REČENICE I REČENIČNI DIJELOVI Flashcards

Dobiti 5:-)

1
Q

REČENICA

A

skup riječi ili riječ kojom se izriče POTPUNA OBAVIJEST

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

NAJMANJA POTPUNA OBAVIJEST

A

izriče radnju i vršitelja radnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koja riječ samostalni može izreći potpunu obavijest?

A

Glagol u licu - osnovom izriče radnju, a nastavkom vršitelja radnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Mogu li glagolski prilog sadašnji (-ći) i prošli (-vši) biti predikati?

A

Ne mogu, oni su priložne oznake

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Može li infinitiv sam biti predikat?

A

Ne, već samo dio predikata (dopuna glagolu u licu) - Marko voli igrati rukomet.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Vrste rečenica prema sastavu (broju predikata)

A
  • neogagoljena, bespredikatna, krnja ili eliptična
  • jednostavna - jednostavna proširena
    - jednostavna neproširena
    - s neizrečenim subjekom
    - besubjektna
    - s više istovrsnih rečeničnih dijelova (najčešće subjekta)
  • složena - nezavisnosložena
    - zavisnosložena
    - višestrukosložena
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

BESPREDIKATNA REČENICA

A
  • nema predikata pa joj obavijest nije potpuna
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

JEDNOSTAVNA REČENICA

A
  • ima jedan predikat
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

JEDNOSTAVNA NEPROŠIRENA REČENICA

A
  • izrečeni su samo predikat i subjekt, bez glagolskih i imenskih dopuna
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

JEDNOSTAVNA PROŠIRENA REČENICA

A
  • uz predikat i subjekt ima bar jednu glagosku ili imensku dopunu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

JEDNOSTAVNA REČENICA S NEIZREČENIM SUBJEKTOM

A
  • subjekt nije izrečen posebnom riječju, ali se može odrediti prema glagolskom licu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

BESUBJEKTNA REČENICA

A
  • nema subjekta - nemoguće ga je, teško ili nepotrebno odrediti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

SLOŽENE REČENICE

A
  • najmanje dva predikata, odnosno najmanje dvije surečenice
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

REČENIČNI DIJELOVI (SLUŽBE RIJEČI U REČENICI)

A
  • predikat (radnja i vršitelj radnje)
  • subjekt (vršitelj radnje)
  • glagolske (predikatne) dopune
    - priložne oznake
    - objekt (predmet)
  • imenske (subjektne dopune)
    - atribut
    - apozicija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

PREDIKAT

A
  • najvažniji rečenični dio koji izriče najmanju potpunu obavijest
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

GLAGOLSKI PREDIKAT

A
  • glagol u licu
  • glagol u licu dopunjen infinitivom
  • predikat koji se sastoji SAMO od glagola
17
Q

IMENSKI PREDIKAT

A
  • glagol u licu dopunjen imenicom
  • glagol u licu dopunjen pridjevom
  • glagol u licu dopunjen brojem
  • gagol u licu dpunjen zamjenicom
  • od pomoćnog glagola (najčešće biti) dopunjenog imenskom riječju u N ili I
18
Q

Glagoli koji služe kao dijeliovi imenskog predikata

A
biti
bivati
postajati/postati
stajati/ostati
zvati se/nazvati se/ nazivati se
držati
smatrati
činiti se
19
Q

Mogu li dio imenskog predikata biti i nepromjenjive riječi

A

Da, npr. prilog - Učiti je mnogima NAPORNO.

20
Q

Koja je najvažnija glagolska dopuna?

A

Subjekt

21
Q

U kojem je padežu subjekt?

A

najčešće u N, no u službi subjekta mogu biti svi padeži , osim vokativa (može, u narodnoj pjesmi)

22
Q

Mora li subjekt biti imenica?

A

Ne, može biti i glagol u infinitivu, a vrlo rijetko i sve ostale riječi

23
Q

PRILOŽNE OZNAKE

A
  • glagolske dopune (dijeovi predikatnog skupa)

- izriču okolnosti vršenja glagolske radnje

24
Q

tri glavne priložne oznake

A
  • mjesto (POM)
  • vrijeme (POV)
  • način (PON)
25
Q

kako se mogu izreći priložne oznake?

A
  • jednom riječju (prilog, glagoski prilog, imenska riječ)
  • skupom riječi
  • npr. trčao je ulicom; čekao ga je satima…
26
Q

Na koja pitanja odgovara POM?

A

GDJE? KAMO? KUDA?, otkuda, dokuda, odakle, dokle

27
Q

Na koja pitanja odgovara POV?

A

KADA? otkada? dokada?

28
Q

Na koje pitanje odgovara PON?

A

Na koji način?

29
Q

Pitanje za položaj, smještaj, boravište?

A

GDJE? (ne ide uz glagole kretanja)

30
Q

Pitanje za CILJ kretanja?

A

KAMO?

31
Q

Pitanje za SMJER kretanja?

A

KUDA?

32
Q

Nabroji mjesne priloge koji odgovaraju na pitanje GDJE?

A

ovdje (blizu 1.l.)
tu (blizu 2. l.)
ondje (blizu 3.l.)

33
Q

Nabroji mjesne priloge koji odgovaraju na pitanje KAMO?

A

ovamo (blizu 1.l.)
tamo (blizu 2. l.)
onamo (blizu 3.l.)

34
Q

Nabroji mjesne prilog koji odgovaraju na pitanje KUDA?

A

ovuda (blizu 1.l.)
tuda (blizu 2.l.)
onuda (blizu 3.l.)

35
Q

Nabroji neke vremenske priloge

A

smjesta, često, rijetko, već, tek, napokon, istom (istog trena)…

36
Q

Nabroji neke načinske priloge

A

ovako (kao 1.l.), tako (kao 2. l.), onako (kao 3.l.)

iznenada, odjednom, jedva, svejedno