RU 2 Flashcards
Osnovna podjela paleozoika
kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon, perm
osnovna podjela mezozoika
trijas, jura, kreda
osnovna podjela kenozoika
Tercijar/Paleogen - epohe: Paleocen, Eocen, Oligocen
Neogen - epohe: Miocen, Pliocen
Kvartar- epohe: Pleistocen, Holocen
Divergentne granice litosfernih ploča (primjer)
Nastaje na mjestima gdje se dvije litosferne ploče odmiču jedna od druge
Srednjoatlanski hrbat, Istočnopacifičko uzvišenje, Istočnoafrička brazda
Konvergentne granice litosfernih ploča (primjer)
Javlja se na mjestima gdje se dvije ploče pomiču jedna prema drugoj tvoreći zonu subdukcije
Ande, Japanski otočni luk
Transformne granice litosfernih ploča (primjer)
Javlja se kod smicanja jedne ploče o drugu, vrlo puno potresa
Rasjed San Andreas (Kalifornija)
Hipocentar i epicentar potresa
Hipocentar je mjesto u Zemljinoj unutrašnjosti gdje nastaje potres, a epicentar mjesto na Zemljinoj površini gdje se najjače osjeti potres
Longitudinalni potresni valovi
P-valovi, prolaze kroz tijela svih agregatnih stanja, brži od transverzalnih, osciliraju u smjeru širenja rastežući i stežući materijal kroz koji prolaze
Transverzalni potresni valovi
S-valovi, prolaze samo kroz kruta tijela, 1.7 puta sporiji od longitudinalnih valova, veće amplitude od P-valova pa izrokuju jače podrhtavanje
Sezmogram i seizmograf
Sezmogram je zapis gibanja tla tijekom potresa u odnosu na vrijeme.
Seizmograf je mjerni instrument kojim se mjere i bilježe pomaci tla tijekom potresa.
Magnituda potresa
Magnituda potresa M je mjera koja opisuje relativnu veličinu ili količinu oslobođene elastične energije potresa, u seizmologiju magnitudu je uveo Charles F. Richter te se često govori “magnituda po Richteru”, ispravan naziv “lokalna magnituda”.
Izoseiste
Linije koje na kartama povezuju mjesta jednake jačine potresa.
Hidrološki ciklus
Stalni proces kruženja vode na Zemlji
Vodno lice
Gornja granica podzemne vode
Poroznost i propusnost stijena
Poroznost je postotak prostora unutar stijene koji je ispunjen prazninama (porama). Izražava se kao postotak ukupnog volumena stijene koji čine pore. Stijene s visokom poroznošću mogu zadržavati više tekućine ili plina.
Propusnost je sposobnost stijene da propušta tekućine ili plinove kroz svoju strukturu.
Vrulje
Izvori slatke vode u moru
Arteški izvori
Mjesto gdje podzemna voda koja se nalazi pod tlakom, sama izbija na površinu.
Gejziri
Termalni izvori na zemljinoj površini koji u vremenskim intervalima izbacuju kipuću vodu i paru kao fontanu u zrak
Meandri i mrtvaje
Meandri su zavojita korita rijeka koja krivudaju u obliku slova S.
Mrtvaje su jezera u obliku slova U koja nastaju kada rijeka odsiječe meandar.
Estuariji
Riječno ušće oblikovano poput lijevka npr. Leba, Temza.
Krš – stijene
Topljive stijene CaCO3 i MgCO3
Površinski krški oblici
Ponikve, škrape, kamenice, doline, uvale, polja
Podzemni krški oblici
špilje jame
Mehaničko i kemijsko trošenje stijena
Mehaničko trošenje fizički uništava stijenu, npr. smrzavanje vode u pukotinama dovodi doširenja pukotina i odlomljavanja stijena.
Kemijsko trošenje je trošenje stijena kemijskim reakcijama, npr. otapanje vapnenca.
Fjordovi i morene
Fjord je dugački morski rukavac s tri strane okružen kopnom najčešće sa strmim padinama.
Morena je razdrobljeni kameni materijal nastao djelovanjem ledenjaka.
Elementi bore
antiklinala (izbočeni dio)
sinklinala (udubljeni dio)
Osi i osne plohe
Elementi rasjeda
Paraklaza, dva krila (krovinsko i podinsko) i relativni pomak
Normalni i reversni rasjedi
Normalni rasjedi-spuštanje jednog krila duž paraklazu.
Reversni rasjedi-podizanje jednog krila duž paraklaze.
Istosmjerni i protusmjerni rasjedi
Istosmjerni-paraklaza nagnuta u smjeru nagiba sloja.
Protusmjerni-paraklaza nagnuta u suprotnom smjeru od nagiba sloja
Uzdužni, poprečni i dijagonalni rasjedi
Uzdižni rasjedi-paraklaza je paralelna s pružanjem slojeva. Poprečni rasjedi-paraklaza je okomita na pružanje slojeva. Dijagonalni rasjedi-paraklaza se pruža koso u od osu na pružanje slojeva
Geološki hazardi
Skupina prirodnih opasnosti uzrokovanih geodinamikim Zemlje, npr. potres, erupcija vulkana, tsunamiji, klizišta.
Zašto nastaju klizišta
Uzroci klizišta su potresi, promjena razine podzemnih voda, promjena toka površinskih voda, neprikladni zahvati na tlu, opterećenje na tlu
Zašto nastaju tsunamiji
Uzroci tsunamija su potresi, erupcije vulkana ili atmosferski poremećaji.
