Sedmica 5

Question 1

1. Kakvi mogu biti procesi i pojave?
2. Kakvi su deterministički procesi i pojave?

Answer 1

1. Mogu biti deterministički (određeni) i stohastički (najvjerovatniji ili s određenim nivoom vjerovatnoće).
2. Određeni su prethodnim uvjetima i uvijek se ponavlja isti ishod procesa pri istim prednohnim uvjetima.

Question 2

3. Čime se bavi teorija vjerovatnoće?
4. Šta predstavlja ekperiment?

Answer 2

3. Određivanjem vjerovatnoće pojavljivanja nekog događaja.
4. Eksperiment predstavlja bilo koji postupak ili proces koji rezultira događajem.

Question 3

5. Šta je vjerovatnoća a posteriori tj statistička (empirijska) vjerovatnoća?
6. Kako glasi zakon velikih brojeva?

Answer 3

5. Količnik između broja slučajeva koji imaju neku određenu osobinu i ukupnog broja slučajeva.
6. “Pri povećanju broja pokušaja apsolutna razlika između vjerovatnoće a posteriori i vjerovatnoće a priori uglavnom opada, tj vjerovatnoća a posteriori približava se vjerovatnoći a prirori što je broj pokušaja veći”.

Question 4

7. Koje su najvažnije teorijske raspodjele vjerovatnoća za neprekidne varijable?
8. Kakva je prekidna slučajna varijabla?

Answer 4

7. Normalna (Gaussova),
   Studentova ili t
   Fisherova ili F
   X^2 - hi-kvadrat distribucije vjerovatnoća.
8. Prekidna slučajna varijabla je ona slučajna varijabla za koju je skup mogućih vrijednosti konačan ili prebrojiv.

Question 5

9. Kakav je Bernoullijev model vjerovatnoće?
10. Opiši binomniu raspodjelu?

Answer 5

9. Najjednostavniji je model vjerovatnoće broja elemenata s određenom karakteristikom pri izboru uzorka iz populacije te je vezan za elementa koji imaju samo dvije pojave koje se isključuju. npr (da ili ne), (prisutan ili neprisutan).
10. Najjednostavnije je teorijska raspodjela vjerovtnoća, koristi se kod slučajne prekidne varijeble. Ne primjenjuje se ako populacija nije bar 10 puta veća od slučajno odabranog uzorka.