prvih 50 Flashcards
1
Q
osnovno o mišićnom sustavu
A
- Myologia - znanost o mišićima
- Mišićno tkivo nastaje iz mezodermalnih stanica, koje se specijaliziraju u somite i njihove
derivate - svojstvo kontraktilnosti - omogućuje pokrete tijela, održavanje položaja i
generiranje topline
2
Q
vrste mišićnog tkiva (Textus muscularis)
A
- glatko mišićno tkivo
- poprečnoprugasto mišićno tkivo
- dijeli se prema morfološkim i funkcionalnim svojstvima
3
Q
Textus muscularis levis (glatko)
A
- nalazi se u stjenkama šupljih organa, krvnih žila i odvodnih kanala žlijezda (probavni sustav, žučni kanali, mokraćovodi)
- kontrakcije su spore i nevoljne (autonomni živčani sustav - inervacija)
4
Q
Textus muscularis striatus ( poprečnoprugasto) - podjela
A
- skeletno (kosturno) mišićje (Musculi skeletales) → aktivni dio lokomotornog sustava
- srčano mišićno tkivo (Textus muscularis striatus cardiacus) → specijalizirano za srce (cor)
5
Q
Musculi skeletales (skeletni mišići)
A
- dobro prokrvljeni i inervirani - omogućuje brzu i preciznu kontrakciju
- Okruženi vezivnim ovojnicama:
– Epimizij (Epimysium) → obavija cijeli mišić
– Perimizij (Perimysium) → obavija snopove mišićnih vlakana
– Endomizij (Endomysium) → obavija svako pojedino mišićno vlakno
6
Q
funkcije skeletnih mišića
A
- Omogućuju pokretanje tijela (locomotio)
- Održavaju položaj tijela (statika)
- Oblikuju prsnu (paries thoracicus) i trbušnu stijenku (paries abdominalis)
- Utječu na funkciju unutarnjih organa, npr. dišno mišićje (musculi respiratorii)
7
Q
prihvat za kost (origo et insertio musculi)
A
- hvataju se za kost (os) ili hrskavicu (cartilago) pomoću tetiva (tendo)
- fascije (Fasciae) i aponeuroze (Aponeuroses) podržavaju mišiće
- aponeuroza - široka tetivna ploča koja se nalazi na polazištima i hvatištima četverokutnih plosnatih mišića
8
Q
razvoj i prilagodba mišićnih vlakana
A
Prenatalni razvoj:
- počinje diferenciranjem mezenhimnih stanica iz mezoderma u premioblaste → mioblaste → mišićna
vlakna (fibrae musculares)
- Mišićna vlakna sadrže miozinske (myosin) i aktinske (actin) filamente, odgovorne za kontrakciju.
- Satelitske stanice → ključne za regeneraciju oštećenog mišićnog tkiva
9
Q
adaptacija mišića
A
- vježbanje povećava mišićnu masu (hipertrofija)
- prekid živčane opskrbe ili neaktivnost dovodi do atrofije (propadanja)
10
Q
vrste mišićnih vlakana
A
- bijela mišićna vlakna
- crvena mišićna vlakna
11
Q
bijela i crvena mišićna vlakna - karakteristike
A
Bijela mišićna vlakna (Fibrae albae):
* Malo mioglobina → izgledaju svijetlo
* Velika snaga kontrakcije, ali brzo se umaraju
Crvena mišićna vlakna (Fibrae rubrae):
* Više mioglobina → tamnija boja
* Manja snaga, ali dugotrajna kontrakcija
12
Q
inervacija mišića
A
- Cerebrospinalni živci (Nervi cerebrospinales) → inerviraju skeletne mišiće
13
Q
motorička jedinica (Unitas motorica)
A
- Svaki motorički akson inervira određeni broj mišićnih vlakana
- Na spoju živca i mišića nalazi se motorička završna ploča (Placa motoria), gdje acetilkolin
prenosi signal za kontrakciju
14
Q
osjetna inervacija
A
- Mišićni snopovi (Fusciuli neuromusculares) → receptori tonusne osjetljivosti.
- Tetivni organi (Organa tendinea) → mjere napetost mišića i tetiva.
15
Q
autonomna inervacija
A
- Simpatički i parasimpatički sustav reguliraju krvne i limfne žile unutar mišića.
16
Q
tetive (Tendines) i njihova funkcija
A
- Građene od kolagenih vlakana → izuzetna otpornost na naprezanje
- Aponeuroze (Aponeuroses) → široke, plosnate tetivne strukture
- Sharpeyeva vlakna (Fibrae Sharpeyi) povezuju tetivu s periostom (Periosteum)
17
Q
mišići prema obliku vlakana
A
- Jednoperasti mišići (Musculi unipennati) → vlakna se pružaju pod jednim kutom prema tetivi
- Dvoperasti mišići (Musculi bipennati) → vlakna se pružaju pod dva suprotna kuta
- Mnogoperasti mišići (Musculi multipennati) → vlakna se pružaju pod više kutova
18
Q
presjeci mišića
A
- Anatomski presjek → ide poprečno kroz mišićni trbuh
- Fiziološki presjek → okomit na smjer vlakana, određuje snagu mišića
19
Q
fiziologija mišićne kontrakcije
A
- snaga mišića ovisi o broju mišićnih vlakana i njihovom fiziološkom presjeku
- rad mišića = snaga × put djelovanja
- učinak mišića ovisi o brzini i jačini kontrakcije
20
Q
mišići prema obliku
A
- vretenasti mišić (m. fusiformis)
- pločasti mišić (m. planus)
- dvoglavi mišić (m. biceps)
- troglavi mišić (m. triceps)
- četveroglavi mišić (m. quadriceps)
- dvotrbušni mišić (m. biventer s. digastricus)
- kružni mišić (m. orbicularis)
- prstenasti mišić koji steže otvore koje okružuje (m. sphincter)
21
Q
mišići rema broju zglobova preko kojih prelaze:
A
- jednozglobni (uniartikularni) mišići
- dvozglobni (biartikularni) mišići
- višezglobni (poliartikularni) mišići
22
Q
mišići prema funkciji
A
- ekstenzor (ispruživač)
- fleksor (savijač)
- aduktor (primicač)
- abduktor (odmicač)
- rotator (okretač)
- supinator (izvrtač)
- pronator (uvrtač)
- sfinkter (stezač)
- dilatator (raširivač)
- levator (podizač)
- depresor (spuštač)
23
Q
pasivne pomoćne tvorbe lokomotornog sustava:
A
- fascije (fasciae)
- sinovijalne vrećice (bursae synoviales)
- tetivne ovojnice (vaginae synoviales tendinum)
24
Q
fascije
A
- tanke, rastezljive, vezivnotkivne ovojnice koje pokrivaju pojedine mišiće ili mišićne skupine
- omogućuju susjednim mišićima promjene duljine i lagano pomicanje jednih prema drugima
25
sinovijalne vrećice
- vrećice od vezivnog tkiva ispunjene sinovijalnom tekućinom koje smanjuju
pritisak preko istaknutih područja i štite tvorbe s kojima su u vezi
26
vrste sinovijalnih vrećica
* podtetivne (bursae synoviales subtendineae)
* podmišićne (bursae synoviales submusculares)
* podligamentne (bursae synoviales subligamentosae)
* potkožne (bursae synoviales subcutaneae)
27
tetivne sinovijalne ovojnice
- ovojnice su dvoslojne izdužene cijevi koje obavijaju tetive, smanjuju trenje tijekom
kretanja i štite tetivu od pritiska
- građene su od dva sloja: vanjskog fibroznog i unutarnjeg sinovijalnog
28
funkcija stjenke sinovijalnih opni
- stijenka tetivne ovojnice odgovorna je za filtriranje tekućina i difuziju tvari
- reguliranje razmjene tekućine vrši se osmozom, a limfna odvodnja igra ključnu ulogu u održavanju hidrostatskog tlaka
- UPALA stijenke tetivne ovojnice može izazvati otok oboljelih dijelova i poremetiti fiziološku ravnotežu
29
krvožilni sustav (systema cardiovasculare)
- Sustav krvnog i limfnog optoka čini zatvoreni sustav cijevi kroz koje krv cirkulira pod utjecajem srčane
pumpe
- Krv kroz arterije, kapilare i vene opskrbljuje organe i tkiva kisikom, hranjivim tvarima,
hormonima i drugim potrebnim spojevima, dok istovremeno uklanja metaboličke produkte
30
limfni sustav (systema lymphaticum)
- Limfni sustav ima ulogu drenaže međustanične tekućine i prijenosa imunoloških stanica
- paralelno prati krvotok, skupljajući intersticijsku tekućinu i
vraćajući je u vene. Također uključuje hematopoetske organe poput koštane srži i slezene
31
sastav krvožilnog sustava
1. Arterija – odvode (oksigeniranu) krv iz srca prema periferiji
2. Kapilara – omogućuju izmjenu tvari i plinova između krvi i tkiva
3. Vena – vraćaju (deoksigeniranu) krv natrag u srce
- vrijedi za sve osim plućnih vena i arterija
32
građa srca (Cor)
Srce (cor) je mišićna pumpa podijeljena u četiri odjeljka:
* Dvije pretklijetke (atriji) – prikupljaju krv iz vena
* Dvije klijetke (ventrikuli) – pumpaju krv u arterije
Smjer krvotoka osiguravaju zalisci:
* Atrio-ventrikularni zalisci sprječavaju povrat krvi iz klijetki u pretklijetke
* Polumjesečasti zalisci sprječavaju povrat krvi iz arterija u klijetke
Funkcionalno srce je podijeljeno na:
* Desnu stranu – pokreće mali (plućni) krvotok
* Lijevu stranu – pokreće veliki (tjelesni) krvotok
33
mali (plućni) krvotok
* desna pretklijetka (atrij) prima deoksigeniranu krv iz tijela
* desna klijetka (ventrikul) tjera krv u plućne arterije
* u plućnim kapilarama dolazi do oksigenacije krvi
* kisikom obogaćena krv vraća se u lijevu pretklijetku putem plućnih vena
34
veliki (tjelesni) krvotok
* lijeva pretklijetka prima oksigeniranu krv iz pluća
* lijeva klijetka tjera krv u aortu i arterije koje opskrbljuju tijelo
* u tkivima dolazi do izmjene plinova i hranjivih tvari
* deoksigenirana krv vraća se u desnu pretklijetku putem gornje i donje šuplje vene
35
portalni krvotok
- portalni sustav čini mreža vena koja započinje i završava u kapilarama
- glavna portalna vena (vena
portae) skuplja krv iz: probavnog sustava, gušterače, slezene
- krv prolazi kroz jetru gdje se filtrira i ulazi u sistemsku cirkulaciju putem jetrenih vena
- drugi portalni sustav nalazi se u hipofizi i povezan je s hipotalamusom
36
vrste arterijskih opskrba u perifernom krvotoku:
* Kolateralne arterije – alternativni putovi krvotoka
* Završne arterije – nemaju kolaterale, pa njihovo začepljenje izaziva ishemiju i nekrozu
* Rete mirabile – specijalizirane mreže arterija, prisutne u mozgu i bubrezima, koje reguliraju protok krvi
i toplinu
37
krvne žile - vrste
- Krvne žile tvore razgranati zatvoreni sustav cijevi duljine do 40.000 km
* Arterije - velike žile koje vode krv od srca, bez sposobnosti razmjene s okolnim tkivima
* Arteriole - male arterije (promjera 20 – 100 μm)
* Kapilare - tanke žile koje sudjeluju u izmjeni tvari s okolnim tkivom
* Venule - male vene
* Vene - velike žile koje vode krv prema srcu
38
građa žila
* Unutarnji sloj - tunica intima - građena od jednog sloja endotelnih stanica
* Srednji sloj - tunica
media - sadrži glatke mišićne stanice i elastična vlakna odgovorna za stezanje stijenke žile
* Vanjski sloj - tunica adventitia - sastavljen je od gustog vezivnog tkiva koje povezuje žilu s okolnim tkivima
39
tipovi arterija
* Elastične arterije - aorta i veće arterije koje sadržavaju elastična vlakna u tunici mediji,
omogućujući im da apsorbiraju energiju krvne struje i omoguće kontinuirani tok krvi
* Mišićne arterije - udaljenije arterije koje reguliraju promjer lumena kontrakcijom mišićnog
sloja, utječući na krvni pritisak i protok krvi
* Vasa vasorum - prehrambene žile velikih krvnih žila
40
kapilare (Vasa capillaria)
- Krvni pritisak u kapilarama je znatno
niži nego u arterijama
Postoje različite vrste kapilara:
* Kontinuirane kapilare - prisutne u mišićima i mozgu
* Fenestrirane kapilare - imaju sitne otvore za bržu filtraciju (bubrezi, crijeva)
* Sinusoidne kapilare - široke kapilare s otvorima u stjenkama (jetra, slezena, koštana srž)<
41
venski povrat krvi omogućuju:
* Venski zalisci - sprječavaju povratni tok krvi
* Mišićna pumpa - kontrakcije mišića pomažu povratku krvi prema srcu
* Pulsacija arterija - pomaže u protoku krvi kroz vene
- Vene imaju tanju tunicu mediju i
veći lumen u usporedbi s arterijama
42
sastav venske krvi:
- varira ovisno o podrijetlu
- krv iz crijeva nosi hranjive tvari
- krv iz bubrega sadrži malo metaboličkih produkata
- također prenose hormone poput prostaglandina, koji imaju
važnu ulogu u reprodukciji
43
limfni sustav
* poseban vaskularni sustav koji transportira limfu, a ne krv
* njegova glavna uloga je
održavanje homeostaze, drenaža međustanične tekućine, apsorpcija masti i imunološka zaštita
* sastoji se od limfnih žila, limfnih organa i limfatičnog tkiva
44
podjela limfnih organa
* Primarni – timus i koštana srž (mjesta sazrijevanja limfocita)
* Sekundarni – limfni čvorovi, slezena, tonzile, Peyerove ploče i difuzno limfatično tkivo (mjesta
aktivacije limfocita)
45
limfociti
- ključne stanice limfnog sustava:
* B-limfociti – nastaju i sazrijevaju u koštanoj srži, odgovorni za humoralni imunitet (stvaranje protutijela)
* T-limfociti – sazrijevaju u timusu, odgovorni za stanični imunitet
* Makrofagi – nespecifične stanice koje fagocitiraju patogene i prezentiraju antigene limfocitima
* Stanice mononuklearnog fagocitnog sustava (MPS, prije RES) – uključuju tkivne makrofage, Langerhansove stanice (koža), mikrogliju (CNS), alveolarne makrofage (pluća), Kupfferove stanice (jetra)
* Timus je primarni limfni organ odgovoran za sazrijevanje T-limfocita i regulaciju imunološkog
odgovora
46
funkcije limfnog sustava
1. Drenaža međustanične tekućine – transport limfe kroz limfne čvorove i vensku cirkulaciju
2. Filtracija i imunološka obrana – limfni čvorovi hvataju patogene, limfociti i makrofagi sudjeluju
u imunološkom odgovoru
3. Transport masti – limfa iz crijeva (chylus) bogata je mastima apsorbiranim iz probavnog trakta
4. Homeostaza tjelesnih tekućina – limfni sustav može povećati odvodnju tjelesnih tekućina do 10 puta u slučaju potrebe
47
građa limfnih žila
Limfne žile započinju u međustaničnim prostorima kao limfne kapilare i spajaju se u veće žile koje
odvode limfu u vensku cirkulaciju
48
podjela limfnih žila
* Limfne kapilare (vasa lymphocapillaria) – slijepo završavaju, tankih stijenki, bez zalistaka
* Limfne žile – imaju tanju stijenku od vena i sadrže zaliske (valvulae lymphaticae), omogućujući
jednosmjeran tok limfe
* Transportne žile – sadrže mišićni sloj, omogućuju peristaltičke kontrakcije za aktivan transport
limfe
* Dovodne žile (vasa afferentia) – prenose limfu u limfne čvorove
* Odvodne žile (vasa efferentia) – odvode filtriranu limfu iz čvorova
* Središnja limfatična debla i limfovodi – prikupljaju limfu iz većih područja tijela i odvode je u venski sustav
49
glavni limfni putevi
* Prsni limfovod (ductus thoracicus) – najveći limfovod, odvodi limfu iz donjih ekstremiteta, abdomena
i lijeve strane tijela u lijevi venski kut (spoj v. jugularis interna i v. subclavia sinistra)
* Cisterna chyli – proširenje prsnog limfovoda, sakuplja limfu iz trbušne šupljine prije ulaska u prsni
limfovod
* Trachealna debla (truncus trachealis) – odvode limfu iz glave i vrata
* Limfne žile nisu prisutne u: epitelnom tkivu, CNS-u, zubnoj pulpi, kosti, hrskavici i placenti
50
živčani sustav
- Živčani sustav je glavni regulator i koordinator svih funkcija u organizmu - s endokrinim sustavom (koji luči hormone) i imunološkim sustavom (koji štiti tijelo od bolesti), omogućava
prilagodbu organizma na različite podražaje iz okoline i iznutra
- prima podražaje iz okoline i unutrašnjosti tijela, obrađuje ih te izaziva pasivnu ili aktivnu reakciju
51
morfološka podjela živčanog sustava (prema položaju u tijelu):
* Središnji živčani sustav (SŽS) – mozak (encephalon) i kralježnična moždina (medulla spinalis) - ovo je
glavno upravljačko središte
* Periferni živčani sustav (PŽS) – svi živci izvan SŽS-a koji povezuju tijelo s mozgom i kralježničnom
moždinom
52
funkcionalna podjela živčanog sustava:
* Somatski živčani sustav – odgovoran za voljne pokrete (npr. hodanje, hvatanje predmeta)
* Autonomni (vegetativni) živčani sustav – kontrolira nevoljne funkcije, poput rada srca, probave i disanja
53
podjela autonomnog živčanog sustava:
* Simpatički sustav – aktivira organizam u stresnim situacijama („bori se ili bježi“ reakcija) - povećava broj otkucaja srca, širi zjenice, povećava protok krvi u mišiće
* Parasimpatički sustav – smiruje organizam nakon stresa („odmor i probava“) - usporava srce,
potiče probavu i regeneraciju tijela
54
podjela funkcija živčanog sustava
osjetna i motoričke funkcije
55
osjetne funkcije (senzorna komponenta)
- registrira i prenosi podražaje do mozga
* Eksteroceptivna osjetljivost – prima podražaje iz okoline (npr. vid, sluh, okus, bol, pritisak, temperatura)
* Proprioceptivna osjetljivost – daje informacije o položaju tijela i pokretima (receptori u mišićima i tetivama)
* Enteroceptivna osjetljivost – nadzire unutarnje organe (npr. rastezanje želuca, krvni tlak, pH krvi)
* Vegetativna osjetljivost – prenosi podražaje iz unutarnjih organa i krvnih žila
56
motoričke funkcije (pokreti tijela)
* Somatomotorika – pokreti poprečnoprugastih mišića (voljni pokreti)
* Visceromotorika – pokreti glatkih mišića i žlijezda (nevoljno, autonomno)
57
osnovna građevna jedinica živčanog sustava
neuron
58
dijelovi i funkcija neurona
- prenose informacije putem električnih impulsa i kemijskih signala
* Tijelo stanice (soma, perikarion) – sadrži jezgru i organele
* Dendriti – primaju podražaje i prenose ih prema tijelu stanice
* Akson – prenosi impulse od tijela stanice prema drugim neuronima ili mišićima
59
vrste neurona
* Senzorni (aferentni) neuroni – prenose informacije iz osjetnih receptora u SŽS
* Motorni (eferentni) neuroni – prenose naredbe iz SŽS-a do mišića i žlijezda
* Interneuroni – povezuju senzorne i motorne neurone unutar SŽS-a
Posebni neuroni:
* Purkynjeve stanice – nalaze se u malom mozgu, važne za ravnotežu i koordinaciju
* Bipolarni neuroni – specijalizirani neuroni u mrežnici oka i unutarnjem uhu
60
Glija stanice
- neuronske stanice koje omogućuju homeostazu odnosno održavanje stalnih uvjeta u unutarnjoj okolini stanica, te pružaju podršku i zaštitu neuronima
- potporne stanice neurona
- ne prenose impulse, ali su ključne za prehranu, zaštitu i izolaciju neurona
61
vrste glija stanica
* Astrociti – osiguravaju hranjive tvari neuronima i sudjeluju u krvno moždanoj barijeri
* Oligodendrociti – stvaraju mijelinsku ovojnicu u SŽS-u (izolacija aksona)
* Schwannove stanice – stvaraju mijelinsku ovojnicu u PŽS-u
* Mikroglija – djeluje kao imunološka obrana mozga, uništava štetne tvari fagocitozom
62
osjetilni ograni i receptori
- specijalizirane strukture koje primaju podražaje iz okoline i prenose ih živčanom sustavu
63
vrste osjetilnih receptora
* Mehanoreceptori – reagiraju na dodir, pritisak, vibracije (npr. Pacinijeva tjelešca u koži)
* Termoreceptori – detektiraju temperaturu (Ruffinijeva i Krauseova tjelešca)
* Fotoreceptori – primaju svjetlosne podražaje (štapići i čunjići u mrežnici oka)
* Kemoreceptori – osjetni receptori za okus i miris
* Nocireceptori – registriraju bol i oštećenja tkiva
64
SŽS
- SŽS uključuje mozak i kralježničnu moždinu, koji potječu od embrionalne neuralne cijevi
65
3 osnovna područja mozga
* Prosencephalon → diferencira u telencephalon (krajnji mozak) i diencephalon (međumozak)
* Mesencephalon → srednji mozak
* Rhombencephalon → diferencira u metencephalon (sastavni dio malog mozga) i myelencephalon
(mijenja se u moždino stablo)
66
mozak
- simetričan i zaštićen lubanjom, a unutar njega postoje šupljine ispunjene cerebrospinalnom
tekućinom (liquor cerebrospinalis)
- Mozak i kralježnička moždina sadrže oko 100 milijardi neurona
- Neuroni su specijalizirani za prijenos
impulsa i nemaju sposobnost diobe, osim što se mogu djelomično regenerirati ako su oštećeni
- Interneuroni povezani su sinapsama, a procijenjuje se da svaki neuron može imati više od 10 000 veza
s drugim neuronima, što čini mrežu koja povezuje sva područja mozga
67
glavni oblici živčanog tkiva
* siva moždana tvar
* bijela moždana tvar
* glija stanice
68
siva moždana tvar (substantia grisea)
- sastoji se od jezgra (nakupine neurona) i nalazi se u
mozgu i kralježničnoj moždini
- jezgre mogu biti različite vrste, kao što su multipolarne piramidne stanice i Purkyněove stanice u malom mozgu - glavni zadatak: obraditi
živčane impulse
69
bijela moždana tvar (substantia alba)
- sastoji se od mijeliniziranih aksona, koji omogućuju brzo provođenje impulsa
- čini putove koji povezuju različite dijelove SŽS-a, kao što su tractus (putovi), fasciculus (snopići), i commissura (veze između lijeve i desne strane mozga)
70
Glija stanice
- pružaju podršku neuronima
- npr. astrociti formiraju
citoplazmatske spojeve između neurona i kapilara, omogućujući prijenos hranjivih tvari i regulirajući koncentraciju iona
71
PŽS
- PŽS povezuje SŽS s organima tijela
- sastoji se od cerebralnih i spinalnih živaca, koji izlaze iz kralježnice
i mozga, te ganglija, nakupina živčanih stanica koje sadrže perikarione
72
živci mogu biti:
* Eferentni živci - motorički živci koji provode impulse iz SŽS prema organima i mišićima
* Aferentni živci - osjetni živci koji provode impulse prema SŽS-u (od receptora prema mozgu)
* Mješoviti živci - kombinacija eferentnih i aferentnih vlakana, kao i vlakana autonomnog živčanog sustava (simpatički i parasimpatički)
73
motorički (izvodni) korijeni
- sadrže eferentna (izlazna) živčana vlakna koja izlaze iz kralježničke moždine preko ventralnih rogova sive tvari
- ova vlakna prenose živčane impulse od kralježnične moždine prema
skeletnim mišićima, čime omogućuju voljne pokrete
- impulsi koji idu kroz motoričke korijene započinju u motornoj skorji i završavaju na mišićnim vlaknima u obliku kontrakcija
74
zadatak motoričkih korijena
- oni omogućuju izvršavanje pokreta, bilo refleksnih ili voljnih
- odredište za svaku od tih akcija su mišići koje pokreću ti motorički impulsi
75
osjetni korijeni
- sadrže aferentna (ulazna) živčana vlakna koja dolaze s površine tijela (kože, mišića, zglobova, itd.) ili iz unutarnjih organa, i unose informacije u SŽS
- ovi impulsi ulaze u kralježničnu moždinu kroz dorzalne korijene
- svaki osjetni živčani vlakno na putu prema SŽS-u prelazi kroz osjetni ganglij (ganglion spinale), koji je smješten unutar dorzalnih korijenova
76
zadatak osjetnih korijena
- oni omogućuju prenošenje osjetilnih informacija, poput taktilnih, temperaturnih, bolnih osjeta i propriocepcije prema središnjem živčanom sustavu za obradu
77
refleksni lukovi
- najjednostavniji oblik živčanog odgovora na podražaj
- u njemu impuls putuje od
osjetnog živca, kroz sinapse, prema motoričkom živcu, a onda do mišića ili žlijezda kako bi izazvao odgovor (refleks)
78
dva tipa refleksnih lukova
* Monosinaptički refleksi – Kroz samo jednu sinapsu (npr. tetivni refleks ili patelarni refleks)
* Polisinaptički refleksi – Impuls prelazi više od dvije sinapse i uključuje više neurona u procesu odgovora (npr. refleks povlačenja ruke nakon opekotine)
79
gangliji
- nakupine živčanih stanica koje se nalaze izvan SŽS
- djeluju kao prijelazne točke za prenošenje informacija
- omogućuju prijenos i obradu signala prije nego što oni dođu do ciljanog organa, mišića ili žlijezde
80
dva osnovna tipa ganglija:
* Osjetni gangliji – Sadrže tijela osjetnih neurona i nalaze se u spinalnim ganglijima, smještenima
u blizini kralježnične moždine
* Vegetativni gangliji – Sadrže tijela postganglijskih motoričkih neurona autonomnog živčanog sustava - ovi gangliji uključuju ganglije simpatičkog i parasimpatičkog sustava te intramuralne ganglije u stijenci probavnog sustava
81
autonomni živčani sustav
- regulira osnovne funkcije tijela koje nisu pod voljnom kontrolom, kao što su disanje, probava, cirkulacija krvi i seksualne funkcije
82
podjela autonomnog živčanog sustava:
* Simpatički živčani sustav – aktivira “borbeni ili bijeg” odgovor, povećava krvni tlak, ubrzava rad srca i pluća, smanjuje probavnu aktivnost
* Parasimpatički živčani sustav – suprotstavljen je simpatičkom sustavu, smanjuje ritam srca,
širi bronhe, stimulira probavu
* Enterički živčani sustav – neovisan sustav u stijenci probavnog trakta, regulira motilitet crijeva i resorpciju
83
sinapse i prijenos živčanih impulsa
- sinapse su specijalizirane točke na kojima se prijenos živčanih impulsa odvija između neurona, mišića
ili žlijezda
- na sinapsama dolazi do prijenosa informacija putem kemijskih (neurotransmitera) i električnih signala
84
barijere u živčanom sustavu
- ima nekoliko barijera koje reguliraju protok tvari, uključujući:
* krvno-moždana barijera
* krvno-likvorna barijera
* krvno-živčana barijera
- štite mozak i živčano tkivo od štetnih tvari, omogućujući samo selektivan prolaz određenih molekula, poput glukoze i aminokiselina
