Povijest

Question 1

50.000 – 30.000 p.n.e.

Answer 1

brojanje prstima
digit – engl. prst ili broj
calculate - iz latinske riječi za šljunak

Question 2

10. st.p.n.e. – 5. st.n.e.

Answer 2

1. uvođenje arapskog brojevnog sustava 0123456789
2. razvoj geometrije u Grčkoj
3. razvoj decimalnog sustava (oko 500 g.)
4. nulu smatraju brojem (Hindi)
5. negativni broj predstavlja dug (Hindi)
6. prvi šah (Indija)
7. izračunata vrijednost broja π

Question 3

Algoritam: 9. st.

Answer 3

Muhammed idn Musa Al-Khwarizmi
- uvodi Hindski pozicijski brojevni sustav
- uvodi nulu u arapski brojevni sustav

Question 4

Abakus: 13. st.

Answer 4

zbrajanje i oduzimanje
bez olovke i papira
za bilo koji brojevni sustav
uvježbana osoba jednako brza s abakusom i kalkulatorom

Question 5

CODEX 15. st.

Answer 5

Leonardo DaVinci
- izradio nacrt za prvi stoj za računanje CODEX
- nikad nije realiziran
- replika stroja naknadno izrađena

Question 6

Mehanički računski strojevi 17. st.

Answer 6

John Napier - napierove kosti
Schickard - stroj za +, -, x, /
Pascal - Pascaline, mehanički stroj sa zupčanicima
Leibnitz - Arithmometer, prvi komercijalni kalkulator

Question 7

Programabilni stroj: 18. st.

Answer 7

Joseph-Marie Jaquard
- programibilni tkalački stroj koji radi na principu bušenih kartica

• 1. programabilan stroj!!!!

Question 8

Charles Babbage

Answer 8

Difference Engine
Analytical Engine

Question 9

Difference Engine

Answer 9

kalkulator koji radi na principu Jaquardovih bušenih kartica
neprecizna mehanika uzrokuje obustavu daljnjeg razvoja

Question 10

Analitički stroj

Answer 10

Osnovi elementi
▪ Ulazna jedinica
▪ Aritmetičko – logička jedinica - MILL
▪ Centralni kontroler
▪ Izlazna jedinica
▪ odvojene memorija - STORE

izvodi sve računske operacije
instrukcija definira koju operaciju izvesti i u kojem redoslijedu

programibilan pomoću bušenih kartica

Question 11

Augusta Ada Byron, grofica od Lovelacea

Answer 11

postavila temelje petlji i memorijskog adresiranja
1. programer
programski jezik ADA

Question 12

Herman Hollerith

Answer 12

prvi elektromehanički stroj za zbrajanje i sortiranje
1890.g. upotrijebljen za popis stanovništva u SADu
bušene kartice

Question 13

Alan Turing

Answer 13

model univerzalnog računala: Turingov stroj
apstraktni stoj (matematički model) koji se
sastoji od:
▪ glave za čitanje koja se pomiče lijevo-
desno
▪ beskonačne trake za pohranjivanje
podataka
▪ i programa koji određuje što se mora
izvesti
▪ može riješiti bilo koji problem koji mogu
riješiti današnja računala (uz uvjet
neograničenog vremena za izvođenja i
neograničene memorije)

Question 14

John Atanasoff & Clifford Berry

Answer 14

1939. napravili ABC: Atanasoff-Berry Computer
      ▪ 300 vakumskih cijevi
      ▪ izvodi računske operacije
      ▪ binarni sustav

Question 15

Conrad Zuse

Answer 15

Z1 i Z3

Question 16

Z3

Answer 16

prvo potpuno funkcionalno automatsko digitalno računalo
⚫ radi u binarnom brojevnom sustavu
⚫ izvodi floating-point aritmetiku
⚫ rad računala se regulira programom

Question 17

Elektromehanički računski strojevi: 1940-1953.

Answer 17

MARK I
ENIAC
EDVAC

Question 18

MARK I

Answer 18

Howard Aiken, zauzima prostor cijele kuć

Question 19

Grace Hopper

Answer 19

First actual bug found
zamislila je koncept kompajlera
radila je na razvoju programskih jezika, najznačajniji COBOL

Question 20

ENIAC

Answer 20

prvo elektroničko računalo
⚫ radi u decimalnom brojevnom sustavu
⚫ na izlazu – bušene kartice

Question 21

John von Neumann,

Answer 21

Arhitektura
ALU, Ulazna jedinica, Izlazan jedinica, Upravljacki sklop, Memorija

Question 22

I. generacija

Answer 22

elektroničke cijevi
magnetski mediji

Question 23

II. generacija

Answer 23

tranzistori
elektronički sklopovi
feritne memorije

Question 24

III. generacija

Answer 24

integrirani sklopovi

Question 25

IV. generacija

Answer 25

mikroelektronika
mikroračunala
mikroprocesor

Question 26

V. generacija

Answer 26

visok stupanj integracije tranzistora na čipu

Question 27

OS generacije

Answer 27

1. generacija –(1945-1955)
   ▪ upravljanje programima vrši operater
2. generacija - (1955-1965)
   ▪ mainframe, bušene kartice, paketna obrada
3. generacija –(1966-1980)
   ▪ timesharing, multiprogramming
4. generacija - (1980-)
   ▪ umreženo upravljanje, PC