Ponavljanje za pismenu provjeru znanja Flashcards

1
Q

Trajanje Avangarde?

A

1900./1910. - 1930.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što zahtijevaju svi avangardni pravci?

A

Radikanlne promjene u kulturi i umjetnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Zajedničko obilježje svih avangardnih pravaca?

A

Otpor prema tradiciji i traženje novih načina izražavanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Avangardni pravci:

A

Futurizam, ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, kubizam, imažinizam, egzistencijalizam, socijalistički realizam.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Mjesto i vrijeme nastanka futurizma i predstavnik koji je i autor futurističkoga manifesta?

A

Italija, 1909.god., Filippo Tomaso Marinetti., 1909.god.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Glavni ruski predstavnik futurizma?

A

Vladimir Majakovski.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Jezik i stil futurizma.

A

Razbijanje logičnih i smislenih reč. cjelina, nepoštivanje pravopisnih i gram. pravila, negiranje tradicionalnog pjesništva​.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Godine početka i trajanja ekspresionizma također i predstavnici.

A

Od 1910. god. - 1925. god., predstavnici su bili Georg Trakl, Gottrfied Benn, Franz Werfel, Oskar Kokoschka, Georg Kaiser, Ernst Toller.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Obilježja ekspresionizma:

A

Negiranje objektivne stvarnosti, iskrivljene slike, stanje očaja i besperspektivnosti, zaokupljenost problemima bolesti, rata, smrti​.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Vrijeme nastanka i predstavnici dadaizma.

A
  1. god., Tristan Tzara, Hans Arp, Hugo Ball.​
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Obilježja dadaizma:

A

Zalaganje za slobodu umjetničkoga stvaranja​
protiv logike i reda, pravila, za anarhiju, slobodu, nesavršenost i spontanost. ​
Red = nered.​
Afirmacija = negacija, to su vrhovni bljeskovi apsolutne umjetnosti​.
gađenje prema ratu i civilizaciji koja rat dopušta.
​Dadaistički manifest, 1924.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Vrijeme nastanka i predstavnik nadrealizma.

A
  1. god., Andre Breton.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Obilježja nadrealizma:

A

Ističe važnost sna (Freud i psihoanaliza), želi izraziti iracionalno, podsvjesno, halucinantno, teži izraziti automatizam misli bez kontrole razuma​.
Diktat misli u kojemu izostaje svaka kontrola razuma, izvan svih estetskih ili moralnih preokupacija​.
Manifest nadrealizma, 1924.; 1930.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Trajanje kubizma i predstavnik.

A

Od 1907. god. do 1911.god., Pablo Picasso i Guillaume Apollinaire.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Obilježja kubizma:

A

Vidljivo u zbirci Kaligrami u kojoj objavljuje niz lirskih ideograma u kojima i vizualnim rasporedom stihova dočarava ideju pjesme​.
Kaligram – pjesma u kojoj je tema/motiv predstavljen i likovno​.
Ideogram – slika (umjesto pisanog znaka) u slikovnom pismu​.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Vrijeme nastanka i predstavnik imažinizma.

A

od 1919.god. do 1925.god. - Sergej Jesenjin u Rusiji dok je u Engleskoj Ezra Pound.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Obilježja imažinizma:

A

Isticanje važnosti pj. slika (strofe su slijed pj. slika)​.
Izravan prikaz doživljanja​.
Važnost vizualne percepcije​.
Uglavnom slobodni stih​.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Vrijeme nastanka egzistencijalizma.

A

Nakon 1. svj. rata.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Obilježja egzistencijalizma:

A

Teza da čovjek znanjem i osjetilima ne može spoznati viši smisao života. Temeljna odlika – u književnost ulaze filozofske ideje.

20
Q

Vrijeme nastanka i predstavnik socijalističkoga realizma.

A

Početkom 20.st u Rusiji, Maksim Gorki.

21
Q

Obilježja socijalističkoga realizma:

A

Prikazivanje socijalne stvarnosti u umj. djelu s naglaskom na težak život potlačenih i soc. nejednakosti​.

22
Q

Tko je začetnik moderne drame?

A

Anton Pavlovič Čehov.

23
Q

Obilježja realističko - impresionističke drame:

A

Izbjegavaju tradicionalan dramski zaplet, pokazuju unutrašnje stanje likova, lirska atmostfera, uvode se simboli, glazba, lajtmovitivi, detalji.

24
Q

Predstavnici i njihova djela:

A

Antun Pavlovič Čehov - Ujak Vanja, Galeb, Tri sestre.
August Strindberg - Otac, Gospođica Julija.
Henrik Ibsen - Nora, Stupovi društva, Sablasti.
George Bernand Show - Đavolov učenik, Sveta Ivana.
Luigi Pirandello - Šest učenika traži autora.

25
Vrste moderne drame:
Ekspresionistička drama, poetska, epsko kazalište, antidrama kazalište apsurda, američka suvremena drama.
26
Obilježje antidrame:
Kazalište apsurda - negiranje svijeta, nova dramaturška načela, razaranje dramske strukture.
27
Dramske osobe u antidrami:
Reduciran govor, gratekstne marionete.
28
Radnje u antidrami:
Ispravni kratki dijalozi.
29
Trajanje ekspresionizma u hrvatskoj književnosti?
1916/17.god. do 30-tih godina u 20.st.
30
Obilježja ekspresionizma u hrvatskoj književnosti?
Krik čovjekove obdjele duše pune straha usamljenosti i ugroženosti, pisci izražavaju svoju unutrašnjost.
31
Obilježja pjesništva?
Pisci zahtjevaju apsolutnu, slobodno u formi pjesme, neprihvaćaju vezani stih, interpunkciju, razvijaju tradicionalnu strofu, kako bi spontanu izrazili vlastiti doživljaj svijeta na što eksprezivni, svijeta tako da pjesnik izražava unutrašnje dinamike i stih.
32
Predstavnici:
Antun Branko Šimić. Miroslav Krleža, August, Pavrlizalni.
33
Trajanje II. razdoblja u hrv. književnosti:
1929.god. - 1952.god.
34
Predstavnici:
Miroslav Krleža, Ivan Goran Kovačić, Drago Gervais i Mate Balota.
35
Časopisi:
Kritika, Književnik, Kultura, Danas i Pečat
36
Oblici realizma unutar razdoblja:
``` Utilitarni realizam. Socijalni realizam. Psihološki realizam. Socijalno-psihološki realizam. Psihološko-analitički realizam. Ideologizirani realizam. ```
37
Mitski realizam:
Uzimanje sadržaja iz stvarnosti, uglavnom seoske i regionalne, ali se preko regionalnog želi prikazati univerzalno.
38
Dijalektno pjesništvo:
Ivan Goran Kovačić, Drago Gervais i Mate Balota.
39
Sukob na književnoj ljevici:
Početak otpora.
40
Važnost Predgovora Podravskim motivima:
Grafička mapa koja označava sukoba na književnoj ljevici. Krleža iznosi svoju poetiku, svoje shvaćanje smisla i funkcije književnosti: za njega je pojam ljepote, umjetnosti, idealan spoj društvene uvjetovanosti umjetnosti i subjektivne sposobnosti pisca da tu ljepotu ostvaruje, nema umjetnosti bez poštivanja svih zakonitosti estetike.
41
Ćelava pjevaćica (vrsta drame i obilježja, kompozicija, tema, poticaj za pisanje djela, značaj drame).
Antidrama, nema radnje, isprepliću se obilježja tragičnog i komičnoga, realnog i fantasičnog, raspadanje smisla, ponavljanja, disfunkcionalnost jezika kao sredstva komunikacije. Drama je jednočinka sastavljane aod 11 prizora u kojima se pojavljuje šest lica Tema je nemoć čovjeka u ostvarivanju istinske komunikacije. Poticaj za pisanje djela - Pisac je ideju za pisanje drame dobio učeći engleskog jezika .Gubeći iskustvo jezika, ostajemo i bez spoznaje kako o svijetu, tako i o nama samima.
42
Stranac – vrsta romana, obilježja, razdoblje kojem pripada i njegova obilježja, kompozicija, karakterizacija glavnog lika, Mit o Sizifu i Camusjeva filozofija apsurda, obilježja egzistencijalizma.
Roman ideja, roman lika. 20.st Pripovjedanje u prvome licu , jednostavna kronološka kompozicija, lako razumljiv teskt, odsutvnost simboličnih i prenesnih značenja, tehnikom redukcije prikazuje se osjetilni svijet glavnog lika. Roman je razdijelljen u dva dijela koja se odnose na položaj glavnog lika: Meursault kao slobodan čovjek suđenje i boravak u zatvoru. Mersault je savršen prikaz egzistencijalištičkog junaka. Mit o Sizifu - Besmislen posao Camusjeva filozofija apusrda - suporstavlja pobonu i umjetnost. Teza da čovjek znanjem i osjetilima ne može spoznati viši smisao života. Temeljna odlika – u književnost ulaze filozofske ideje.
43
Preobraženja – važnost zbirke i Šimića za pjesništvo, znati pojedine naslove pjesama, tematski krugovi, važnost boja, obilježja ekspresionizma u Šimićevu pjesništvu, časopisi kojima je urednik.
Zbirka ima 48 pjesama i zove se Moja preobraženja., Šimić je začetnik hrvatskoga slobodnoga stiha. Moja preobraženja, Smrt i ja, Pjesnici, Ručak siromaha. Duhovnost, stvaralaštvo, zavičaj, intima, smrt, društvena nepravda. Boje uvijek tužne. Pjesništvo - slobodan stih; grafički stih; grafička forma, simbolika boja; škrt, izraz oslobođen deskriptivnog. Vijavica, Juriš, Književnik.
44
Slavko Mihalić – razdoblja kojima pripada, obilježja pjesništva, Majstore, ugasi svijeću – vrsta pjesme, ideja, ironija, sarkazam.
Postmodernizam, Igra jezika - igra smislova koja se postiže gradnjom teksta. Pjesničkom temom često postaje i sam pjesnik, smisao stvaralaštva, tekst ili jezik. Lirska misaona pjesma, smisao pjesničkoga stvaranja u društvu nesklonu pjesništvu. Krši svoja vlastita pravila.
45
Miroslav Krleža – Povratak Filipa Latinovicza – vrsta djela, značaj za hrv. književnost, modernistička obilježja, obilježja romana općenito, sadržaj.
Roman lika, roman o umjetniku i umjetnosti – dezintegrirani hrvatski intelektualac radnja je premještena u svijest glavnoga lika (sjećanja, razmišljanja, proživljavanja)​ prošlost se oživljava u sjećanju (subjektivno vrijeme)​ unutrašnji monolog​ asocijativna tehnika (vanjski poticaj potiče oživljavanje sjećanja)​ esejistički dijelovi (razgovori o umjetnosti)​ defabularizacija – simultanost protjecanja radnje​ retrospekcija (povratak u prošlost)​ unutarnji monolog i asocijacije​ slobodni neupravni govor ​ esejistički dijelovi – polemički dijalog​ Filip Latinovicz se nakon 23 godine vraća iz zapadnoeuropskih gradova u rodni grad da bi se potvrdio kao čovjek i kao slikar (motiv povratka i motiv “izgubljenog sina”)​. ​
46
Cvrčak pod vodopadom – vrsta djela, tema, stilska obilježja, kompozicija, lik hrvatskog intelektualca/brodolomca, simbolika imena, motiv cvrčka i zahoda.
Psihološka novela, psihički rasap ličnosti i tjekoba modernog čovjeka. Razabiru se dva strukturna dijela monološko ispovijedanje glavnog lica pred psihijatarnom. Dijalog s doktorom Siročekom u krčmi. Naturalistički opisi isprepliću se s monološko-asocijativnim nizanjem misli glavnih likova. Motiv cvrčka i zahoda inovacija su u autorovu pripovjedačkom opusu, a u evr. književnosti ovaj drugi motiv snažno je prisutan od 1922, nakon objavljivanja Joyceova Ulyssesa, postavši toposom iskazivanja modernističkog senzibiliteta u umjetnosti, koji između ostalog uključuje i estetizaciju ružnih strana dnevnog života. Doktor Siroček kao lik hrvatskog (polu)intelektualca (idejno neodređen, nedefiniran, zbunjen) koji ulazi u sukob sa svojom malograđanskom sredinom – sredina zahtijeva poslušnost, njeguje materijalizam, vlada kolektivna svijest, a Siroček pruža otpor, cijeni duhovnost i intelektualnost​.