Plastidi, vakuola i ergastične tvari

Question 1

Što su plastidi i koje su njihove karakteristike?

Answer 1

Plastidi su tipični biljni organeli i lipidima bogati reakcijski prostori (lipidne membrane).
Karakteristike:
- sadrže vlastitu DNA i ribosome (plastidno nasljeđivanje)
- sami kodiraju dio plastidnih proteina
- sadrže ribosome slične robosomima prokariota

Question 2

Kako dijelimo plastide?

Answer 2

Plastidi se dijele na:
1) Fotosintetski aktivne - kloroplasti, feoplasti (smeđe alge), rodoplasti (crvene alge)
2) Fotosintetski neaktivne - crveni i žuti kromoplasti
3) Bezbojne - leukoplasti

Question 3

U kojim se fotosintetski aktivnim plastidima nalazi klorofil?

Answer 3

Klorofil se nalazi u svim fotosintetski aktivnim plastidima, ali u nekima može biti prekriven drugim pigmentima.

Question 4

Koje su karakteristike klorofila?

Answer 4

Klorofil je izrazito lipofilan, netopljiv u vodi i snažan je antioksidans.

Question 5

Koji oblici klorofila su najzastupljeniji i koje su boje?

Answer 5

Najzastupljeniji su modrozeleni klorofil A i žutozeleni klorofil B.

Question 6

Koje još spojeve uz klorofil sadrže kloroplasti?

Answer 6

Uz klorofil kloroplasti sadrže i narančasto-crvene i žute karotenoide.

Question 7

Za što su zaslužni kromoplasti?

Answer 7

Kromoplasti daju žute i narančaste boje cvjetova i plodova, a i nekih korijena (mrkva).

Question 8

Kako mogu nastati kromoplasti?

Answer 8

Kromoplasti mogu nastati iz bezbojnih proplastida ili gubitkom klorofila u kloroplastima (događa se sazrijevanjem plodova)

Question 9

Kako se nazivaju pigmenti prisutni u kromoplastima?

Answer 9

Pigmenti u kromoplastima se nazivaju karotenoidi.

Question 10

Što su karotenoidi po kemijskom sastavu?

Answer 10

Karotenoidi su nezasićeni ugljikovodici, tetraterpeni (derivati izoprena).

Question 11

Koji pigmenti spadaju u skupinu karotenoida?

Answer 11

U karotenoide se ubrajaju crveni ili narančasti karoteni i žuti ksantofili.

Question 12

Koja je uloga karotenoida u biljnoj stanici?

Answer 12

Karotenoidi u biljnoj stanici služe za zaštitu biljke od fotooksidacije i štite membrane biljaka od oštećenja.

Question 13

Koji se karotenoid nalazi u mrkvi, a koji u rajčici?

Answer 13

U mrkvi se nalazi ß-karoten, a u rajčici likopen (crvena boja).

Question 14

Što je ß-karoten po kemijskom sastavu, za što služi i koja su mu svojstva?

Answer 14

ß-karoten je prekursor vitamina A. Služi za zaštitu epitela.
Na sobnoj temperaturi je žućkasta uljasta tekućina, a pod nižim temperaturama kristalizira. Netopljiv je u vodi, u dodiru s kisikom iz zraka lako oksidira.

Question 15

Gdje u biljci nalazimo leukoplaste?

Answer 15

Leukoplasti se u biljci nalaze u korijenu, rizomima (podzemne stabljike) i u bezbojnim primarnim kožnim tkivima.

Question 16

Koja je pojava pod utjecajem svjetlosti karakteristična za leukoplaste?

Answer 16

Pod utjecajem svjetlosti leukoplasti mogu ozelenjeti –> preći u kloroplaste. Npr. u gomolju krumpira koji se nalazi preblizu površine zemlje.

Question 17

U kakvom se tipu organa i tkiva nalaze leukoplasti?

Answer 17

Leukoplasti se nalaze u pričuvnim organima (gomolji, podanci) i u spremišnim tkivima, to su mjesta gdje se sintetizira škrob.

Question 18

Što su amiloplasti?

Answer 18

Amiloplasti su leukoplasti koji u sebi skladište škrob.

Question 19

Što su elaioplasti?

Answer 19

Elaioplasti su leukoplasti koji u sebi skladište masti.

Question 20

Što su proteinoplasti?

Answer 20

Proteinoplasti su leukoplasti koji u sebi skladište proteine.

Question 21

Što se osim škroba može naći u leukoplastima?

Answer 21

U leukoplastima se također mogu naći bjelančevinasti kristali i lipidne kapljice.

Question 22

Što su ergastične tvari?

Answer 22

Ergastične tvari su svi konačni produkti tvarne izmjene biljke.
Ireverzibilno se izdvajaju iz tvarne izmjene ili mogu privremeno biti isključene iz izmjene tvari (pričuvne tvari).

Question 23

Gdje se pohranjuju ergastične tvari?

Answer 23

Ergastične tvari se pohranjuju u vakuoli ili se izlučuju iz stanica.

Question 24

Što se i u kojem obliku pohranjuje u vakuolu?

Answer 24

U vakuoli se često u kristalnom obliku pohranjuju rezervne tvari i otpadni produkti izmjene tvari biljke.

Question 25

Na koje dvije velike skupine dijelimo vakuolna bojila?

Answer 25

Vakuolna bojila se dijele na flavonoide i treslovine (tanine).

Question 26

Koje flavonoide razlikujemo i kojih su boja?

Answer 26

Antocijani - modra, ljubičasta, grimiznocrvena boja cvjetova i plodova. Pelargonidin - boja lososa. Cijenidin - crvena boja. Delfinidin - modra boja. Antoksantini - blijedožuta boja. Flavoni - žuta boja.

Question 27

Koja je razlika između antocijana i antocijanidina?

Answer 27

Antocijan ima vezani šećer u svojoj molekuli, a antocijanidin nema šećer.

Question 28

Što su glikozidi i koje je glavno svojstvo glikozidnih spojeva?

Answer 28

Glikozidi su spojevi koji nemaju šećernu komponentu i njihovo je glavno svojstvo visoka hidrofilnost.

Question 29

Kako se izmjenjuju pigmenti u listu pri otpadanju?

Answer 29

Prije otpadanja lišća klorofil se raspada i za njim ostaju karotenoidi u kromoplastima (narančasto lišće). Pri starenju lišća se u vakuoli sintetiziraju antocijani (crvena boja).

Question 30

Što su treslovine (tanini) i što često sadrže?

Answer 30

Treslovine ili tanini su mješavine različitih aromatičnih tvari djelomično glikozidne naravi. Često sadrže neki od monosaharida koji je preko OH skupine vezan s aromatskim oksikiselinama.

Question 31

Gdje se nalaze treslovine i koja je njihova uloga?

Answer 31

Treslovine (tanini) se nalaze u sekundarnom i tercijarnom kožnom tkivu (smeđi flobafeni) te u tamnim plodovima (npr. brusnice ili borovnice). Uloga treslovina je zaštita tkiva od napada mikroorganizama i truljenja.

Question 32

Koje tvari spadaju pod ergastične tvari?

Answer 32

Pod ergastične tvari ubrajamo: - škrobna zrnca - aleuronska zrnca - pričuvne proteine i masti - eterična ulja - smole

Question 33

Koji su ostali glikozidi u vakuoli?

Answer 33

- kumarinski glikozidi - tioglikozidi - saponinski glikozidi - kardiotonični glikozidi

Question 34

Koje još spojeve nalazimo u vakuoli osim bojila i ergastičnih tvari?

Answer 34

U vakuoli još nalazimo i aklaloide.

Question 35

Što su alkaloidi i koje alkaloide raspoznajemo?

Answer 35

Alkaloidi su kemijski različiti heterociklički spojevi koji sadrže dušik, najotrovniji su spojevi u biljkama. Bitniji alkaloidi: kofein, teofilin, teobromin.

Question 36

Koje pričuvne tvari u vakuoli razlikujemo?

Answer 36

Pričuvne tvari u vakuoli su: - škrob - proteini - masti (više zasićenih masnih ksielina) - ulja (masne kapljice, više nezasićenih masnih kiselina)

Question 37

Što je škrob, od čega se sastoji i koja je veza prisutna u njemu?

Answer 37

Škrob je polisaharid. Polimer je α-glikoze i sastoji se od amiloze i amilopektina. U amilozi je prisutna α-1,4-glikozidna veza, a u amilopektinu α-1,4 i α-1,6 veza (bočni lanci).

Question 38

Koji je reagens dokaz škroba i kako se boji?

Answer 38

Škrob se dokazuje Lukolovom otopinom koja se u prisutnosti škroba boji modro.

Question 39

Kakav škrob razlikujemo s obzirom na mjesto nastanka i skladištenja?

Answer 39

Razlikujemo asimilacijski škrob (u listovima) i rezervni škrob (u korijenu i stabljici).

Question 40

Koje tipove slojanja škrobnih zrnaca razlikujemo?

Answer 40

Razlikujemo koncentrično i ekscentrično slojanje. Koncentrično - slojevi raspoređeni kružno oko središnje točke (kukuruz). Ekscentrično - slojevi nepravilno raspoređeni oko hiluma koji je pomaknut prema rubu (krumpir).

Question 41

Kako se proteini skladište u stanici?

Answer 41

U stanici proteini mogu biti u otopljenom obliku u staničnom soku ili u suhim spremišnim tkivima (ALEURONSKA ZRNCA).

Question 42

Što su aleuronska zrnca i od čega su građena?

Answer 42

Aleuronska zrnca su isušene proteinske vakuole građene od proteina globulina i albumina.

Question 43

Što je globoid i koji je njegov kemijski sastav?

Answer 43

Globoid je struktura koja se nalazi u aleuronskim zrncima, a može biti Ca- ili Mg- fitat.

Question 44

Gdje kod biljaka se nalaze velike količine aleuronskih zrnaca?

Answer 44

Kod biljaka se aleuronska zrnca nalaze većinski u endospermu sjemenki ricinusa, oraha i grožđa te emulzijama ulja i plazme.

Question 45

Zašto je crni kruh zdraviji od bijelog?

Answer 45

Crni kruh je bogatiji proteinima jer je rađen od većeg udjela sjemenki (endosperma) koje su bogate aleuronskim zrncima, tj. proteinima, zbog čega je zdraviji od bijelog koji ima puno manju količinu proteina u sebi.

Question 46

Što su masti?

Answer 46

Masti su esteri masnih kiselina i alkohola glicerola (glicerinski esteri).

Question 47

Gdje se nalaze masne kapljice u biljkama?

Answer 47

U biljkama se ulja (masne kapljice) nalaze u citoplazmi stanice i velike količine se nalaze u uljnim sjemenkama pojedinih vrsta.

Question 48

Kada će glicerinski esteri biti tekuća ulja, a kada krute masti?

Answer 48

Glicerinski esteri će biti u obliku tekućih ulja ako u njihovoj strukturi pretežu nezasićene masne kiseline. Ako ima više zasićenih masnih kiselina, glicerinski esteri će biti krute masti.

Question 49

Što je karakteristično za svinjsku mast?

Answer 49

Za svinjsku mast je karakteristično da ima podjednak postotak zasićenih i nezasićenih masnih kiselina.

Question 50

Što su aleuroni?

Answer 50

Aleuroni su rezervni proteini.

Question 51

Što je asimilacija?

Answer 51

Asimilacija je sposobnost biljaka da anorganske tvari iz okoline kemijskim procesima promijeni u tvari slične organskim tvarima prisutnim u stanicama.

Question 52

U kojim se organelima skladišti asimilacijski škrob, a u kojim rezervni škrob?

Answer 52

Asimilacijski škrob se skladišti u kloroplastima, a rezervni škrob u amiloplastima.

Question 53

Zašto vidimo slojanje škrobnih zrnaca?

Answer 53

Slojevitost škrobnih zrnaca se vidi zbog različitih indeksa loma svjetlosti pojedinih područja škrobnog zrnca na jednom te istom sloju.

Question 54

Koji je primarni, a koji su sekundarni produkti asimilacije?

Answer 54

Primarni produkt asimilacije je glukoza, a sekundarni su škrob i celuloza.