Ponuda Novca Flashcards
O čemu sve ovisi ponuda novca?
Središnja banka upravlja ponudom valutarnog novca.
Država utječe na količinu novca u optjecaju emitirajući obveznice.
Ponuda novca ovisi i o nebankarskom sektoru, o ponašanju države, o sektorima poduzeća i stanovništva.
O čemu govori IS-LM model?
O ravnoteži na tržištu roba i usluga te novca.
Na što se sve odražavaju promjene u ponudi novca?
Na zaposlenost, razinu cijena, stope rasta BDP-a, devizni tečaj, trgovačke odnose sa inozemstvom…
Središnja banka može djelovati na nominalnu, ali ne može na realnu količinu novca.
TOČNO
Koja su dva osnovna pristupa definiciji novca?
Transakcijski
Pristup likvidnosti
Što je to motiv opreznosti?
Držanje novca za hitne slučajeve.
Koji monetarni agregati postoje u RH do uvođenja eura?
M⁰
M¹
M⁴
M1 i M4 obuhvaćaju:
Novčane obveze monetarnih financijskih institucija prema ostalim rezidentima, isključujući središnju državu.
Monetarni agregat M0:
Primarni je novac.
Čine ga gotov novac u optjecaju, novčana sredstva u blagajnama kreditnih institucija, depoziti kreditnih institucija kod HNB-a i depoziti ostalih financijskih institucija kod HNB-a.
Najvažniji tok kreiranja do kraja 2022.-devizne transakcije u sklopu kojih središnja banka kupuje devize od banaka i prodaje im kune.
(SB kupuje eure u uvjetima prevelike aprecijacije kune)
Treći kanal kreiranja M0: različiti oblici kredita koje SB odobrava bankama.
Što je vidljivo u konsolidiranoj bilanci monetarnih financijskih institucija?
Tokovi kreiranja i poništavanja monetarnih agregata M1 i M4.
Monetarni agregat M1:
Čine ga gotov novac u optjecaju, depoziti ostalih FI kod HNB-a, depozitni novac kod kreditnih institucija.
Monetarni agregat M4:
Čine ga novčana masa M1, štedni i oročeni depoziti, devizni depoziti, obveznice i instrumenti tržišta novca te izdani udjeli novčanih fondova.
Neto domaća aktiva (NDA) jednaka je:
Razlici ukupnih likvidnih sredstava M4 i neto inozemne aktive (NIA).
Formula novčane mase u užem smislu:
M1=K(krediti i drugi plasmani)-NP(nemonetarna pasiva)+Es(neto inozemna aktiva)
Monetarni agregati u RH nakon uvođenja eura:
Najširi monetarni agregat postaje M³ i uvodi se M².
Ne pravi se razlika između depozita u domaćoj i stranoj valuti, odnosno i jedni i drugi depoziti uključuju se u monetarne agregate M1, M2 i M3.
Agregat M1:
Gotovina u optjecaju
Prekonoćni depoziti u domaćoj i stranoj valuti (obuhvaćaju transakcijske račune, štedne depozite i primljene prekonoćne kredite)
Agregat M2:
Monetarni agregat M1
Oročeni depoziti u domaćoj i stranoj valuti s izvornim dospijećem do 2 godine
Depoziti u otkaznom roku do 3 mjeseca
Agregat M3:
Monetarni agregat M2
Krediti na osnovi repo poslova
Izdani udjeli novčanih fondova
Izdani vrijednosni papiri s izvornim dospijećem do 2 godine
Promjene iskazane u bilanci središnje banke:
vezane su uz instrumentarij monetarne politike koji središnja banka primjenjuje radi održavanja stabilnosti cijena na adekvatnoj razini te reguliranja novčane ponude
Monetarna politika:
djeluje na likvidnost banaka, njihovu sposobnost odobravanja kredita, a time i na likvidnost ukupnog gospodarstva te kretanje drugih makroekonomskih varijabla kao što su kamatne stope i devizni tečaj
SB u razvijenim ekonomijama:
Ne brani tečaj.
Kratkoročnim kamatnim stopama na novčanom tržištu djeluje na ostale kamatne stope
HNB prije uvođenja eura koristi:
Stalno raspoložive mogućnosti
Operacije na otvorenom tržištu
Obveznu pričuvu
Ostale instrumente i mjere
Kako HNB kreira i povlači primarni novac?
Kupnjom vrijednosnih papira, redovitim i strukturnim operacijama te lombardnim/prekonoćnim kreditima,deviznim transakcijama.
Koje su to stalno raspoložive mogućnosti?
Prekonoćni depozit
Prekonoćni kredit
Koje su to operacije na otvorenom tržištu?
Povratne operacije
Konačne operacije
Operacije na otvorenom tržištu s obzirom na učestalost i namjenu:
Redovite
Operacije fine prilagodbe
Strukturne
Obvezna pričuva:
Osnovica za obračun: kunski i devizni dio
Obračunsko razdoblje traje od prvog do posljednjeg dana u kalendarskom mjesecu.
Postotak izdvajanja kunskog dijela:70%
Postotak izdvajanja deviznog dijela:0%
Preostali dio obvezne pričuve održava se prosječnim dnevnim stanjima likvidnih potraživanja.
Što se smatra likvidnim deviznim potraživanjima?
Devizna potraživanja s preostalim rokom dospijeća do 3 mjeseca.
Nakon uvođenja eura,tko donosi odluke o kamatnim stopama i druge odluke iz domene monetarne politike?
Europska središnja banka.
Nakon uvođenja eura, tko provodi operacije monetarne politike u operativnom smislu?
Hrvatska narodna banka.
Što čini Eurosustav?
- ESB
- Nacionalne središnje banke članica EU koje su uvele euro kao jedinstvenu valutu
Koji je temeljni cilj ESB-a?
Očuvanje stabilnosti cijena, niska, stabilna i predvidiva inflacija na razini stope inflacije blizu, ali ne više od 2%.
Koja su 3 standardna instrumenta monetarne politike ESB-a?
Operacije na otvorenom tržištu
Stalno raspoložive mogućnosti
Minimalna obvezna pričuva
(ESB) Redovite operacije na otvorenom tržištu:
Glavne operacije refinanciranja (tjedno)
Dugoročnije operacije refinanciranja (mjesečno)
Prije korištene: operacije fine prilagodbe i strukturne
Eurosustav implementirao: ciljanje dugoročnije operacije refinanciranja (TLTRO)
(ESB) Stalno raspoložive mogućnosti:
Mogućnost depozita (prekonoćni)
Granična mogućnost kreditiranja (prekonoćni)
Smjernice buduće monetarne politike:
Nema učinka na likvidnost banaka, ali ima na očekivanja budućih kretanja ESB-ovih kamatnih stopa i drugih promjena instrumentarija.
(ESB) Minimalna obvezna pričuva:
Po stopi 1% na osnovicu koju čine depoziti i druge obveze kreditnih institucija čiji je rok dospijeća do 2 godine.
Održava se na računu za namiru banke kod HNB-a.
Na održavanu obveznu pričuvu, Eurosustav plaća kamatu bankama.
