REČENICE I REČENIČNI DIJELOVI

Question 1

REČENICA

Answer 1

skup riječi ili riječ kojom se izriče POTPUNA OBAVIJEST

Question 2

NAJMANJA POTPUNA OBAVIJEST

Answer 2

izriče radnju i vršitelja radnje

Question 3

Koja riječ samostalni može izreći potpunu obavijest?

Answer 3

Glagol u licu - osnovom izriče radnju, a nastavkom vršitelja radnje

Question 4

Mogu li glagolski prilog sadašnji (-ći) i prošli (-vši) biti predikati?

Answer 4

Ne mogu, oni su priložne oznake

Question 5

Može li infinitiv sam biti predikat?

Answer 5

Ne, već samo dio predikata (dopuna glagolu u licu) - Marko voli igrati rukomet.

Question 6

Vrste rečenica prema sastavu (broju predikata)

Answer 6

• neogagoljena, bespredikatna, krnja ili eliptična
• jednostavna - jednostavna proširena
  - jednostavna neproširena
  - s neizrečenim subjekom
  - besubjektna
  - s više istovrsnih rečeničnih dijelova (najčešće subjekta)
• složena - nezavisnosložena
  - zavisnosložena
  - višestrukosložena

Question 7

BESPREDIKATNA REČENICA

Answer 7

• nema predikata pa joj obavijest nije potpuna

Question 8

JEDNOSTAVNA REČENICA

Answer 8

• ima jedan predikat

Question 9

JEDNOSTAVNA NEPROŠIRENA REČENICA

Answer 9

• izrečeni su samo predikat i subjekt, bez glagolskih i imenskih dopuna

Question 10

JEDNOSTAVNA PROŠIRENA REČENICA

Answer 10

• uz predikat i subjekt ima bar jednu glagosku ili imensku dopunu

Question 11

JEDNOSTAVNA REČENICA S NEIZREČENIM SUBJEKTOM

Answer 11

• subjekt nije izrečen posebnom riječju, ali se može odrediti prema glagolskom licu

Question 12

BESUBJEKTNA REČENICA

Answer 12

• nema subjekta - nemoguće ga je, teško ili nepotrebno odrediti

Question 13

SLOŽENE REČENICE

Answer 13

• najmanje dva predikata, odnosno najmanje dvije surečenice

Question 14

REČENIČNI DIJELOVI (SLUŽBE RIJEČI U REČENICI)

Answer 14

• predikat (radnja i vršitelj radnje)
• subjekt (vršitelj radnje)
• glagolske (predikatne) dopune
  - priložne oznake
  - objekt (predmet)
• imenske (subjektne dopune)
  - atribut
  - apozicija

Question 15

PREDIKAT

Answer 15

• najvažniji rečenični dio koji izriče najmanju potpunu obavijest

Question 16

GLAGOLSKI PREDIKAT

Answer 16

• glagol u licu
• glagol u licu dopunjen infinitivom
• predikat koji se sastoji SAMO od glagola

Question 17

IMENSKI PREDIKAT

Answer 17

• glagol u licu dopunjen imenicom
• glagol u licu dopunjen pridjevom
• glagol u licu dopunjen brojem
• gagol u licu dpunjen zamjenicom
• od pomoćnog glagola (najčešće biti) dopunjenog imenskom riječju u N ili I

Question 18

Glagoli koji služe kao dijeliovi imenskog predikata

Answer 18

biti
bivati
postajati/postati
stajati/ostati
zvati se/nazvati se/ nazivati se
držati
smatrati
činiti se

Question 19

Mogu li dio imenskog predikata biti i nepromjenjive riječi

Answer 19

Da, npr. prilog - Učiti je mnogima NAPORNO.

Question 20

Koja je najvažnija glagolska dopuna?

Answer 20

Subjekt

Question 21

U kojem je padežu subjekt?

Answer 21

najčešće u N, no u službi subjekta mogu biti svi padeži , osim vokativa (može, u narodnoj pjesmi)

Question 22

Mora li subjekt biti imenica?

Answer 22

Ne, može biti i glagol u infinitivu, a vrlo rijetko i sve ostale riječi

Question 23

PRILOŽNE OZNAKE

Answer 23

• glagolske dopune (dijeovi predikatnog skupa)

- izriču okolnosti vršenja glagolske radnje

Question 24

tri glavne priložne oznake

Answer 24

• mjesto (POM)
• vrijeme (POV)
• način (PON)

Question 25

kako se mogu izreći priložne oznake?

Answer 25

- jednom riječju (prilog, glagoski prilog, imenska riječ) - skupom riječi - npr. trčao je ulicom; čekao ga je satima...

Question 26

Na koja pitanja odgovara POM?

Answer 26

GDJE? KAMO? KUDA?, otkuda, dokuda, odakle, dokle

Question 27

Na koja pitanja odgovara POV?

Answer 27

KADA? otkada? dokada?

Question 28

Na koje pitanje odgovara PON?

Answer 28

Na koji način?

Question 29

Pitanje za položaj, smještaj, boravište?

Answer 29

GDJE? (ne ide uz glagole kretanja)

Question 30

Pitanje za CILJ kretanja?

Answer 30

KAMO?

Question 31

Pitanje za SMJER kretanja?

Answer 31

KUDA?

Question 32

Nabroji mjesne priloge koji odgovaraju na pitanje GDJE?

Answer 32

ovdje (blizu 1.l.) tu (blizu 2. l.) ondje (blizu 3.l.)

Question 33

Nabroji mjesne priloge koji odgovaraju na pitanje KAMO?

Answer 33

ovamo (blizu 1.l.) tamo (blizu 2. l.) onamo (blizu 3.l.)

Question 34

Nabroji mjesne prilog koji odgovaraju na pitanje KUDA?

Answer 34

ovuda (blizu 1.l.) tuda (blizu 2.l.) onuda (blizu 3.l.)

Question 35

Nabroji neke vremenske priloge

Answer 35

smjesta, često, rijetko, već, tek, napokon, istom (istog trena)...

Question 36

Nabroji neke načinske priloge

Answer 36

ovako (kao 1.l.), tako (kao 2. l.), onako (kao 3.l.) | iznenada, odjednom, jedva, svejedno