pitanja 2 Flashcards

1
Q

rosa

A

tip niskih padavina, javlja se za vreme vedrih letnjih noći, kada nema vetra i kada je intenzivno hlađenje tla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

slana/mraz

A

tanki ledeni kristali. nastaje na sličan način kao rosa samo što se slana javlja kada je temp. rosne tačke ispod 0⁰

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

inje

A

javlja se kada je vreme hladno i maglovito. Izgledom podseća na bele kristale leda slične snegu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

poledica

A

prozračna tanka ledena kora koja nastaje usled zamrzavanja sitnih kapi kiše. Nastaje kada kapi padnu na tlo čija je temp. manja od 0⁰

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

oblaci

A

nastaju kondenzacijom i sublimacijom vodene pare
kondenzacijom vodene pare nastaju kapljice vode koje formiraju oblake
sublimacija- direktan prelazak vodene pare u kristale leda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

visoki oblaci

A

prefiks ciro-, nalaze se iznad 6000m, sastoje se od ledenih kristala (cirokumulus, cirostratus, cirus)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

srednji oblaci

A

Prefiks alto-, između 2000m- 7000m, ne donose padavine osim slabog snega i kiše (altostratus, altokumulus)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

niski oblaci

A

imaju stratus u imenu, ispod 2000m (nimbostratus, stratokumulus, stratus)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

oblavi koji se razvijaju vertikalno

A

kumulus, kumulonimbus

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

vreme

A

trenutno stanje meteoroloških/klimatskih elemenata u atmosferi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

vazdušne mase

A

velika količina vazduha koja ima određenu temperaturu i sadržaj vlage. mogu da imaju dužinu preko 1600 km i visinu 10km

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

vazdušni front

A

javlja se kada se dve vazdušne mase sa različitom gustinom mešaju i gušći vazduh se podvlači ispod ređeg i podiže ga sa površine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

topli front

A

kada se topla vazdušna masa izdiže iznad hladne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

hladni front

A

kada se hladna vazd. masa podvlači ispod tople

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

vremenska prognoza

A

predviđanje vremena na osnovu praćenja i merenja promena u troposferi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

kako se meri srednja dnevna temperatura vazduha

A

zbir izmerenih temp vazduha u 7h, 14h i dvaput u 21h se podeli sa 4

17
Q

geografska širina

A

sa porastom geografske širine upadni ugao sunčevih zraka se smanjuje, a temperatura vazduha opada.

18
Q

raspored kopna i mora

A

voda se sporije zagreva i hladi od kopna. vazduh iznad kopna se mnogo brže hladi noću i zimi nego vazduh iznad mora, dok leti ima mnogo veću temperaturu od vazduha iznad vode.

19
Q

reljef

A

sa promenom nadmorske visine menja se pritisak, temperatura i količina padavina.

20
Q

morske struje

A

tople morske struje utiču na klimu priobalja tako što povećavaju temperaturu vazduha, oblačnost i količinu padavina

21
Q

vegetacija

A

većina biljaka imaju jako nizak albedo i abzorbuje veliku količinu energije. međutim biljke ne doprinose ukupnom zagrevanju jer se višak toplote troši na transpiraciju. biljke transpiracijom oslobađaju vodenu paru koja je neophodna za formiranje oblaka. vegetacija ublažava promene temperature vazduha i vlage, i smanjuje brzinu vetra

22
Q

kakve morske struje imaju argentina i portugal

A

hladne

23
Q

golfska struja

A

u meksičkom zalivu. topla struja u severnom atlantiku. zbog nje se taj deo mora ne ledi zimi