Pregled, promatranje i fiziološka mjerenja bolesnika Flashcards

1
Q

Definiraj bolest.

A

BOLEST - nedostatak zdravlja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Definiraj simptome i znakove.

A

SIMPTOM - ono što bolesnik osjeća

ZNAK - druga osoba to uočava na bolesniku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Metode dijagnosticiranja.

A

Intervju
Pregled (palpacija, auskultacija, perkusija, inspekcija)
Promatranje (dinamika bolesti)
Pretrage (laboratorijske, instrumentalne)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Metodama dijagnosticiranja utvrđujemo.

A

Etiologiju bolesti (uzrok i uzročnika)
Užu lokalizaciju
Neke njezine posebitosti (organske, funkcionalne, naslijeđene, stečene, zarazne, nezarazne, upalne, neoplazmatske, socijalne…)
Način pojave i njezino trajanje (akutna, kronična)
Ponašanje bolesnika (pokretan , nepokretan, pri svijesti, onesviješten, orijentiran…)
Stanje bolesnika (lako, teško, terminalno)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Opiši invalidnost i kako nazivamo osobe s invaliditetom.

A

INVALIDNOST - potpuno ili djelomično onemogućena sposobnost za rad i samostalan život. Može biti posljedica neke bolesti ,ozljede ili prirođene mane.
Osobe s invaliditetom nazivamo ŠTIĆENICIMA.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koga još nazivamo štićenicima?

A

Novorođenčad, malu djecu, osobe starije životne dobi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kakvo promatranje mora biti i kako je potrebno promatranjem obuhvatiti bolesnika?

A

Promatranje mora biti CJELOVITO, SUSTAVNO i STALNO. Potrebno je bolesnika obuhvatiti od glave do pete.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što sve promatramo kod bolesnika?

A

Izgled, stanje i ponašanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Opiši ponašanje.

A

Kod promatranja ponašanja razgovorom i prvim pogledom na bolesnika možemo utvrditi emocije, stanje svijesti i orijentiranost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Opiši stanje.

A

Stanje može biti lako, teško te terminalno.
LAKO - pokretan bolesnik, koji sve osnovne potrebe obavlja samostalno.
TEŠKO - nepokretan bolesnik, kojemu je potrebna pomoć u obavljanju osnovnih potreba.
TERMINALNO - agonalno stanje - umirući bolesnik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što se utvrđuje kod promatranja izgleda bolesnika i kako se vrši?

A

Utvrđuje se odstupanje od normalnog. Vrši se od glave prema donjim udovima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Nabroji promjene u obliku glave.

A

Mikrocefalija - izrazito mala glava.
Hidrocefalija - izrazito velika glava.
Kaput kvadratum - četvrtasta glava.
Akromegalična glava - glava s izraženim nosom i bradom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što sve uočavamo na glavi?

A

Ozljede, otekline i izrasline.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Opiši paralizu n. facijalisa.

A

Usni kut je spušten, obraz je s te strane mlohav, nema mimike te su brazde izbrisane.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Opiši otekline na glavi.

A

Otekline možemo zamijetiti na kapcima očiju a katkad i na cijelom licu kod akutne upale bubrega.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što promatramo kod vrata?

A

Pokretljivost (upala moždanih ovojnica)
Mišićnu simetriju (ozljeda sternokleidomastoideusa, oštećenje vratne kralježnice)
Izraženost krvnih žila (arterije, vene)
Štitaste i limfne žlijezde

17
Q

Promatranje izgleda prsnog koša.

A

Oblik (bačvast oblik prsa - plućni emfizem, kokošja prsa - rahitis, kralježnica zavijana prema naprijed - lordoza, prema natrag - kifoza, u stranu - skolioza)
Promjene na dojkama
Stanje potpazušnih žlijezda
Promjene i boja kože

18
Q

Promatranje izgleda trbuha.

A

Pokreti pri disanju
Oblik
Opseg (ascites)
Promjene kože (boja, osip, proširene vene prednje trbušne stijenke)

19
Q

Promatranje udova.

A
Deformacije
Djelomični ili potpuni nedostatak ekstremiteta (batrljak)
Izraženost krvnih žila
Pokretljivost
Mišićna simetričnost
Edemi
Boja kože
20
Q

Što je svijest?

A

Svijest je najviši stupanj psihičkog života čovjeka.

21
Q

Opiši podjelu uzroka poremećaja stanja sviejsti.

A

Psihički (stanja zaostalosti i retardacije u intelektualnom smislu, duševne bolesti)
Organski: opći (trovanja, poremećaji metabolizma, termoregulacije i cirkulacije)
lokalni (tumori i ozljede mozga, cerebrovaskularni inzulti)

22
Q

Podjela poremećaja stanja sviesti.

A

Kvantitativni poremećaji stanja svijesti (prema razini budnosti)
Kvalitativni poremećaji stanja svijesti (prema kvaliteti prisutnosti doživljaja)

23
Q

Nabroji kvalitativne poremećaje stanja svijesti.

A

Smetenost, sumračno stanje, delirij, fuga, somnambulizam.

24
Q

Nabroji kvantitativne poremećaje stanja svijesti.

A

Somnolencija, sopor, semikoma, koma.

25
Q

Opiši somnolenciju.

A

Somnolencija (pospanost) - najblaži poremećaj stanja svijesti u kojemu je bolesnik nesiguran u vremenu i prostoru. Nezainteresiran je, pospan i teško se koncentrira. Ako spava može ga se probuditi podražajem, te na postavljena pitanja
razumno odgovara, ali ne daje sve podatke.

26
Q

Opiši sopor.

A

Sopor - teži poremećaj svijesti. Bolesnik na jači podražaj otvara oči te na postavljena pitanja odgovara s naporom, ali ne održava i ne potiče verbalnu komunikaciju. Nije orijentiran u vremenu i prostoru. Stavi li se soporoznom bolesniku hrana u usta on ju ne guta.

27
Q

Opiši semikomu.

A

Semikoma - težak poremećaj svijesti. Bolesnik mirno leži zatvorenih očiju te na podražaje ne otvara oči, ali na bolan podražaj odgovara mišićnom reakcijom - fleksijom i ekstenzijom. Semikoma prethodi komi ili je prvi znak izlaska iz nje.

28
Q

Opiši komu.

A

Koma - najteži poremećaj svijesti, besvjesno stanje. Bolesnik leži mirno i nepomično te ne reagira ni na kakve podražaje. Fiziološki refleksi su ugasli. Može nastati naglo ili postupno.

29
Q

Opiši podjelu kome prema uzrocima.

A

Cerebralnu (krvarenja, tromboza, tumori, upale i ozljede mozga i moždanih ovojnica)
Metaboličku (hepatična, hipoglikemična, uremična, dijabetična)
Toksičnu (trovanje alkoholom, plinom, lijekovima)