Psihologija kao nauka Flashcards
Laičko shvatanje
shvatanja dobijena iz zaključivanja sa nedovoljno inofrimsanim mislima
Psihički život
psihički procesi+psihičke osobine
Psihički procesi
kognitivni, afektivni i motivacija (tekući su i menjaju se)
Psihičke osobine
individualne razlike osoba (trajne i ne menjaju se olako)
Teorijski zadatak psihologije
Širimo razumevanje ljudskog ponašanja i bolje razmevanje nekog fenomena
Praktičan zadatak psihologije
Unapređuje ljudske delatnosti u primenjivanju psihologije (psihologija rada, psihoterapija…)
Eksperimentalna psihologija
zasnovana na istraživanjima -> ranije zvana fiziološka psihologija
Primenjena psihologija
zasnovana na istraživanjima, ali sa drugačijim ciljem da lakše primeni u boljem ljudskom funkcionisanju
Filozofija kao preteča psihologije
Do sredine 19. veka
Platon, Aristotel, Dekart, Lok, Hjum i egzistencijalistički pravac
Druga polovina psihologije
Od sredine 19. veka pa do danas
Vunt
Mehanicizam
Fizika+Psihologija; naučnici tumače fenomene i mere njihove zakonistosti (Galilej i Njutn)
Analogija časovnika i univerzuma
možemo oba meriti samo sa drugačijim mernim jedinicama (mislilo se u to doba)
Determinizam
shvatanje da stvari koje se danas dešavaju bivaju posledice nečega što je prethodilo (akcija-> posledica)
Redukcionizam
pojednostavljanje kompleksnih fenomena na nešto jednostavnije (časovnik)
Rene Dekart
francuski mislilac, matematičar, filozof i psiholog
Dualizam
Insistira na obj. način posmatrati interpersonalni život
Empirizam
Doprinos Dekartovog učenja
Mehanicističke koncepcije tela
Teorija reflesknog luka
Interakcija mentalnog i telesnog (do tada su videli samo pravac telesno->mentalno)
Podela misli (izvedene ideje=zaključci; nezavisne od opažaja ideje= misli o opažanim predmetima)
Pozitivizam
prirodni fenomeni; merljice činjenice; iz ponašanja vidljivo i lako registrujemo činjenice (sa psih. stanovišta)
Materijalizam
sve pojave se mogu posmatrati i razmatrati u svom obliku; svodimo materiju, energiju + ljudska svest i ment. procesi gde se primenjuju zakoni fizike i hemije
Empirizam
način na koji dolazimo do znanja sa čulima
Džon Lok
-delo “Ogled o ljudskom razumu”
glavna ideja: viši kog. procesi i kako stičemo znanje
uticaj: Aristotel (tabula rasa)
Iskustvo po Džon Loku
- neposredno (proizvod čula)
2. neposredno (proizvod iskustva, opažanog ali se i prisećamo ranije opažano)
Ideje po Džon Loku
- jednostavne
2. kompleksne
Asocijanizam
proces zadržavanja informacija prikupljene čulima se dešava preko asocijacija;
jednostavne ideje->kompleksne (više povezanih jednostavnih ideja)
Podela kvaliteta objekta po Džon Loku
- primarni kvalitet - nezavisno od posmatrača (oblik i veličina)
- sekundarni kvalitet- zavisno od posmatrača (boja, miris i dodir)
Eksperiment sa vodom
stavimo ruku u posudu sa vrućom vodom, a drugu u posudu sa hladnom nakon toga u posudu sa mlakom obe ruke će imati drugačiju percepciju o temp. vode (sekundarni kvalitet = temp)
Dejvid Hartli
osnivač asocijanizma
Džejms Mil i Hartli misao o umu
um ne poseduje kreativnu funkciju, jer je usled asocijacija pasivan
Džon Mil
suprotstavlja se Džejms Milu; um ima aktivnu ulogu
školovani hemičar
Mentalna hemija
Džon Mil osnivač, složene ideje kojima dolazimo asocijacijama nisu samo skup već ta celina ima neki veći značaj (geštalt)
Vilhelm Vunt
osnivač prve laboratorije u Lajpcigu 1879. godine
Veber
osetljivost čula kojima razlikujemo karakteristike draži :)
Psihofizika
započinje Veber, formira Fehner
eksperimentalno istraživanje odnosa materijalnog sveta i svesti
Opšta psihologija
- proučava osnovne psihičke funkcije kod čoveka
- opažanje, motivacije, emocije, učenje, pamćenje, mišljenje i psihologija ličnosti
Fiziološka psihologija
spoj medicine i psihologije, proučava vezu psihičkih pojava sa organskim osnovama (nervni sistem i endokrini sistem…)
Razvojna psihologija
filogenetski razvitak čoveka i same faze i stadijumi i specifičnosti vezane za svaku fazu; psihički život , pokret, govor, odnosi u toku evolucije
Socijalna psihologija
proučava pojedinca u sov situaciji, veza pojedinačnog doprinosa i grupni uticaj, uslovi pod kojiam se odvija socijalizacija, kako grupa zadovoljava i inicira motive, kako funkcionišu grupe
Psihometrija
merenje psih porcesa i testiranje intelektualnih sposobnosti intelignecije
Psihologija obrazovanja (pedagoška)
psih elementi obrazovanja, podoblasti u psihologiji su motivaciaj i učenje
Psihologija rada
kadrovska, industrijska psihologija; proučava vezu u uspehu u radu i faktori kao što su kognitivni procesi, zadovoljstvo, motivacija i sl. profili za određeni posao (HR)
Mentalna higijena
prevencija, istražuje i proučava stres, prevladavanje izazovnih situacija kako ih izbeći kako se adaptirati u izazovnim situacijama
Klinička psihologija
psihičke smentnje i tegobe, na koji način da postavimo dijagnozu, tretman, edukacija, dijagnostika i terapija
Strukturalna psihologija
osnovni zadatak i cilj, Šta je to što čini stukturu svesti? (zakoni asocijacije)
Geštaltistički pravac
perspektiva da je svest aktivna i da se opažaju oblici a ne izolovani elementi, sve što dolazi do naše percepcije vidimo kao organizovanu celinu
Biheviorizam
Votson, metod introspekcije nije objektivan i validan, objektivne manifestacije su ono što treba da se gleda (pokret i ponašanje)
Refleksološki pravac
Pavlov, uslovni refleksi i poimanje veze nervnog sistema i ponašanja
Dinamički pravac
ističu nesvesne pokretače ljudske aktivnosti, Frojdova psihoanaliza (seksualni nagoni i nesvesni nagoni)
Funkcionalizam
metod savremene psihologije, fokusa pada na Darvinovu evoluciju, psihčki procesi imaju funkciju u snalaženju ljudi