s tim složi.

Question 36

Otpust duga i solidarna obligacija?

Answer 36

Otpust duga izvršen s jednim solidarnim dužnikom oslobađa i ostale dužnike (otpust in rem). Ali, ako je povjerilac želio otpustiti dug samo jednom od solidarnih dužnika (otpust in personam), tada se ostali solidarni dužnici ne oslobađaju obaveze prema povjeriocu nego se ta obaveza smanjuje za onaj dio koji prema međusobnim odnosima pada na dužnika kojem je dug oprošten.

Question 37

Otpust in rem?

Answer 37

To je otpust duga izvršen s jednim solidarnim dužnikom koji oslobađa i ostale solidarne dužnike.

Question 38

Otpust in personam?

Answer 38

Ako povjerilac želi otpustiti dug samo jednom od solidarnih dužnika, tada se ostali solidarni dužnici ne oslobađaju obaveze prema povjeriocu nego se ta obaveza smanjuje za onaj dio koji prema međusobnim odnosima pada na onog dužnika kojem je dug oprošten.

Question 39

Prenov (novacija)?

Answer 39

ugovor između povjerioca i dužnika kojim se dosadašnji obligacioni odnos zamjenjuje novim odnosom i to pod uslovima da nova obaveza ima različit predmet ili pravni osnov. Ako dužnik i povjerilac postignu saglasnost o prenovu dotadašnja obaveza prestaje.

Question 40

Prenov i pasivna solidarnost?

Answer 40

Prenov izvršen s jednim dužnikom djeluje i na ostale sudužnike, ako je prenov zaključen in rem, u tom slučaju solidarna obligacija prestaje. Ako su povjerilac i dužnik prenov zaključili in personam, tako što su prenov ograničili na dio obaveze koja se odnosi na tog dužnika, obaveza ostalih sadužnika ne prestaje, nego se samo smanjuje za taj dio.

Question 41

Poravnanje?

Answer 41

ugovor kojim ugovorne strane između kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim popuštanjem prekidaju spor, odnosno uklanjaju neizvjesnost i određuju svoja prava i obaveze.

Question 42

Poravnanje i solidarna obligacija?

Answer 42

Zaključeno poravnanje između povjerioca i jednog od sadužnika, u pravilu, nema dejstvo prema ostalim solidarnim dužnicima, ali oni mogu prihvatiti poravnanje, pod uslovom da takvo poravnanje nije isključivo ograničeno na konkretnog dužnika.

Question 43

Sjedinjenje (konfuzija)?

Answer 43

jedan od načina prestanka obaveze i to tako što jedno lice postane i povjerilac i dužnik

Question 44

Sjedinjenje i solidarna obligacija?

Answer 44

Ako se desi da u solidarnoj obligaciji dođe do sjedinjenja ličnosti povjerioca i jednog od sadužnika, tada obligacija ne prestaje nego se obaveza ostalih sadužnika smanjuje za iznos onog dijela koji u unutrašnjem odnosu pada na solidarnog dužnika koji se sjedinio s povjeriocem.

Question 45

Zakašnjenje (docnja)?

Answer 45

Povreda obligacionog odnosa na taj način što dužnik na vrijeme nije ispunio svoju obavezu ili ako povjerilac bez osnovanog razloga odbije prijem ispunjenja ili ga svojim ponašanjem spriječi. I povjerilac i dužnik mogu se nalaziti u zakašnjenju.

Question 46

Zakašnjenje i pasivna solidarnost?

Answer 46

Posljedice dužničkog i povjerilačkog zakašnjenja kod pasivne obligacije nisu iste. Ako se jedan od solidarnih dužnika nalazi u zakašnjenju, posljedice zakašnjenja pogađaju samo njega, a ne i ostale sadužnike. Isto vrijedi i za slučaj da jedan od sadužnika prizna dug. Ako povjerilac dođe u zakašnjenje prema jednom solidarnom dužniku, tada se on nalazi u zakašnjenju i prema ostalim sadužnicima.

Question 47

Odnos vanjske solidarnosti i unutrašnjih regresa?

Answer 47

Odnos između povjerioca i sadužnika naziva se odnos solidarnosti. Kada jedan od sadužnika ispuni solidarnu obavezu tada prestaje obligacija između povjerioca i dužnika. Odnos regresa je odnos između sadužnika. Sadužnik koji je ispunio solidarnu obavezu ima pravo od ostalih sadužnika zahtijevati da mu svaki od njih naknadi dio obaveze koja pada na njega. Solidarni dužnici mogu svoje unutrašnje obaveze urediti sporazumno i takav sporazum predstavlja osnov za regres. Pored sporazuma, visina udjela svakog sadužnika može se odrediti i prema prirodi posla iz kojeg potiče solidarnost. Ako sadužnici nisu ugovorili visinu međusobnog regresa, niti se visina može utvrditi prema postojećem pravnom odnosu između sadužnika, tada je svaki sadužnik u regresnom postupku dužan naknaditi jednak dio ispunjenja obaveze.

Question 48

Nastanak aktivne solidarnosti? (3)

Answer 48

1. na osnovu ugovora
2. testamenta
3. zakona

Question 49

Djeljive i nedjeljive obligacije

Answer 49

Ova podjela je izvrsena prema tome moze li se duznikova obaveza ispuniti u alikvotnim dijelovima ili ne

Question 50

Nedjeljive obligacije?

Answer 50

• Kada je ispunjenje u dijelovima nemoguce zbog samog svojstva stvari koja je predmet obaveze (fakticka nedjeljivost)
• Kada nedjeljivost proizilazi iz pravnog posla na osnovu kojeg je nastala obaveza (pravna nedjeljivost)

Question 51

Znacaj podjele obligacija na djeljive i nedjeljive?

Answer 51

Ova podjela vazna je radi izvrsenja obaveze, mnozine subjekata, te pitanja zastarjelosti.
Samo se djeljive obaveze mogu ispunjavati sukcesivno, odnosno u dijelovima. To znaci da kod njih mogu biti razliciti rokovi zastarjelosti.
Kad se kod djeljivih obligacija javi vise lica na strani povjerioca ili duznika, tada imamo vise samostalnih (razdjeljivih) obligacija, sto znaci da imamo onoliko obligacija koliko ima duznika ili povjerilaca.
Kada se kod nedjeljive obligacija nadje vise subjekata, ona je uvijek solidarna. Dakle, iz nedjeljive ne moze nastati zajednicka obligacija.