Saučesništvo Flashcards
Saučesništvo pravnih osoba?
- KZD u BiH na poseban način određuje saučesništvo pravnih osoba.
- za postojanje saučesništva PO potrebno je da dvije ili više PO saučestvuju u učinjenju KD
- u tom slučaju svaka od njih je odgovorna za djelo koje je učinitelj učinio u ime, za račun ili u korist PO
- svaka PO odgovara za učinjeno KD i kažnjava se propisanom kaznom u zakonu kao da je ona jedino odgovorna za to djelo.
Krivnja saučesnika u granicama svog umišljaja?
Saučesnici su krivi samo za umišljajno sudjelovanje u učinjenju KD. Njihova krivnja postoji samo u granicama njihovog umišljaja.
Ukoliko učinitelj ostvari teže KD iste vrste od onog koje je obuhvaćeno umišljajem saučesnika (kvantitativni eksces), tada saučesnik neće odgovarati za to teže djelo već za ono lakše koje je po njegovom umišljaju trebalo da bude ostvareno.
Ali saučesnik će odgovarati za kvalificirano djelo težom posljedicom, ako se ta teža posljedica može pripisati njegovom nehatu.
Krivnja saučesnika u granicama onog što je učinjeno?
Učinitelj djela može učiniti više od onog što je saučesnik htio, ali može i manje od tog. Ako učini manje od onog što je obuhvaćeno umišljajem saučesnika - negativni kvanitativni eksces (npr. osoba podstrekavana na ubistvo učini KD tt povreda). Tada i saučesnik odgovara za djelo koje je učinitelj učinio/pokušao učiniti, a ne za djelo obuhvaćeno njegovim umišljajem. Ovdje dolazi do izražaja akcesorna priroda saučesništva pri čemu je akcesornost vezana za ostvareno KD. Dakle sve što učinitelj učini manje, koristit će saučesniku.
- kvalitativni eksces - kada učinitelj učini sasvim drugo KD od onog koje je obuhvaćeno umišljajem saučesnika. U tom slučaju će za to KD odgovarati samo učinitelj, a ne i saučesnici
- ako je KD ostalo u pokušaju, odgovornost saučesnika će se takođe ograničiti na pokušaj
Krivnja saučesnika?
- temelji se na uračunljivosti i umišljaju,odn. nehatu, kao i kod učinitelja djela
- za uračunljivost ne postoje posebna pravila koja bi važila samo za saučesnike
- razlika kod krivnje u užem smislu: učinitelj djela uvijek odgovara za KD učinjeno sa umišljajem, za nehat samo kad je zakonom određeno; Podstrekač i pomagač (saučesnici u užem smislu) odgovaraju samo kada su KD učinili sa umišljajem (dakle umišljaj je jedini oblik krivne za saučesnike u užem smislu)
- krivnja saučesnika nije vezana za krivnju učinitelja djela niti ostalih saučesnika. svaki saučesnik odgovara samostalno i osobno
- krivnja saučesnika (podst. i pom.) temelji se na 2 principa:
1. da svako odgovara u granicama svog umišljaja i da iznad toga ne može
2. da svako odgovara do granice ostvarenog od strane učinitelja, ali ne i ispod toga
Oblici saučesništva (1)?
Oblici saučesništva u našem KZP:
SAUČINITELJSTVO kao oblik saučesništva - ukoliko dvije ili više osoba zajednički učine neko KD neposredno poduzimajući radnju učinjenja ili neku drugu radnju kojom na odlučujući način doprinose učinjenju tog KD; tada je svaka od tih osoba učinitelj KD, ali jedna prema drugoj se pojavljuju kao saučinitelji
PODSTREKAVANJE kao oblik saučesništva - kada dvije osobe učestvuju u učinjenju KD tako što jedna osoba navodi drugu da poduzme radnju učinjenja KD što ona i učini, u tom slučaju će osoba koja je navodila drugu biti podstrekač
POMAGANJE kao oblik saučesništva - kada jedna osoba (pomagač) pomaže učinitelju da učini radnju i proizvede posljedicu KD
Oblici saučesništva (2)? Druge diobe
- Prema VREMENU poduzimanja radnje: saučesništvo koje prethodi radnjama učinitelja, saučesništvo u trenutku učinjenja KD i saučesništvo poslije učinjenja KD
- Prema vrsti poduzete RADNJE činjenja ili nečinjenja, saučesništvo može biti aktivno i negativno
- prema MOGUĆNOSTI ostvarenja, saučesništvo može biti fakultativno i obavezno
- prema karakteru i stepenu SUBJEKTIVNE veze između saučesnika: obično saučesništvo, saučesništvo po prethodnom sporazumu i saučesništvo svoje vrste
- saučesništvo u užem smislu (podstrekavanje i pomaganje) , saučesništvo u širem smislu (podstr, pomag, saučiniteljstvo)
Uvjeti za postojanje saučesništva?
- učešće više osoba u učinjenju KD
- objektivna veza između njih
- subjektivna veza između njih
OBJEKTIVNA VEZA znači da svaki saučesnik poduzima neku djelatnost kojom se doprinosi ostvarenju KD. Sve te djelatnosti moraju biti povezane tako da vode istom rezultatu - prouzrokovanju posljedice. Posljedica KD mora biti rezultat skupne djelatnosti svih saučesnika (između posljedice i svake od poduzetih radnji više osoba mora postojati uzročna veza). Najčešće se ove djelatnosti sastoje u činjenju, tj. aktivnoj djelatnosti. Samo izuzetno se nečinjenjem može ostvariti saučesnički doprinos u učinjenju KD (crimena silenti).
SUBJEKTIVNA VEZA znači da kod svakog pojedinog saučesnika postoji svijest o zajedničkom djelovanju sa drugim osobama. Nije nužno da se oni i osobno poznaju, ali je nužno da znaju jedan za drugog.
Pojam saučesništva?
Pod saučesništvom se podrazumijeva učestvovanje više osoba u ostvarenju jednog KD-a, a pod saučesnikom svaka osoba koja je svojom radnjom učestvovala u ostvarenju tog KD.
Solitarni kriminal - kada KD učini jedna osoba. Kolektivni kriminal (saučesništvo) - kada KD učine 2 ili više osoba.
Kolektivni kriminal - kumulacija zločinačke volje većeg broja osoba u ostvarivanju jednog ili više zabranjenih djela (zato je posebno društveno opasan)
Saučesništvo nije protupravno samo po sebi, već se određuje protupravnošću glavne radnje kojom se ostvaruje KD.
U rješavanju pitanja krivnje i kažnjivosti u slučajevima saučesništva, postoje dva sistema:
- ekstenzivno (monistički) shvatanje učiniteljstva - svaka osoba koja je na bilo koji način učestvovala u učinjenju KD, tj. doprinijela na bilo koji način učinjenju smatra se učiniteljem
- restriktivno (dualističko) shvatanje - učinitelj je samo ona osoba koja poduzima radnju učinjenja koja je element KD, sve druge osobe koje na drugi način doprinose učinjenju KD smatraju se saučesnicima; dominira u savremenom i našem KZD
Pravna priroda saučesništva (2)?
Dva osnovna shvatanja:
- teorija akcesornosti
- teorija o samostalnoj prirodi saučesništva
Akcesorna teorija o pr.prirodi saučesništva?
- smatra da je KD rezultat dejstva svih saučesnika, tj. njihovo zajedničko djelo
- posljedicu KD uzrokuje učinitelj principalnom radnjom, ali uz akcesorne/pomoćne radnje ostalih, on realizira djelo koje SVI HOĆE
- krivnja saučesnika ovisit će od:
- toga šta je učinitelj svojom radnjom prouzrokovao (kvalitativna akcesornost)
- do kog je stadija došao učinitelj u svojoj krim. aktivnosti (kvantitativna akcesornost)
- nastala je u Njemačkoj u drugoj pol. 19.st.
- postoji više varijanti
Varijante akcesorne teorije o pr.prirodi saučesništva?
- limitirana akcesornost (za postojanje krivnje saučesnika, potrebno je da je učinitelj poduzeo radnju KD i da je ta radnja bila protupravna) - NAJVIŠE zastupljena, i kod nas
- ekstremna akcesornost (za postojanje krivnje sauč. potrebno je da budu ostvareni svi opći elementi KD, tj. da je učinitelj postupao sa krivnjom)
- hiperekstremna akcesornost (krivnja saučesnika ne ovisi samo od krivnje učinitelja, već i svih okolnosti objektivne i subjektivne prirode koji postoje kod učinitelja a koji mogu uticati na krivnju i kažnjivost)
- minimalna akcesornost (za postojanje saučesništva bitno je da su ostvarena bitna obilježja KD, ne i protupravnost)
Teorija o samostalnoj prirodi saučesništva?
- Neovisna, pluralistička ili principalna teorija
- Polazi se od pretpostavke da su radnje svih učesnika od jednake važnosti za nastajanje posljedice, pa je saučesništvo samostalne prirode
- Postoji onoliko KD koliko je bilo i saučesnika i svaki učesnik u činjenju KD se tretira kao samostalni učinitelj KD i odgovara nezavisno od učinitelja i drugih saučesnika
- osnov kažnjivosti saučesnika se nalazi u samoj njegovoj radnji jer ona stimulira učinjenje KD preko podstrekavanja ili olakšava učinjenje preko pomaganja
Izuzeci od prihvatanja limitirane akcesornosti u KZD BiH?
Jedan opći izuzetak - odgovornost podstrekača za neuspjelo podstrekavanje u odnosu na teža KD (kazna zatvora 3g ili teža)
Posebni izuzeci su predviđeni u slučajevima gdje su radnje podstrekača i pomagača kažnjive kao samostalna KD, što znači da ova djela postoje kad učinitelj uopšte nije poduzeo radnju učinjenja
Uticaj osobnih odnosa, svojstava i okolnosti
- antiakcesorna odredba - sastoji se od ograničavanja efekta akcesornosti jer bi ponekad kruta primjena akc. bila pretjerana (da se sve što tereti jednu osobu, prenosi na drugu iako ne postoji kod nje)
- KZ u BiH propisuju da se osobni o-s-o uslijed kojih zakon isključuje krivnju ili dozvoljava mogućnost oslobođenja od ili ublažavanja kazne mogu uzeti u obzir samo onom uč, sauč, podstr ili pomg kod koga se takvi o-s-o nađu
- ## razlikuju se prenosive i neprenosive te stvarne i lične okolnosti
Vrste okolnosti kod učinitelja?
Prenosive - one okolnosti učinitelja čiji se učinci protežu i na saučesnike
Neprenosive - one okolnosti koje su isključivo vezane za određenog učinitelja i njihov učinak se proteže samo na onog učinitelja kod kojeg postoje
Stvarne okolnosti su prenosive okolnosti učinitelja što znači da se prenose i na saučinitelje. To su okolnosti stvarne prirode koje su na neki način vezane za osobu tj.učinitelja, ali vezane samo za njegovo djelo u njegovoj vanjskoj manifestaciji. Predstavljaju obilježja bića KD, ali mogu uticati i na visinu propisane kazne. (primjer - rodoskrvnuće)
Osobne okolnosti - okolnosti osobne prirode vezane isključivo za određenog učinitelja. Mogu biti osobne prenosive i strogo osobne (neprenosive) tj. okolnosti čisto personalnog karaktera.
Strogo osobne okolnosti - toliko vezane za ličnost učinitelja da ih je nedopustivo protezati i na druge učesnike. To su okolnosti zbog kojih zakon isključuje krivnju, dozvoljava oslobađanje ili ublažavanje kazne jer se mogu uzeti u obzir samo onom učinitelju kod kojeg postoje (npr. neuračunljivost, zablude, dobr.odustanak, prekoračenje granica nužne odbr. uslijed jake razdraženosti ili straha)
Izuzeci gdje osobni o-s-o koji postoje kod učinitelja mogu biti osnov za zasnivanje krivnje saučesnika (npr. biće kriva i ona osoba koja nemajući svojstvo odg.osobe u pravnoj osobi navede odg.osobu na KD nesavjesno priv.poslovanje)
