Prapovijest Flashcards
1
Q
Starije kameno doba ili
A
Paleolitik
2
Q
Najstariji početci čovjekova razvoja i nastanka ?
Gdje ?
A
Afrika
3
Q
Nastariji fosilni nalaz ?
A
Australopicin Lucy
4
Q
Gdje su pronađeni ostaci Lucy?
A
Etiopija
5
Q
Koliko su stari ostaci L. ?
A
Oko 3,1 milijun godina
6
Q
Opisi Lucy i njezine srodnike.
A
Hodali su na dvije noge, u rukama su mogli nositi mlađe i hranu te oružje.
7
Q
Što je omugućila dvonožnost.
A
Osim korištenja ruku za nošnje hrane, oružja te mladih omogućila je povećanje kapaciteta lubanje.
8
Q
Donald Johanson ?
A
Paleoantropolog koji je 30. sutudenog 1974. u jarku Hadaru, u Etiopiji otkrio fosila hominida (Lucy ).
9
Q
Paleoantropolog ?
A
Osoba koja istražuje fosile ljudskih predaka.
10
Q
Kako ne novi fosil dobio ime Lucy?
A
Prve noći nakon sto su D. Johanson i Tom Gray otkrili novi fosil, u logoru je svirala pjesma Beatlesa, Lucy in The Sky With Diamonds.
11
Q
Hadar ?
A
Pustinja od golih stijena i pijeska.
Središte Afar pustinje, dno starog jezera koje je sada suho i ispunjeno sedimentima koji bilježi povijest prošlih geoloških događaja.
12
Q
Kada se razvio Homo habilis?
A
U razdoblju oko 2,6 milijuna godina.
13
Q
Homo habilis ?
A
Spretan čovjek.
Imao veći kapacitet lubanje, veći mozak, bolje je hodao.
Smatra se da he prvi proizvodio kameno oruđe.
14
Q
Sto je radio tehnikom okresivanja ?
A
Izrađivao kameno oruđe i oružje za lov na životinje.
15
Q
Gdje su pronađeni ostaci spretnog čovjeka ?
A
Na nalazištu Olduvai u Tanzaniji.
16
Q
Prvi naš predak čije ostatke nalazimo van Afrike je …
A
Homo erectus ili Homo ergaster.
17
Q
Homo erectus
A
Uspravan čovjek
18
Q
Najstariji do sada pronađeni ostavi otac Afrike potječu iz
A
Gruzije i stao su oko 1,7 milijuna godina
19
Q
Iz kojeg razdoblja potječu mnogi naši predci
A
Iz razdoblja od 400 000 do 200 000 g. pr. Krista
20
Q
Nama najvažniji i najsličniji predak je
A
Homo sapiens
21
Q
Homo sapiens ?
A
Razuman čovjek
22
Q
Najvažnije dvije vrste razumnog čovjeka su
A
Homo sapiens neanderthalensis i homo sapiens sapiens
23
Q
Od kud su se iz Afrike proširili ?
A
Na Bliski istok i srednju Aziju.
24
Q
Najvažnije nalazište u Europi ?
A
Neandertal, blizu Düsseldorfa, prema kojem su i neandertalci dobili ime.
25
Neandertalci ?
| Neandertalci u Europi ?
Živjeli u Europi od 200 000 do 30 000 godina. U prosjeku bili visoki 167 cm, a teški 80kg. Govorne su im sposobnosti bile vjerojatno slične našim.
26
Najstariji predmet izrađen rukom na području hr je
Kameni sjekač iz špilje Šandalja u Istri. Životinjske kosti i obrađeni oblutci iz Šandlaje datiraju između 900 000 i 700 000 godina.
27
Njavažnije paleolitičko nalazište u Hrvatskoj je
Hušnjakovo brdo blizu Krapine
28
Tko je pronašao nalziste na Hušnjakovu brdu i kada ?
Dragutin Gorjanović -Kramberger
29
Hušnjakovo brdo ?
Bogato nalazište neandertalaca koje je u 19.st pronašao Dragutin Gorjanović Kramberger. Pronađeno je vise od 6 stotina ostataka čovjeka. Vjerojatno je riječ o osamdesetak osoba u dobi od 3 do 27 godina. Pronađeni su i ostaci špiljskog medvjeda, pragoveda, mamuta, vuka, nosoroga i svisca. Među nekoliko stotina primjeraka oruđa i oružja pronađeni su čekići, strugala, šiljci, noževi, svrdla. Ti su ostaci stari oko 130 000 godina.
30
Dragutin Gorjanović Kramberger ?
Hrvatski paleoantropolog.
31
Ostaci današnjeg modernog čovjeka, kromanjoncima u Africi.
Stari 200 000 godina.
32
Kada se kromanjonac pojavljuje u Europi?
35 000 godina pr. Krista.
33
Prema čemu je nazvan kromanjonac?
Prema najpoznatijem nalazištu Cro-Magon u Francuskoj.
34
Današnji čovjek potomak je
Kromanjonca
35
Gdje su se neandertalci povukli pred kromanjoncem (u Europi ) ?
Na rubove europskog kontinenta.
36
Vindija?
Nalazište kod Donje Voće u Hrvatskom zagorju
37
Vindija stariji slojevi?
| Mladi slojevi ?
U starijim slojevima pronađeni ostaci neandertalca stari oko 33 000 godina s nekim anatomskim obilježjima modernih čovjeka.
Mladi slojevi istaći modernog čovjeka, kromanjonca.
38
Ostaci bedrenih kosti 38 000 godina starih žena ?
Otkriven je DNK neandertalca za usporedbu s ostalim ostacima diljem svijeta.
39
Kromanjonac?
Živo i u Australiji i Americi. Živjeli su u skupinama od 200 do 500 ljudi. Skupine grobova i velike nastambe upućuju na to da su živjeli u manjim rodbinskim zajednicama. Smatra se da su već postojale dobro organizirane obiteljske i plemenske zajednice.
40
Mlađe kameno doba ?
Ili neolitik. Nastaju sela i gradovi, ljudi se pretku seliti u potrebi za hranom. Arheolozi prepoznaju različite kulture s obzirom na način proizvodnje i ukrašavanje keramike.
41
Najstarije ratarske kulture u Europi ?
Ubraja se i krug linearno-trakaste keramike, a ta se kultura prostirala na velikom području od Beligije i Rajne do Visle i Rumunjske te od Drave i Tise do Labe. Sela su im bila velika, a u kućama dugim i do 45 metra živjele su velike obitelji. Kuće su gradili od drveta a zidovi su bili obloženi ilovačom. Uz kuće su bile jame za zalihe
42
Kulture koje obilježavaju neolitik na tlu hrvatske ?
Starčevačka, impresso, sopotske kulture, danilske i hvarske kulture
43
Novi narodi u Europi ?
Pojavljuju se u posljednjem desteljicama 3 tisućljeća pr. Krista. Njihov put išao je od Egipta, preko Male Azije do jugoistočne Europe. Bili su brzi i pokretni stočari, a znali su proizvoditi metal. Došli su iz Zakavkazja i južnotuskih stepai pred sobom su rušili neolitska naselja.
44
Metalno doba
Uporaba metala potaknula je velike gospodarske i društvene promjene. Zbog vlasništva nad rudom, proizvodnje metala i trgovine metalima masti je novi, vladajući društveni sloj. Njima su bili potrebni dobro naoružani ratnici. Tu promjenu izdavanja bogatijeg i moćnijeg društvenih sloja dokazuju grobni prilozi. Mazge su pokapali uz bogate priloge kao sto su privjesci, narukvice i oružje.
45
Razdoblje eneolitika u Hrvatskoj ?
Traje od sredine 4. tisućljeća pr. Kr. do 2200. godine pr. Kr. Najpoznatije nalazište je Vučedol. Smješteno je duž desne obale Dunava, pokraj Vukovara. Nastalo je ja ravnom području na uzvisini okruženoj strmim padinama i zbog toga je bilo pogodno za život.
46
Eneolitik ?
Razdoblje kada se usporedno upotrebljava kameno i bakreni oruđe te oružje.
47
Mlađe željezno doba?
Nositelji kulture - Kelti. Najveće nalziste s bogatim ostacima keltskog oružja i različitih drugih predmeta pronađeno je u La Tenu (Latenu) u Švicarskoj, a prema njemu je i nazvana latinska kultura.
48
Kelti ?
Prvi upotrebljavali željezo i bili su poznati kao majstori lijevanja metala. Postupno nastanili područje srednje i zapadne Europe i to uglavnom uz rijeke i tada važnije prometne smjerove od 5. do 1. stoljeća pr. Kr. do rimskog osvajanja.
49
Kelti u Hrvatskoj ?
U 4. st. pr. Kr. područje nizinskih dijelova današnje Hrvatske naselila su keltska plemena poput Latobika, Skrodiska i Tauriska. U Slavoniji i Sijemu se Kelti i latenska kultura pojavljuju početkom 3. st. pr. Kr. Najpoznatije nalazište - Zvonimirovo kod Virovitice.
Na području hr izmiješali su se s nekim ilirskim
plemenima te su ih uputili u Mihe uzme tog doba
50
Prva polovica 1. tisućljeća pr. Kr. na teritoriju Hrvatske?
Oblikuju se prve etničke skupine uz keltska plemena, postoje Histri, Panoni i ilirska plemea - Japodi, Kolapijani, Liburni, Delmati i Ardijejci i dr.
51
Histri ?
Prema njima Istra dobila ime. Imali su mnogobrojna naselja od kojih je najvažniji Nezakcij pokraj Pule.
52
Ardijejci ?
Živjeli na području od Krke do Albanije. U 5 st. pr. Kr. stvorili su državu koja je postala vrlo moćna u 3. st. pr. Kr. u doba kralja Pleurata.
53
Liburni ?
Živjeli od Raše do Krke. U 8. st. pr. Kr. spominju se u kišnim izvorima. Gospodarili su Jadranom do uspona Etrušćana i pojave Grka. U 2. st. pr. Kr. pokorili su ih Rimljani. Najstarija središta su na na lokacijama današnjih gradova Nina, Zadra i Bribira.
54
Delmati ?
Nastanjivali srednju Dalmaciju. Središte bio Delminij.
55
Japodi ?
Područje Like, Banovine i Gorksog kotara. Poznati metalurzi, najviše se koristili broncom i željezom. Obrađivali su srebro, staklo i jantar,a Gradine su imali na lokacijama danskih mjera Jezera, Kompolja, Ribica i Prozora.
56
Plemena na području hr u 1. tis. pr. Kr. ?
Živjeli od stočarstva, zemljoradnje, obrta, a uz morske obale i od gusarenja. Bili poznati i po obradi kamena. Podizali su gradine, kamene utvrde, na uzvisinama, ali i u ravničarskim predjelima uz rijeke. Često su bili u međusobnim sukobima. Unutar plemenskih i etničkih zajednica izdanja se bogati sloj koji živi u utvrđenim kneževskim središtima,a o njihovu položaju u društvu i bogatstvu svjedoče tzv. kneževski grobovi.
57
Tko je upotrebljavao najstarije oruđe i oružje u paleolitiku ?
Homo habilis, koji je tehnikom
| okresivanja (cijepanja kamena) izrađivao oruđe za lov na životinje.
58
Od kud potječu najstarije rukotvorine ?
Iz nalazišta Gona u Etiopiji.
59
Tko se koristio vatrom i za sto mu je služila ?
Homo habilis se koristio vatrom koju je znao zapaliti, a služila mu je kao i izvor topline te za zaštitu i pripremu hrane.
60
Od kad potječe upotreba vatre ?
Od 250 000 godina pr. Kr., a moguće da su je poznavali i ranije.
61
Koliko vrsta oruđa su upotrebljavali neandertalci? Od čega je napravljeno ?
60 vrsta oruđa izrađenog od kamena i to za različite namjene. Kamene su blokove uglazbljivani u drvene drske s pomoću smole drveća kao ljepila.
62
Kromanjonci - oružje ?
Za izradu oruđa i oružja koristili drvom i kostima, a životinjske su kosti rabili za izradu odjeće i nastambe. Imali su raznoliko oruđe, podjelu posla, spremali zalihe l, osnivali trajna staništa.
Poznavali su šila, izbacivači koplja, igle, harpune, udice
63
Sto se pojavljuje 10 000 godina pr. Kr. ?
Vrše ili košare za ribolov. Izrađuju e čamci od izdubljenih drva ili od drvenog kostura presvučenog kožom. Za prijevoz su se koristili sanjkama i skijama.
64
Lovci mezolitika ?
Koristili se lukom i strijelom. Strijele su imale nadareni kameni ili koštani vršak. Upotrebljavali su zamke i ose za lov. Izrađivali su zemunice, satire i kolibe.
65
Sto upotrebljava čovjek neolitika?
Kamene žrnjeve, mužare, srpove, motike.
66
Uporaba keramike?
Proširila se oko 5000 g. pr. Kr. Posude su služile za čuvanje i pripremu hrane.
67
Kako su izrdivali keramiku?
Glinu bi iskopali iz zemlje, sušili l, usitnjavali i prosijavali. U nju bi dodavali vodu kako bi oblikovali valjke od kojih su, i prije izuma lončarskog kola izrađivali posude.
68
Ukrašavanje posuda ?
Uzroak su utiskivali nazubljenim rubom školjke ili prstima i noktima. Bojama su oslikavali ukrase, rovašili su pomoću riblje kosti. Prema načinu ukrašavanja keramike i tipovima keramičkih posuda, razlikujemo i kulturne skupine.
69
Načina stanovanja ?
Mijenja se. Kolibe izgrađene od pruća, ganja i kože zamjenjuju trajne nastambe Nikše su utjecale na prelazak na sjedilački način života.
70
Sopotska kultura ?
Prostirala se između Drave, Save i Dunava te od Srijema do Križevca. Dobila naziv prema nalazištu blizu Vinkovaca. Posebno obilježje posuda od crne i sive keramike. Prva utvrđena nizinska naselja imala su pravokutne kuće s kosturom od greda te zidovima od šiblja oblijepljenim blatom.
71
Impresso kultura ?
Njavažnije nalazište neolitičke kulture na istočnojadranskoj obali u Smilčiću pokraj Zadra. Naselja su bila kružnog tlocrta, a kuće su bile načinje od pruća i zemlje ili su bile zemunice.
72
Danilska i hvarska kultura ?
Pojavljuju se na istok području nakon impresso kulture. Danilo je nalazište blizu Šibenika, a posebnost su ritoni, kultne bogato ukrašene posude na 4 noge i s drškom. Fino izvlačene Posušje crne ili tamnosmeđe boje ukrašene su crvenom, žućkastom, svejtlosmeđom ili sivom bojom. Na jednoj od posuda hvarske kulture možda je i najstariji prikaz lađe.
73
Uporaba metala - napredak ?
Napredak u tehnici kojom je čovjek raspolagao. Za pronalaženje, taljenje, lijevanje raznih metala, čovjek je morao otkriti, svladati i udovoljiti niz novih tehnika. Uprava metala potaknula društvene i gospodarske promjene.
74
Bakar?
Ljudi ga koristili već u 6. st. pr. Kr.
Najstariji tragovi o uporabi metala potječu iz jugozapadne Azije. Tijekom 4 ts. posebice 3. ts upotreba bakra proširila se u Mezopotamiji, Egiptu i Maloj Aziji.
75
Bronca ?
Bakar je bio premekan, a proizvođači su uočili sto je bakar manje čist dobiva se čvršći metal. Mješanjem kositra i bakra dobivena je bronca.
Bronca se najviše rabila rabila tijekom 3. i 2. ts. Uz nakit i uporabne predmete, izrađuju se dugi mačevi, velike sjekire i koplja.
76
Željezo ?
Najkasnije počelo upotrebljavati za izradu oruđa i oružja. Najstariji predmeti potječu iz 3. ts. pr. Kr. iz Male Azije i meteoritskog su podrijetla. Redovita uporaba željeza počinje u 1. ts. pr. Kr., a u Hrvatskoj oko 900. pr. Kr. Stanovnici velikog djela Amerike i Azije nisu se koristili željezom do geografskih otkrića.
