Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Materijali > pitanja sa kolokvija > Flashcards

pitanja sa kolokvija Flashcards

1
Q

Šta su izotopi?

A

Atomi sa istim brojem protona, a različitim brojem neutrona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Šta je relativna atomska masa?

A

Relativna atomska masa je broj koji se dobije upoređivanjem mase atoma sa masom koja je uzeta za standard (1/12 mase atoma C*12)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Šta je Burgersov vektor?

A

Burgersov vektor je rastojanje za koje se pomjere atomi oko dislokacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koja su tri strukturna oblika legura?

A

Mehanicka smjesa, čvrsti rastvor i hemijsko jedinjenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Šta je polimorfni preobražaj?

A

Pojava koja odlikuje neke metalne i nemetalne elemente da se javljaju u više strukturnih stanja, zavisno od stepena zagrijanosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Šta je difuzija i koji su mehanizmi difuzije?

A

Difuzija je mehanizam prenošenja materije kroz materiju.
-Supstitucijski
- Intersticijski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Primjena difuzije?

A

-Površinsko otvrdnjavanje čelika putem cementacije
-Površinsko legiranje Silicijskih pločica radi izrade Integrisanih kola

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Nabroj tačkaste greške:

A

Vakancija i intersticijal

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Šta je dislokacija?

A

Dislokacija je poremećaj kristalne rešetke koncentrisan oko linije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Vrste dislokacija:

A

Ivična i zavojna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Šta je elastična deformacija?

A

Elastična deformacija je pojava gdje tijelo zauzima prvobitni položaj nakon djelovanja vanjskih sila.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koja su dva mehanizma po kojima se odvija plastična deformacija?

A

-translacionim klizanjem
-dvojnikovanjem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Deformaciono ojačanje?

A

Tokom procesa obrade deformisanjem metala u hladnom stanju osobine tpornosti materijala, kao što su zatezna čvrstoća, granice razvlačenje i tvrsoća rastu, dok osobine plastičnosti: izduženje i kontrakcija presjeka opadaju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koje su tri vrste obrade deformisanjem?

A

Obrada deformisanjem u hladnom, toplom i polutoplom stanju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koje nam veličine može prikazati dijagram stanja?

A

-rastvorljivost jedne komponente u drugoj
-na kojoj temp počinje topljenje različitih faza
- temp kristalizacije različitih faza
koje faze postoje u leguri,njihov sastav…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Euteticka reakcija.

A

Euteticka reakcija je reakcija koja se odvija na temp 1148°C gdje se iz tečne faze formiraju dvije čvrste faze austenit i cementit.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Sta je glavni kvantni broj?

A

Je prirodan broj od 1 do 7, oznacava se velikim stampanim slovima KLMNOPQ i predstavlja elektronski nivo elektrona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kovalentna veza?

A

Veza izmedju atoma koji nemaju veliku razliku u elektronegativnosti i nalaze se blizu jedni drugih na PSEu. (elektroni iz zadnje ljuske su zajednicki).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Alotropski oblici željeza?

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Kada nastaje krupno, a kada sitno zrno?

A

Manjim stepenom pothlađenja nastaje krupno crno, većim stepenom pothlađenja nastaje sitno zrno.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Intersticijski rastvor Fe i C

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Šta utiče na brzinu difuzije?

A

Na brzinu difuzije utiče njena vrsta, ako je difuzija intersticijska mnogo je brža od supstitucijske zbog veličine atoma, i količina termičke energije( pri višim temp. viša je i brzina difuzije)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Razlika između krive hlađenja cistog metala i krive hlađenja legure?

A

Kod legura se prelazak iz tečnog stanja u čvrsto stanje ne odvija na jednoj temperaturi (u jednoj tački) nego u jednom temperaturnom intervalu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Eutektoidna reakcija

A

Eutektoidna reakcija nastaje na temperaturi 727°C gdje se iz austenita 0,8% formiraju dvije cvrste faze ferit i cementit.

25
Q

Periteticka reakcija

A

Periteticka reakcija je reakcija koja se odvija na temp 1495°C gdje d ferit i tecna faza formiraju austenit

26
Q

Kojim se putem difuzije ubacuje ugljik u željezo

A

Cementacijom

27
Q

Mehanicke osobine austenita

A

Mek, plastičan i nemagnetičan, tvrdoća 160-200HB, zatezna čvrstoća 200-800N/mm*2 izduženje 40-50%

28
Q

Nabrojati invarijantne reakcije:

A

Periteticka, eutekticka, eutektoidna

29
Q

Nadeutektoidni celik

A

Ako se legura sa 1,2%C zagrijava do temperature 925°C i drzi na toj temperaturi dovoljno dugo, cjelokupna struktura ce biti homogeni austenit sa 1,2%C. Hlađenjem normalnom brzinom do temp malo ispod 800C izdvajaju se prvi kristali cementita na granicama austenitnog zrna. Na eutektoidnoj temp ili nešto ispod nje preostali austenit se transformiše u perlit.

30
Q

Sorbit?

A

Pri pothlađivanju austenita na temp 650 i na toj temperaturi počinje razlaganje austenita, formirat će se lamele ferita i cementita, koje su tanje ali gušće pakovane nego u perlitu. Ovako građena struktura naziva se sorbit.(350-450HB)

31
Q

Trustit?

A

Vrlo fini perlit čije su se lamele ferita i cementita obrazovale na temp 550°C (350-450HB)

32
Q

Dva tipa kristala martenzita?

A

Paketasti i pločasti.

33
Q

Šta je Mp i Mk i od čega zavise?

A

Mp- temperatura početka transformacije austenita u martenzit.
Mk- Temp kraja ili završetka transformacije.
Zavisi od količine ugljika u čeliku (vise C, temp niže )

34
Q

Beinit

A

Struktura koja nastaje ako se austenit pothladi na temp od 550-350C sastoji se od ferita prezasićenog ugljikom i čestica cementita

35
Q

Vrste kaljenja:

A

-kontinuirano, obično kaljenje
-stepenasto martenzitno kaljenje (martempering)
-izotermalno beinitno kaljenje(austempering)

36
Q

Šta je martenzit i kako nastaje?

A

Martenzit je jednofazna struktura i predstavlja prezasićeni čvrsti rastvor ugljika i drugih legirajućih elemenata u a-Fe.
Nastaje kao rezultat bezdifuzione transformacije austenita.

37
Q

Vrste beinita:

A

Gornji(obrazuje se na višim temp perje) i donji (niže temp iglice).

38
Q

Šta je inkubacioni period?

A
39
Q

Šta je cijaniraje?

A

Je postupak termohemijske obrade kod kojeg se u površinski sloj istovremeno uvode ugljik i azot.

40
Q

Šta je otpuštanje?

A

Otpuštanje je postupak termičke obrade koji slijedi nakon kaljenja radi smanjenja krtosti i unutrašnjih naprezanja.

41
Q

Suština poboljšanja?

A

Suština poboljšanja je u pretvaranju lamelarnog perlita, preko martenzita u zrnasti perlit.

42
Q

Faze cementacije

A

-naugljenisanje
-kaljenje

43
Q

Austempering i šta nastaje kao rezultat?

A

Izvodi se u cilju dobijanja donjeg beinita. zupčanici

44
Q

Na kojim temp nastaju perlit, sorbit i trustit?

A

700, 650, 550.

45
Q

Mehaničke osobine ferita:

A

tvrdoća 80HB, zatezna čvrstoća 250N/mm2 I izduženje 50%

46
Q

Srednje otpustanje?

A

Izvodi se na temp od 250-500C Poboljšava žilavost i dinamičku izdržljivost.

47
Q

Nisko otpustanje

A

do 250C smanjena krtost a visok nivo tvrdoće i čvrstoće

48
Q

Visoko otpuštanje

A

Na temp preko 500C, postiže se dobra udarna žilavost.

49
Q

Kontinuirano kaljenje

A

Se izvodi neprekidnim hlađenjem sa temp austenitizacije do temp Ms.

50
Q

Osobine Aluminijuma

A

Dobar provodnik toplote i elek. energije, otporan na koroziju i organske kiseline, netoksičan i nemagnetičan, dobro se zavaruje.

51
Q

Osobine bakra

A

Dobar provodnik toplote i elek. energije, ima loše livačke osobine, loše se obrađuje rezanjem, a dobro deformisanjem, dobru otpornost na koroziju, ali lošu na organske kiseline..

52
Q

Osobine titana

A

Velika otpornost na koroziju, visoka tačka topljenje, dobre mehaničke osobine, mala spec. težina

53
Q

Osobine konstrukcionih čelika

A

Ima povišenu čvrstoću, plastičnost i žialvost i dobra tehnološka svojstva.

54
Q

Pojam prokaljivanja

A
55
Q

Kako dijelimo čelike prema udijelu sumoora?

A

-obične
-kvalitetne
-plemenite
-visoko kbvalitetne
-ultra čiste

56
Q

Umireni čelici

A

Umireni čelici su potpuno dezoksidisani, tj. kisik je potpuno eleminisan. To se izvodi dodavanjem drugih elemenata u rastopljeni čelik kao što su Si, Al, Mn i V, koji imaju afinitete prema kisiku i zajedno s njim stavraju okside. Nakon odstranjivanja oksida i hlađenja metala, nastaje šupljina koja se može odstraniti sječenjem.
Umireni čelici se dobro zavaruju, imaju dobru dinamičku čvrstoću, dobro se termmički obrađuju.

57
Q

Struktura podeutektoidnih čelika

A

Ferit i Perlit

58
Q
A

Materijali (2 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions