Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Materijali > pitanja sa kolokvija > Flashcards

pitanja sa kolokvija Flashcards

1
Q

Šta su izotopi?

A

Atomi sa istim brojem protona, a različitim brojem neutrona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Šta je relativna atomska masa?

A

Relativna atomska masa je broj koji se dobije upoređivanjem mase atoma sa masom koja je uzeta za standard (1/12 mase atoma C*12)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Šta je Burgersov vektor?

A

Burgersov vektor je rastojanje za koje se pomjere atomi oko dislokacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koja su tri strukturna oblika legura?

A

Mehanicka smjesa, čvrsti rastvor i hemijsko jedinjenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Šta je polimorfni preobražaj?

A

Pojava koja odlikuje neke metalne i nemetalne elemente da se javljaju u više strukturnih stanja, zavisno od stepena zagrijanosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Šta je difuzija i koji su mehanizmi difuzije?

A

Difuzija je mehanizam prenošenja materije kroz materiju.
-Supstitucijski
- Intersticijski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Primjena difuzije?

A

-Površinsko otvrdnjavanje čelika putem cementacije
-Površinsko legiranje Silicijskih pločica radi izrade Integrisanih kola

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Nabroj tačkaste greške:

A

Vakancija i intersticijal

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Šta je dislokacija?

A

Dislokacija je poremećaj kristalne rešetke koncentrisan oko linije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Vrste dislokacija:

A

Ivična i zavojna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Šta je elastična deformacija?

A

Elastična deformacija je pojava gdje tijelo zauzima prvobitni položaj nakon djelovanja vanjskih sila.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koja su dva mehanizma po kojima se odvija plastična deformacija?

A

-translacionim klizanjem
-dvojnikovanjem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Deformaciono ojačanje?

A

Tokom procesa obrade deformisanjem metala u hladnom stanju osobine tpornosti materijala, kao što su zatezna čvrstoća, granice razvlačenje i tvrsoća rastu, dok osobine plastičnosti: izduženje i kontrakcija presjeka opadaju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koje su tri vrste obrade deformisanjem?

A

Obrada deformisanjem u hladnom, toplom i polutoplom stanju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koje nam veličine može prikazati dijagram stanja?

A

-rastvorljivost jedne komponente u drugoj
-na kojoj temp počinje topljenje različitih faza
- temp kristalizacije različitih faza
koje faze postoje u leguri,njihov sastav…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Euteticka reakcija.

A

Euteticka reakcija je reakcija koja se odvija na temp 1148°C gdje se iz tečne faze formiraju dvije čvrste faze austenit i cementit.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Sta je glavni kvantni broj?

A

Je prirodan broj od 1 do 7, oznacava se velikim stampanim slovima KLMNOPQ i predstavlja elektronski nivo elektrona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kovalentna veza?

A

Veza izmedju atoma koji nemaju veliku razliku u elektronegativnosti i nalaze se blizu jedni drugih na PSEu. (elektroni iz zadnje ljuske su zajednicki).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Alotropski oblici željeza?

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Kada nastaje krupno, a kada sitno zrno?

A

Manjim stepenom pothlađenja nastaje krupno crno, većim stepenom pothlađenja nastaje sitno zrno.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Intersticijski rastvor Fe i C

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Šta utiče na brzinu difuzije?

A

Na brzinu difuzije utiče njena vrsta, ako je difuzija intersticijska mnogo je brža od supstitucijske zbog veličine atoma, i količina termičke energije( pri višim temp. viša je i brzina difuzije)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Razlika između krive hlađenja cistog metala i krive hlađenja legure?

A

Kod legura se prelazak iz tečnog stanja u čvrsto stanje ne odvija na jednoj temperaturi (u jednoj tački) nego u jednom temperaturnom intervalu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Eutektoidna reakcija

A

Eutektoidna reakcija nastaje na temperaturi 727°C gdje se iz austenita 0,8% formiraju dvije cvrste faze ferit i cementit.

25
Periteticka reakcija
Periteticka reakcija je reakcija koja se odvija na temp 1495°C gdje d ferit i tecna faza formiraju austenit
26
Kojim se putem difuzije ubacuje ugljik u željezo
Cementacijom
27
Mehanicke osobine austenita
Mek, plastičan i nemagnetičan, tvrdoća 160-200HB, zatezna čvrstoća 200-800N/mm*2 izduženje 40-50%
28
Nabrojati invarijantne reakcije:
Periteticka, eutekticka, eutektoidna
29
Nadeutektoidni celik
Ako se legura sa 1,2%C zagrijava do temperature 925°C i drzi na toj temperaturi dovoljno dugo, cjelokupna struktura ce biti homogeni austenit sa 1,2%C. Hlađenjem normalnom brzinom do temp malo ispod 800C izdvajaju se prvi kristali cementita na granicama austenitnog zrna. Na eutektoidnoj temp ili nešto ispod nje preostali austenit se transformiše u perlit.
30
Sorbit?
Pri pothlađivanju austenita na temp 650 i na toj temperaturi počinje razlaganje austenita, formirat će se lamele ferita i cementita, koje su tanje ali gušće pakovane nego u perlitu. Ovako građena struktura naziva se sorbit.(350-450HB)
31
Trustit?
Vrlo fini perlit čije su se lamele ferita i cementita obrazovale na temp 550°C (350-450HB)
32
Dva tipa kristala martenzita?
Paketasti i pločasti.
33
Šta je Mp i Mk i od čega zavise?
Mp- temperatura početka transformacije austenita u martenzit. Mk- Temp kraja ili završetka transformacije. Zavisi od količine ugljika u čeliku (vise C, temp niže )
34
Beinit
Struktura koja nastaje ako se austenit pothladi na temp od 550-350C sastoji se od ferita prezasićenog ugljikom i čestica cementita
35
Vrste kaljenja:
-kontinuirano, obično kaljenje -stepenasto martenzitno kaljenje (martempering) -izotermalno beinitno kaljenje(austempering)
36
Šta je martenzit i kako nastaje?
Martenzit je jednofazna struktura i predstavlja prezasićeni čvrsti rastvor ugljika i drugih legirajućih elemenata u a-Fe. Nastaje kao rezultat bezdifuzione transformacije austenita.
37
Vrste beinita:
Gornji(obrazuje se na višim temp perje) i donji (niže temp iglice).
38
Šta je inkubacioni period?
39
Šta je cijaniraje?
Je postupak termohemijske obrade kod kojeg se u površinski sloj istovremeno uvode ugljik i azot.
40
Šta je otpuštanje?
Otpuštanje je postupak termičke obrade koji slijedi nakon kaljenja radi smanjenja krtosti i unutrašnjih naprezanja.
41
Suština poboljšanja?
Suština poboljšanja je u pretvaranju lamelarnog perlita, preko martenzita u zrnasti perlit.
42
Faze cementacije
-naugljenisanje -kaljenje
43
Austempering i šta nastaje kao rezultat?
Izvodi se u cilju dobijanja donjeg beinita. zupčanici
44
Na kojim temp nastaju perlit, sorbit i trustit?
700, 650, 550.
45
Mehaničke osobine ferita:
tvrdoća 80HB, zatezna čvrstoća 250N/mm2 I izduženje 50%
46
Srednje otpustanje?
Izvodi se na temp od 250-500C Poboljšava žilavost i dinamičku izdržljivost.
47
Nisko otpustanje
do 250C smanjena krtost a visok nivo tvrdoće i čvrstoće
48
Visoko otpuštanje
Na temp preko 500C, postiže se dobra udarna žilavost.
49
Kontinuirano kaljenje
Se izvodi neprekidnim hlađenjem sa temp austenitizacije do temp Ms.
50
Osobine Aluminijuma
Dobar provodnik toplote i elek. energije, otporan na koroziju i organske kiseline, netoksičan i nemagnetičan, dobro se zavaruje.
51
Osobine bakra
Dobar provodnik toplote i elek. energije, ima loše livačke osobine, loše se obrađuje rezanjem, a dobro deformisanjem, dobru otpornost na koroziju, ali lošu na organske kiseline..
52
Osobine titana
Velika otpornost na koroziju, visoka tačka topljenje, dobre mehaničke osobine, mala spec. težina
53
Osobine konstrukcionih čelika
Ima povišenu čvrstoću, plastičnost i žialvost i dobra tehnološka svojstva.
54
Pojam prokaljivanja
55
Kako dijelimo čelike prema udijelu sumoora?
-obične -kvalitetne -plemenite -visoko kbvalitetne -ultra čiste
56
Umireni čelici
Umireni čelici su potpuno dezoksidisani, tj. kisik je potpuno eleminisan. To se izvodi dodavanjem drugih elemenata u rastopljeni čelik kao što su Si, Al, Mn i V, koji imaju afinitete prema kisiku i zajedno s njim stavraju okside. Nakon odstranjivanja oksida i hlađenja metala, nastaje šupljina koja se može odstraniti sječenjem. Umireni čelici se dobro zavaruju, imaju dobru dinamičku čvrstoću, dobro se termmički obrađuju.
57
Struktura podeutektoidnih čelika
Ferit i Perlit
58

Materijali (2 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions