Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Politika i gospodarstvo > Psihologija > Flashcards

Psihologija Flashcards

1
Q

Socijalna inteligencija

A

sposobnost osobe da surađuje s drugima i potiče druge
na želju sa suradnjom s njom, osoba s razvijenom socijalnom inteligencijom točno
percipira socijalnu situaciju i primjereno reagira na nju; lako započinje komunikaciju, poštuje sugovornika i pravila pristojne komunikacije, prihvaćaju sugovornika
kakav jest, čine da se sugovornik osjeća ugodno, prihvaćeno i vrijedno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Načini zauzimanja za sebe

A

Submisivno, agresivno i asertivno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Emocionalna inteligencija

A

prepoznavanje sugovornikovih i vlastitih emocija i pravilno reagiranje na te emocije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Socijalna i emocionalna inteligencija

A
  • važne za uspjeh u različitim područjima
  • mogu se razvijati tijekom života
  • komunikacijske vještine (aktivno slušanje, ja-poruke, asertivno ponašanje)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Asertivna komunikacija

A

temelji se na uvažavanju i poštivanju sebe i drugih te podrazumijeva poštivanje vlastitih prava i potreba, odgovornost za vlastito djelovanje, kao i samokontrolu da
izražavanjem vlastitih potreba ne ugrozimo tuđe interese i potrebe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Dijelovi asertivne komunikacije

A

ponašanje + osjećaji + posljedice + prijedlog

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Prosocijalno ponašanje

A

ponašanje usmjereno na dobrobit drugih ljudi
* pomaganje, ali i volontiranje, surađivanje, pravednost,
poštivanje socijalnih normi i ljubaznost prema drugima
* osnovni motivi za pomaganje drugima - održanje vrste, egoizam i altruizam
* altruizam proizlazi iz empatije
* čimbenici koji utječu na empatiju: percepcija da je osoba u nevolji, pridavanje važnosti dobrobiti druge osobe (procjena da
druga osoba zaslužuje pomoć)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Vrste motivacije

A
  • norma uzajamnosti – pružamo pomoć onima koji su je pružili nama ili očekujemo da će nam oni uzvratiti
  • norma socijalne odgovornosti – trebamo pomagati onima kojima je pomoć stvarno potrebna, bez očekivanja uzvraćanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Socijalna facilitacija

A

kad nešto radimo u prisutnosti drugih, poboljšava se učinak u zadacima koji su nam lagani, a u zadacima kojim su nam teži – učinak slabi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Socijalno besposličarenje

A

smanjenje učinka pojedinca u situacijama kad se nešto radi u grupi u odnosu na učinak pojedinca kad istu aktivnost obavlja samostalno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Efekt promatrača

A

u situacijama kad je pojedincu potrebna pomoć, vjerojatnost da će mu pomoć biti pružena pada s povećanjem broja promatrača
objašnjenje:
▪ difuzija odgovornosti
▪ ponašanje pojedinca ovisi o ponašanju drugih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Grupna polarizacija

A

tendencija da grupe donose ekstremnije odluke od pojedinaca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Grupa

A

dvoje ili više ljudi koji su u interakciji i imaju
zajednički cilj, a u njegovu ostvarenju ovise jedni o drugima ili utječu jedni na druge

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Uloge

A

očekivanja o tome kako se određene osobe u
grupi trebaju ponašati (Zimbardo; Stanford Prison Experiment)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Norme

A

pisana ili nepisana pravila o tome koja su
ponašanja, vrijednosti, stavovi i uvjerenja prihvatljiva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Deindividiuacija

A

gubitak identiteta u mnoštvu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Konformizam

A

prilagođavanje ponašanja ili razmišljanja normama grupe kojoj pojedinac pripada

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Tipovi konformizma

A

normativni – potaknut željom da osoba bude prihvaćena u grupi
informacijski – temelji se na uvjerenju pojedinca da drugi znaju više od njega

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Stav

A

pozitivno ili negativno vrednovanje neke osobe,
događaja, ideje ili objekta (objekt stava) koje stječemo odgojem ili kroz iskustvo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Komponente stava

A

kognitivna (mišljenje ili uvjerenje u vezi s objektom stava)

emocionalna (osjećaji o objektu stava)

ponašajna (spremnost na ponašanje na određeni način)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

ODNOS IZMEĐU STAVA I
PONAŠANJA

A

utječu brojni faktori, među
kojima su:
-specifičnost stava
-način formiranja stava
-motivacija

Nesklad između stava i ponašanja dovodi do kognitivne
neusklađenosti ili kognitivne disonance.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Stereotipi

A

-pojednostavljena i preopćenita uvjerenja o određenim skupinama judi (plavuše su glupe, Japanci su marljivi, profesori su rastreseni…)
-često predstavljaju društvena vjerovanja o određenim skupinama
-mogu biti pozitivni i negativni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Predrasude

A

-negativni stavovi prema određenim grupama ljudi (najčešće manjinama – rasnim, etničkim, vjerskim…) koji su formirani
bez odgovarajućih informacija
-izražena je emocionalna komponenta stava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Diskriminacija

A

-ponašanje kod kojeg se pojedine osobe tretiraju različito zbog njihove grupne pripadnosti
-naglašena je ponašajna komponenta stava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Mentalna dob

A

stupanj mentalnog razvoja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

POČETAK MJERENJA INTELIGENCIJE

A

Alfred Binet, 1905.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Rano i srednje djetinjstvo razdoblje

A

-od 3. do 6. godine života
-od 7. do 11. godine života

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Razvoj motorike

A
  • s 4 mjeseca sjedi uz pridržavanje, sa 6 mjeseci
    samostalno sjedi
  • s 9 mjeseci stoji, s 12 mjeseci prohoda
  • 2 godine – hodanje uz i niz stube, hodanje natraške, trčanje
  • 3 godine – stabilno i brzo trčanje, jedenje vilicom
  • 4 godine - vožnja tricikla, crtanje čovjeka
    (“punoglavac” koji ima glavu i udove), samostalno pranje ruku i lica
  • 5 godina – skakutanje na jednoj nozi, bojanje crteža, crtanje čovjeka kao da je napravljen od
    geometrijskih oblika
  • 6 godina - vožnja bicikla, igranje badmintona, vezanje uzica na obući, samostalno odijevanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Razvoj govora

A
  • 2 godine – jednostavna rečenica (2 riječi), rječnik odviše od 50 riječi, počeci komunikacije i interesa za jezik
  • 2,5 godine - rečenica od najmanje 2 riječi (može i 3-5 riječi), ali razumljivost nije velika; razumije što mu se kaže; rječnik se naglo povećava
  • 3 godine - rječnik od 1000 riječi, oko 80% je
    razumljivo; gramatička struktura se približava govoruodraslih (ali ima grešaka)
  • 4 godine – govor dobro razvijen, od govora odraslih se više razlikuje u stilu nego u gramatici
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Socijalno-emocionalni razvoj

A
  • s 3 godine dijete zna kojeg je spola, a s 4-5 zna da spol ovisi o spolnim organima, a ne npr. o odjeći koju osoba nosi
  • usvajanje spolnih uloga (nakon 3. godine)
  • oko 2. godine – otkrivanje vlastite volje (neću!)
  • znatiželja (zašto?)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Predoperacionalno razdoblje (Piaget)

A
  • egocentrizam
  • konkretnost
  • usmjerenost na perceptivno najistaknutija svojstva objekta
  • animizam
  • artificijelizam
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Srednje djetinjstvo

A
  • početak školovanja - dijete postaje dijelom veće skupine vršnjaka
  • razlike u ponašanju dječaka i djevojčica
  • igraju se uglavnom u društvu istog spola
  • nema naglih i skokovitih promjena u razvoju
  • usavršavanje motorike (brzina, spretnost)
  • djeca su manje impulzivna i manje lakovjerna (prestaju vjerovati u vile, vještice i sl.)
  • strah od smrti i od škole
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Razdoblje konkretne operacije (Piaget)

A
  • sustavno i logično razmišlja o konkretnim
    pojavama
  • ne mogu rješavati probleme koji nisu konkretni i lako predočivi
  • uzročno-posljedično objašnjava stvari
  • gubi se egocentrizam
  • usvojeno načelo konzervacije
  • pažnja duže traje
  • dugoročno pamćenje se poboljšava
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Igra

A
    1. igre vježbanja ili ovladavanja (do 2. godine) – obično su repetitivne (ponavljaju se određeni pokreti), a svrha im je istraživanje okoline; “paralelna igra”
    1. simboličke igre (između 2. i 7. godine života) – maštovite igre pretvaranja i igranja raznih uloga (roditelja i djece, liječnika, učitelja, prodavača i sl.); suradnička igra
    1. igre prema pravilima (nakon 7. godine) – visoko strukturirane igre s natjecateljskim elementima, gdje postoje jasni kriteriji tko je pobjednik
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Razvojna psihologija

A
  • grana psihologije, proučava razvoj pojedinca
    tijekom cijeloga života
  • utjecaj genetskog nasljeđa i okoline na naš
    razvoj
  • pitanja: odvija li se naš razvoj u kontinuitetu
    ili u odvojenim fazama, jesu li naše osobine
    trajne ili se mijenjaju s vremenom…
  • genetika ponašanja (bihevioralna genetika)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Razdoblja čovjekovog razvoja

A
  1. Prenatalno razdoblje (začeće - 38 tj.)
  2. Dojenačka dob i najranije djetinjstvo (rođenje - 2.g.)
  3. Rano djetinjstvo (2. do 6. g.)
  4. Srednje djetinjstvo (6. do 11. g.)
  5. Adolescencija (11. do 20. g.)
  6. Rana odrasla dob (20. do 40. g.)
  7. Srednja (zrela) odrasla dob (40. do 65. g.)
  8. Starost (nakon 65. g.)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Štetni utjecaji u prenatalnom razvoju

A
  • alkohol
  • pušenje majke
  • droge
  • stres i neugodne emocije majke
  • zračenje
  • bolesti majke
  • neki lijekovi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Refleksi kod novorođenčadi

A
  • refleks sisanja – omogućava hranjenje
  • refleks hvatanja (Darwinov refleks)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Tjelesni razvoj djeteta

A

sa 6 mjeseci može udvostručiti, a s godinu dana utrostručiti porođajnu težinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Maturacija

A
  • proces biološkog sazrijevanja organizma koji je genetski predodređen
  • ako nema dovoljno podražaja iz okoline koji
    potiču razvoj određenih vještina, kasnije ih će
    biti teško ili nemoguće razviti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Kognitivni razvoj

A

Jean Piaget (1896-1980.)

  • Senzomotorno razdoblje (0-2 g.)
  • Predoperacionalno razdoblje (3.-6.g.)
  • Razdoblje konkretnih operacija (7.-11.g.)
  • Razdoblje formalnih operacija (11.g-)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Socijalna percepcija

A

Proces opažanja osoba i grupa, odnosa među pojedincima u grupi i među grupama, obrazaca ponašanja preko kojih se ti odnosi očituju

43
Q

Oblici socijalne percepcije

A

-opažanje osoba i osobina pojedinca
-samoopažanje
-opažanje emocija
-opažanje grupa
-opažanje odnosa među osobama i grupama –opažanje obrazaca ponašanja

44
Q

Područje socijalne percepcije bavi se…?

A

-neverbalnom komunikacijom
-stvaranjem dojmova
-implicitnim teorijama ličnosti
-atribucijama

45
Q

Dojmovi (impresije)

A

-oblikuju se na temelju kratkog susreta s nekom osobom
-impresija oblikuje na temelju manje ili više spontanog i nesvjesnog zapažanja fizičkog izgleda, izraza lica, glasa, gesta, postupaka i drugih informacija o osobi
-imamo potrebu za formiranjem cjelovite sliku o osobi - na temelju malog broja informacije koje dobijemo pri prvom susretu i stvaramo cjelovit i usklađen dojam koji uključuje i osobine koje nisu opažene
-stvaranje cjelovite slike na temelju malo podataka je prilagođeno ponašanje i pojednostavljuje nam reagiranje
-može biti netočno te često iz njega proizlaze stereotipi, predrasude i diskriminacija!

46
Q

Implicitne teorije ličnosti

A

-sheme – kognitivne strukture koje ljudi stvaraju kako bi
organizirali znanje o nekoj temi ili području
-stereotipi su također kognitivne sheme, ali primijenjene na pripadnike neke grupe
-u području socijalne percepcije govori se o implicitnim teorijama ličnosti – shemama koje ljudi koriste kako bi grupirali neke osobine ličnosti koje se „javljaju zajedno“

47
Q

Halo-efekt

A

-pogreška koju činimo kod stvaranja dojmova o nekome
-sklonost da prema općem dojmu ili jednoj osobini procjenjujemo sve druge osobine kod neke osobe (primjerice, dobar dojam o nekoj osobi dovodi do toga da se sve njene
osobine procjenjuju kao dobre)

48
Q

Osobna jednadžba

A

svaka osoba ima svoje mjerilo – svoj način doživljavanja drugih ljudi

49
Q

Samoispunjavajuće proročanstvo

A

-pojava do koje dolazi kad ljudi imaju neko očekivanje o tome kakva je druga osoba
-prema toj osobi se ponašamo u skladu s
našim očekivanjem, što na kraju dovodi do toga da se i osoba ponaša u skladu s našim početnim očekivanjima i ona se pokazuju točnima

50
Q

Atribucijski procesi

A

procesi kod kojih na temelju opaženog ponašanja pripisujemo osobine/svojstva i objašnjavamo uzroke ponašanja

51
Q

Atribucijska greška

A

tendencija da se pri tumačenju postupaka drugih prenaglašava važnosti njihovih osobina, a podcjenjuje važnost situacije u kojoj se neko ponašanje dogodilo

52
Q

Psihički problemi definicja

A

prolazna stanja emocionalne nelagode i/ili napetosti,
najčešće uzrokovana okolinskim ili fiziološkim promjenama; povremeno pogađaju sve ljude

53
Q

Psihički poremećaji definicija

A

stanja u kojima doživljavanje i ponašanje odstupa od
uobičajenog, a samoj osobi i/ili njezinoj okolini, predstavlja smetnju i narušava funkcioniranje; mogu varirati po težini i trajanju

54
Q

Najčešći psihički poremećaji

A
  1. anksiozni poremećaji – fobije, PTSP, opsesivno-kompulzivni poremećaj
  2. somatoformni poremećaji - hipohondrija
  3. poremećaji raspoloženja (veliki depresivni poremećaj, bipolarni poremećaj)
  4. shizofrenija
  5. poremećaji ličnosti (antisocijalni poremećaj ličnosti- psihopati/sociopati, narcistični
    poremećaj ličnosti)
  6. poremećaji hranjenja – anoreksija, bulimija
  7. poremećaji uzrokovani uzimanjem opojnih sredstava
  8. poremećaji kontrole impulsa
55
Q

LIJEČENJE PSIHIČKIH POREMEĆAJA

A
  • Biomedicinsko liječenje
  • Psihoterapija - psihoanaliza, bihevioralna terapija, humanistička terapija, kognitivno-bihevioralna terapija
56
Q

KOGNITIVNO- BIHEVIORALNA TERAPIJA

A
  • primjena tehnika iz bihevioralne terapije u kombinaciji s
    kognitivnim procesima na kojima se temelje ponašanja
  • terapeuti pomažu klijentu osvijestiti pogreške u
    mišljenjima koje dovode do neugodnih emocionalnih
    doživljaja i neprilagođenih ponašanja
  • usmjerena je na mijenjanje načina na koji mislimo i
    tumačimo stvari te kako se ponašamo
  • široka primjena
57
Q

KAKO MOŽEMO POMOĆI OSOBI S PSIHIČKIM
POREMEĆAJEM?

A
  • pružiti podršku
  • pokazati brigu i poštovanje
  • uputiti osobu da potraži pomoć
58
Q

Psihičko zdravlje

A
  • doživljaj kontrole/ naučena bespomoćnost (M. Seligman)
  • psihološka otpornost – čimbenici koji se odnose na pojedinca
    (socijalna kompetencija, autonomija,sposobnost rješavanja problema,specifični talenti,svrha u životu), obiteljski čimbenici (briga i podrška, uključenost u obiteljski život, red i
    disciplina), čimbenici vezani uz školu ili posao (briga i podrška, visoka očekivanja i uključenost učenika u školske aktivnosti)
  • socijalna podrška, briga o fizičkom zdravlju, suočavanje s problemima, kvalitetno ispunjeno slobodno vrijeme, kućni ljubimci
59
Q

Ličnost

A

-jedinstvena kombinacija karakteristika neke osobe po kojima se ona razlikuje od drugih ljudi, a iskazuje se karakterističnim načinom ponašanja, osjećaja i razmišljanja
-pojam ličnosti podrazumijeva:
▪ da su karakteristike ličnosti uglavnom stabilne
▪ da se osobine ličnosti iskazuju u ponašanju
▪ da razlike u ličnostima uvjetuju različita ponašanja osoba u jednakim situacijama
▪ ista osoba se ponaša slično u različitim situacijama

60
Q

Što utječe na oblikovanje ličnosti?

A

ličnost se formira pod utjecajem nasljeđa i
okolinskih čimbenika

61
Q

Kako možemo ispitati utjecaj nasljeđa/okoline
na osobine ličnosti?

A

▪ studije jednojajčanih blizanaca koji nisu odrasli
zajedno
▪ uspoređivanje sličnosti jednojajčanih i dvojajčanih
blizanaca koji su odrastali zajedno
▪ studije djece koja su posvojena, njihovih bioloških
roditelja i usvojitelja

62
Q

Što je karakter, a što temperament?

A

karakter - skup osobina koji se pretežno izgrađuje
pod utjecajem okoline, a koje izražavaju odnos
prema
▪ samom sebi
▪ prema drugima
▪ prema radu i obavezama
temperament – način emocionalnog reagiranja, naslijeđen je

63
Q

Kako je Hipokrat podijelio ljude po temperamentu?

A

-KOLERICI (žuta žuč) – dinamični, burno reagiraju, razdražljivi i agresivni
-SANGVINICI (krv) – druželjubivi, optimistični, vedri i puni energije
-MELANKOLICI (crna žuč) – povučeni, osjetljivi, pesimistični, pretežno turobna raspoloženja
-FLEGMATICI (sluz) – smireni, pouzdani, optimistični i ravnodušni

64
Q

Što je učenje?

A

relativno trajna promjena u ponašanju ili znanju do koje je došlo uslijed iskustva

65
Q

Klasično uvjetovanje

A

NEUVJETOVANI PODRAŽAJ -> NEUVJETOVANA REAKCIJA
(hrana) (slina)

NEUVJETOVANI PODRAŽAJ -> NEUVJETOVANA REAKCIJA
(hrana) (slina)
+
NEUTRALNI PODRAŽAJ
(zvono)

UVJETOVANI PODRAŽAJ -> UVJETOVANA REAKCIJA
(zvono) (slina)

66
Q

GAŠENJE UVJETOVANE REAKCIJE

A
  • postupno slabljenje i nestanak uvjetovane reakcije ako se ona višekratno izaziva bez uparivanja s neuvjetovanim podražajem
  • moguće je spontano vraćanje uvjetovane reakcije ako se nakon nekog vremena ponovo javi uvjetovani podražaj
67
Q

GENERALIZACIJA PODRAŽAJA?

A

pojava pojavljivanja uvjetovane reakcije ne samo na uvjetovani podražaj, nego i na njemu slične podražaje

68
Q

DISKRIMINACIJA PODRAŽAJA?

A

pojava razlikovanja podražaja, tako da organizam reagira samo na uvjetovani podražaj, ali ne i na podražaje koji su mu slični

69
Q

Zakon efekta

A

povećava se vjerojatnost javljanja ponašanja koje je praćeno pozitivnim posljedicama, a smanjuje vjerojatnost ponašanja praćenog negativnim posljedicama

70
Q

operantno uvjetovanje

A

-proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost
pojavljivanja nekog odgovora na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za organizam
-gašenje ponašanja, generalizacija podražaja, diskriminacija podražaja – po istim načelima kao i kod klasičnog uvjetovanja

71
Q

Pozitivno potkrepljenje

A

odnosi se na situaciju u kojoj se neko ponašanje češće pojavljuje stoga što je praćeno pozitivnim posljedicama
poput pohvale

72
Q

Negativno potkrepljenje

A

pojava kod koje se učestalost ponašanja povećava zbog izostajanja ili uklanjanja neugodnog događaja

73
Q

Primarno potkrepljenje

A

djeluju bez prethodnog učenja (hrana, voda, slatkiši, maženje…)

74
Q

Sekundarno potkrepljenje

A

postaje djelotvorno nakon uparivanja s primarnim potkrepljivačima (ocjena, novac, nagrada…)

75
Q

Što je oblikovanje?

A
  • učenje složenijih oblika ponašanja, koristi se onda kad se željeno ponašanje ne pojavljuje spontano
  • u početku se potkrepljuje ponašanje koje barem donekle nalikuje na željeno, pa ono koje više nalikuje željenom ponašanju itd. sve dok se ne postigne željeno ponašanje
  • kad se pojavi složeniji oblik ponašanja, jednostavniji se prestane potkrepljivati
76
Q

Raspored potkrepljivanja

A
  • redovito (svaki put kad se pojavi određeno ponašanje) - ponašanje se brzo usvaja, ali i brzo gasi nakon ukidanja potkrepljenja
  • povremeno – određeno ponašanje se ne potkrepljuje svaki put kad se pojavi; sporije se usvaja ponašanje, ali se ono duže održava
77
Q

Što je socijalno učenje?

A
  • učenje od drugih
  • razlikujemo imitaciju (ponavljanje tuđih reakcija koje ne moramo razumjeti) i identifikaciju (pripisivanje obilježja druge
    osobe ili grupe sebi)
78
Q

Vrste socijalnog učenja

A
  • imitacija
  • modeliranje
  • simboličko učenje
  • učenje promatranjem
79
Q

Imitacija

A
  • ponavljanje tuđeg ponašanja
  • ne moramo razumjeti svrhu ponašanja koje imitiramo
  • osoba koju oponašamo to ne mora znati
80
Q

Modeliranje

A
  • druga osoba nam namjerno pokazuje kako se nešto radi
81
Q

Simboličko učenje

A
  • podrazumijeva objašnjavanje ponašanja/znanja, ali ne i pokazivanje i primjenu u praksi, npr. profesor objašnjava neko gradivo, no ne pokazuje ga u praksi, uživo
82
Q

Učenje promatranjem

A
  • promatramo ponašanje druge osobe (modela), ali uzimamo u obzir posljedice tog ponašanja po model
  • ako su posljedice pozitivne po model, veća je vjerojatnost da će učenik usvojiti promatrano ponašanje, a ako su posljedice negativne po model, vjerojatnost da će učenik to ponašanje usvojiti je manja
  • model može biti bilo koja osoba iz naše okoline, ali veća je vjerojatnost učenja od modela koje cijenimo
83
Q

Kognitivne mape

A

naše predodžbe o prostoru i našem položaju u njemu koje nam olakšavaju snalaženje u prostoru

84
Q

Kognitivno učenje

A
  • najsloženiji mehanizam učenja
  • zahtijeva određenu inteligenciju
  • ne primjenjuje se samo u situacijama u kojima se učenje odvijalo, nego i u drugim situacijama (široka primjena)
  • npr. učenje govora, stjecanje pojmova, učenje složenih vještina, snalaženje u prostoru
  • skriveno učenje– podrazumijeva korištenje znanja samo u trenucima kada je to potrebno (npr. kod stvaranja kognitivnih mapa)
  • dokazano je i da štakori mogu tako učiti (eksperiment s labirintom)
  • učenje uvidom– učenje kod kojeg uviđamo i razumijevamo odnose u situaciji koju opažamo (uočavanje elemenata i shvaćanje na koji se način oni mogu koristiti u rješavanju problema)
  • Koller – pokus s čimpanzom
85
Q

Što je psihologija?

A

-znanost o ponašanju i psihičkim procesima i njihovim fizikalnim, biološkim i socijalnim uvjetima i učincima
-psyche (duša) + logos (znanost) = znanost o duši
-prvi put je zabilježena u Marulićevom djelu “Psihologija ljudske duše”

86
Q

Predznanstvena psihologija

A

-antičko doba - filozofija
-Aristotel - zaključke temelji na opažanju realnosti
-djelo ”O psihi”
-Hipokrat – klasifikacija ljudi prema njihovim psihičkim
karakteristikama – temperamentu (melankolici, kolerici,
sangvinici, flegmatici)

87
Q

Povijest psihologije

A

-18. i 19. stoljeće – razvoj metodologije, spoznaje o
funkcioniranju živčanog sustava
-1879. – Wundt u Leipzigu osniva prvi laboratorij za
eksperimentalnu psihologiju (početak znanstvene psihologije)
-1920. – Ramiro Bujas u Zagrebu osniva laboratorij za
psihološka istraživanja

88
Q

Koji psihički procesi postoje?

A

-SPOZNAJNI (KOGNITIVNI): opažanje, pamćenje učenje, mašta, rješavanje problema, rasuđivanje, mišljenje (zahvaljujući njima svjesni smo postojanja svijeta oko nas, pohranjujemo informacije, upotrebljavamo ih, planiramo…)
-EMOCIONALNI (AFEKTIVNI): emocije i emocionalna stanja (njima reagiramo na naše spoznaje i doživljaje situacije ugodnim ili neugodnim emocijama)
-MOTIVACIJSKI (KONATIVNI): naši interesi, navike, želje, potrebe i motivi (potiču i usmjeravaju aktivnost te joj određuju intenzitet i trajanje)

89
Q

PREDMET ISTRAŽIVANJA PSIHOLOGIJE

A

-psihički procesi su međuzavisni (utječu jedni na druge)
-psihički procesi – „subjektivan” predmet proučavanja psihologije (nemamo izravan uvid u njih)
-ponašanje – „objektivan” predmet proučavanja psihologije –
vidljivo, dostupno opažanju
-psihički procesi i ponašanje su također međuzavisni (utječu
jedni na druge)

90
Q

Čimbenici koji utječu na psihičke procese i ponašanje

A

-fizikalni – bilo kakvi podražaji iz okoline (buka, temperatura, vremenski uvjeti, gužva…)
-fiziološki – povezani s našom biološkom osnovom i zbivanjima u organizmu (hormoni, zdravstveno stanje, fiziološka stanja – umor, glad…)
-socijalni – povezani s užom ili širom zajednicom u kojoj živimo (obitelj, prijatelji, vjera, nacija…)

91
Q

PODRUČJA RADA PSIHOLOGA
TEORIJSKA (TEMELJNA ISTRAŽIVAČKA PSIHOLOGIJA)

A

-biološka psihologija - istražuje organske osnove psihičkih procesa i ponašanja
-psihometrija - istražuje individualne razlike i bavi se problemima mjerenja u psihologiji
-socijalna psihologija -ispituje odnose među ljudima i kako ljudi utječu jedni na druge
-razvojna psihologija -bavi se psihološkim promjenama i promjenama u ponašanju koje prate rast i starenje ljudi
-kognitivna psihologija – bavi se temeljnim istraživanjima psihičkih procesa i ponašanja (pamćenje, učenje, mišljenje, percepcija…)
-psihologija ličnosti – usmjerena na proučavanje ličnosti (Što čini osnovnu strukturu ličnosti? Jesu li osobine ličnosti naslijeđene ili naučene u okolini u kojoj živimo? Jesu li osobine ličnosti stabilne ili se mijenjaju odrastanjem i starenjem? Kako izgrađujemo identitet?…)

92
Q

PODRUČJA RADA PSIHOLOGA
PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA (PRIMJENA PSIHOLOGIJSKIH
SPOZNAJA U ŠIROKOM SPEKTRU DJELATNOSTI)

A

-klinička psihologija (psiholog≠psihijatar)
-savjetodavna psihologija
-psihologija rada i organizacijska psihologija
-predškolska i školska psihologija
-područje socijalne skrbi
-područje istraživanja tržišta i oblikovanja socijalnih politika
-forenzička psihologija

93
Q

RAZLIKE IZMEĐU PSIHOLOGIJE I PSIHIJATRIJE

A

PSIHOLOZI
-studij psihologije
-bave se cjelokupnim ljudskim ponašanjem
-rad im je usmjeren na dijagnostiku psihičkih problema
-koriste psihološke testove
-ne smiju propisivati lijekove
PSIHIJATRI
-studij medicine, specijalizacija iz
psihijatrije
-rade u klinikama i bolnicama
-proučavaju patološka (bolesna stanja) i liječe psihički oboljele
-jedini mogu propisivati lijekove i ostale medicinske tretmane

94
Q

ZNANSTVENI I NEZNANSTVENI PRISTUP PONAŠANJU I PSIHIČKIM POJAVAMA

A

ZNANSTVENI
- temelji se na znanstvenim
metodama
- objektivan, nepristran
- sustavan
- kontroliran
- istraživanja se provode na velikim uzorcima ispitanika
- oprezno se pristupa generalizaciji
NEZNANSTVENI
-temelji se na osobnom iskustvu
- intuitivan
- subjektivan, pristran
- nesustavan
- sklonost generaliziranju na temelju opažanja malog broja “ispitanika”

95
Q

METODE PSIHOLOGIJE

A
  • DESKRIPTIVNE METODE (cilj: opis ponašanja)
    -samoopažanje i opažanje
    -studija slučaja
    -anketa
    -KORELACIJSKA METODA
    -EKSPERIMENT
96
Q

SAMOOPAŽANJE (INTROSPEKCIJA)

A

-opažanje vlastitih psihičkih procesa u koje samo mi imamo izravan uvid
-puno nedostataka, najveći je subjektivnost
-vrlo rijetko se koristi kao samostalna metoda, kombinira se s ostalim (objektivnim metodama), ali ju je nemoguće izbjeći (npr. kad ispunjavamo anketu ili upitnik…)

97
Q

METODA OPAŽANJA

A

-opažanje u prirodnim uvjetima – pruža nam uvid u ponašanje ljudi u stvarnim životnim situacijama
-treba paziti da subjektivne interpretacije opažača ne zamijene objektivne opise ponašanja (npr. gleda kroz prozor, a NE
nezainteresiran za nastavu)
važno! paziti da ne opažač ne utječe na ponašanje opažanje
osobe:
-jednosmjerno staklo
-skrivena kamera
-opažanje sa sudjelovanjem – istraživač se
uključuje u grupu čije ponašanje opaža

98
Q

Razlika između svakodnevnog opažanja i znanstveno-
istraživačke metode

A

pripremljenost i sustavnost
- unaprijed određen cilj
- check-lista (popis ponašanja)
- pilot-istaživanje (radi provjere check-liste)
- plan opažanja
- sustavno opažanje i bilježenje podataka

99
Q

STUDIJA SLUČAJA

A

-primjenjuje se kada se detaljno želi proučiti
jednu osobu ili mali broj osoba (važne npr. u
istraživanjima mozga kad se proučavaju
osobe s oštećenjem)
-prednost: detaljni opisi pojedinaca
-nedostatak: problem s generalizacijom
spoznaja na sve ljude

100
Q

ANKETA

A

-koristi se za prikupljanje podataka o ponašanju koje
nije moguće izravno opažati ili o unutarnjim doživljajima (emocijama, iskustvima, stavovima)
-anonimnost je bitna radi iskrenosti anketiranih osoba
-skupina ljudi o kojoj nešto želimo doznati –
POPULACIJA
-UZORAK dio populacije koju ispitujemo
-REPREZENTATIVNI UZORAK – uzorak koji dobro predstavlja populaciju koju želimo ispitat (ima svojstva populacije)

101
Q

EKSPERIMENT

A

-LABORATORIJSKI EKSPERIMENT – provodi se u laboratoriju (ispitanici se odvode na mjesto gdje eksperimentator može kontrolirati situaciju)
-prednost: dobra kontrola
-Nedostatak: ispitanici mogu promijeniti ponašanje

-EKSPERIMENT U PRIRODNIM UVJETIMA – provodi se u
prirodnim uvjetima gdje se ispitivana pojava može
dogoditi, a sudionici ne znaju da sudjeluju u
eksperimentu
-prednost: ponekad se rezultati mogu bolje
primijeniti na stvarne životne situacije
-nedostatak: slabija mogućnost kontrole

-EKSPERIMENTALNA GRUPA – grupa sudionika na kojoj se provodi eksperiment
-KONTROLNA GRUPA – grupa na kojoj se ne primjenjuje nezavisna varijabla, ali se mjeri (opaža) zavisna varijabla

102
Q

REDOSLIJED POSTUPAKA U PSIHOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA

A
  1. problem
  2. hipoteze
  3. odabir metode i plan istraživanja
  4. prikupljanje podataka
    5.analiza podataka
  5. interpretacija podataka i odgovor na problem
  6. objavljivanje istraživanja
103
Q

ETIČKA NAČELA U ISTRAŽIVANJIMA

A

-načelo minimalnog rizika (u istraživanju se ne smije nanositi bol, neugoda niti na bilo koji način sudionike dovoditi u
nepovoljan položaj)
-pristanak obaviještenih sudionika (ako nije moguće unaprijed objasniti svrhu istraživanja, onda im to treba reći naknadno) – sudionici mogu odustati u bilo kojem trenutku; za djecu pristanak daju roditelji
-pravo na privatnost (tajnost podataka prikupljenih u
istraživanju)

Politika i gospodarstvo (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions