Pedologija Prvi Kolokvij

Question 1

Što je pedologija?

prvo pitanje iz prve prez

Answer 1

Pedologija je znanstvena disciplina koja izučava tlo kao prirodni resurs na površini Zemlje uključujući njegovo stvaranje, fizikalne, kemijske i biološke procese i svojstva, klasifikaciju i kartiranje, plodnost tla i relacije navedenog s korištenjem i gospodarenjem tlom.

Question 2

Uloga i značaj pedologije?

Answer 2

Doprinosi širenju znanja o tlu

Osigurava temeljna znanja za održivo
korištenje i gospodarenje tlom

Question 3

Definicija tla?

Answer 3

Tlo je gornji sloj Zemljine kore sačinjen od mineralnih čestica, organske tvari, vode, zraka i organizama tla.

Question 4

Definicija zemljišta?

Answer 4

Zemljište (LAND) je prostor na površini Zemlje sa svim značajkama uključujući: biosferu, atmosferu, pedosferu, litosferu, hidrosferu, orografiju i rezultate aktivnosti čovjeka, koje imaju značajan utjecaj na korištenje.

Question 5

Funkcije tla?

Answer 5

1. Proizvodnja hrane i drugih biomasa
2. Stanišna interakcija: pohranjivanje, filtriranje i transformacije
3. Biološko prebivalište i “banka gena” - bioraznolikost 4. Prirodna i kulturna baština
4. Izvor sirovina
5. Platforma za građevinske strukture: građevine, ceste,…

Question 6

Pedogenetski procesi?

Answer 6

Matični supstrat

Vrijeme

Klima

Organizmi

Reljef

Question 7

Faktori formiranja tla?

prvo pitanje iz druge prez

Answer 7

Aktivni: matični supstrat, klima i organizmi

Pasivni: vrijeme i reljef

Question 8

Najvažniji klimatski pokazatelji s aspekta pedogeneze?

(utjecaj kllime na formiranje tla)

Answer 8

Oborine i temperature
(izravno i neizravno utječu)

Question 9

Izravan utjecaj klime na pedogenezu?

Answer 9

Oborine izravno utječu na pedogenezu intenzivirajući:

eroziju tla descedentno ispiranje unutar tla trošenje (fizikalno, kemijsko i biološko)

Temperature izravno utječu na pedogenezu:

intenziviranjem kemijskih reakcija

Question 10

Neizravan utjecaj oborina i temperatura (klime) na pedogenezu?

Answer 10

Na sav živi svijet (mikro i makro dimenzija)
1. Klima određuje vrstu prirodne vegetacije, produktivnost i distribuciju:
humidna – šume
sub-humidna i semi-aridna - pašnjaci
aridna - grmlje, šikare,

2. Uvjetuje vrste i brojnost mikroorganizama, te njihovu “aktivnost” u procesima transformacije organske tvari

Question 11

Što je matični supstrat?

Answer 11

Matični supstrat je ishodišni materijal iz kojeg je nastalo tlo, a predstavlja razdrobljenu i rastrošenu matičnu stijenu, koja kao rahli supstrat ulazi u pedogenezu.

Question 12

Što je matična stijena?

Answer 12

Matična stijena je čvrsta stijena (npr. vapnenac, dolomit, granit, breča i dr.) iz koje potječe sveukupni mineralni dio tla.

Question 13

Što je geološko - litološka podloga?

Answer 13

To su stijene ili slojevi čija mineralna komponenta nije zahvaćena pedogenetskim procesima.

Question 14

Uloga i značaj matičnog supstrata?

Answer 14

• Posebno važan u ranim stadijima razvoja tla
• Izvor hranjiva (osim N)
• Određuje stupanj trošenja i inicijalnu teksturu tla

Question 15

Svojstva matičnog supstrata?

Answer 15

količina trošine – određuje dubinu tla
tekstura ili mehanički sastav – određuje teksturu tla, vodozračne odnose, toplinska svojstva, biološku aktivnost
mineralni i kemijski sastav - određuje biljno-hranidbeni potencijal tla

Question 16

Podjela stijena prema načinu postanka?

Answer 16

Magmatske: kristalizacijom magme ili hlađenjem lave

Sedimentne: fizičko - kemijskom razgradnjom magmatskih, metamorfnih i starijih sedimentnih stijena, te litifikacijom prethodno sedimentiranih čestica, kristalizacijom iz otopina i biološkim procesima

Metamorfne: metamorfozom postojećih stijena u litosferi

Question 17

Podjela magmatskih stijena?

Answer 17

Nastaju skrućivanjem magme (lave)

Intruzivne: nastaju kristalizacijom magme duboko ispod površine Zemlje

Efuzivne: brzo hlađenje lave na površini ili blizu površine Zemlje

Question 18

Kako su nastale sedimentne stijene i nešto o njima?

Answer 18

Sedimentne stijene su nastale:

• taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra (klastične)
• taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti (biogene ili organogene)
• taloženjem iz otopine (kemogene)

Zauzimaju više od 75 % površine Zemlje do dubine za koju je vezana sva ljudska djelatnost.

U Hrvatskoj izgrađuju više od 90 % terena.

Question 19

Podjela sedimentnih stijena?

Answer 19

Dijele se na klastične i neklastične sedimentne stijene.

Klastične sedimentne stijene

Faze nastanka:
* trošenje starijih stijena (magmatskih, sedimentnih ili metamorfnih)
* transport materijala (gravitacijom, vodom, vjetrom, ledom)
* taloženje (sedimentacija)
dijageneza (litifikacija) tj. očvrščivanje

Neklastične sedimentne stijene

• dijele se na kemogene i organogene (biogene)

Question 20

Podjela klastičnih sedimentnih stijena prema veličini?

Answer 20

Prema veličini se dijele na:

• krupnoklastične
• srednjeklastične
• sitnoklastične

Question 21

Osnovne krupnoklastične stijene?

Answer 21

Osnovni tipovi su breče i konglomerati.

Question 22

Osnovne srednjeklastične stijene?

Answer 22

Osnovni tip je pješčenjak.

Question 23

Najznačajnije sitnoklastične sedimentne stijene?

Answer 23

Najznačajnije su les (prapor) i lapor.

Question 24

Les (prapor)?

Answer 24

Les (prapor) je rahli, propustan i prozračan, praškasti sediment nastao taloženjem eolskog materijala u pleistocenu. Od minerala prevladavaju zrna kvarca.

Prema kvaliteti se može podijeliti na:

• karbonatni (tipični) prapor
• izluženi prapor
• posmeđeni prapor

Question 25

Lapor?

Answer 25

Lapor je karbonatno-glinovita stijena sastavljena od zrnaca kalcita i 20-80 % čestica gline. Lapori su važna sirovina za proizvodnju cementa. Česti su litološki član fliša.

Question 26

Fliš?

Answer 26

Fliš je termin za kompleks klastičnih sedimentnih stijena za koji je karakteristična sukcesivna izmjena sitnozrnastih sedimenata: siltiti i lapori s pješčenjacima, breče, konglomerati i vapnenci.

Question 27

Kemogene i organogene stijene?

Answer 27

Kemogene - nastale su taloženjem materijala otopljenog u morskoj ili jezerskoj vodi Organogene - nastale su taloženjem organskih tvari i anorganskih skeletnih dijelova organizama

Question 28

Vapnenac?

Answer 28

Vapnenac je najrasprostranjenija karbonatna sedimentna stijena. Prevladavajući mineral kalcit (CaCO3) (kalcijev karbonat). Mezozejski vapnenci su najzastupljeniji.

Question 29

Dolomit?

Answer 29

Dolomit je sedimentna stijena (i mineral) izgrađena od kalcijsko - magnezijskog karbonata CaMg(CO3)2

Question 30

Metamorfne stijene?

Answer 30

Nastaju preobrazbom vulkanskih, sedimentnih ili postojećih metamorfnih stijena pod utjecajem povećanog tlaka, temperatura, otopina i plinova Mramor nastaje metamorfozom vapnenaca i dolomita. Uglavnom sadrži kristale kalcita. Metamorfozom pješčenjaka nastaje kvarcit.

Question 31

Biljke i životinje utječu na?

Answer 31

Akumulaciju - količinu i prirodu organskih inputa Razgradnju / humifikaciju Kemijsko trošenje Akumulaciju dušika Kruženje hranjiva Mikrobiološku N-fiksaciju N2 → NH4

Question 32

Utjecaj prirodne vegetacije?

Answer 32

Travnjaci - gusti splet korjenovog sustava uvjetuje mrvičastu strukturu (povoljni vodo-zračni odnosi) i spriječava ispiranje hraniva iz površinskih dijelova Malč (izolator) - organski sloj na površini tla spriječava: - evaporaciju - eroziju - djeluje kao toplinski izolator

Question 33

Što šume čine? Kakav utjecaj imaju?

Answer 33

Šume zadržavaju dio oborina na krošnjama (intercepcija) Listinac - sprječava eroziju - toplinski izolator - smanjuje evapotranspiraciju

Question 34

Utjecaj čovjeka?

Answer 34

Izravan i neizravan

Question 35

Izravni utjecaji čovjeka?

Answer 35

- obrada - rigolanje - kalcifikacija - gnojidba

Question 36

Neizravni utjecaji čovjeka?

Answer 36

Izmjena faktora formiranja tla: - vegetacijskog pokrova -> krčenjem i sječom šuma - reljefa -> ravnanjem i terasiranjem - režima vlažnosti -> odvodnjom i navodnjavanjem - matičnog supstrata -> navoženjem (odlaganjem) materijala ili erozijom

Question 37

Promjene nastale utjecajem čovjeka na tlo?

Answer 37

1. promjene površinskog horizonta (pH, hraniva…) 2. duboke promjene tla (rigolanje, krčenje…) 3. promjene vodnog režima tla (odvodnja) 4. stvoreni novi matični supstrati (odlagališta, deposoli)

Question 38

Reljef ?

Answer 38

Relkef je oblik i položaj Zemljine površine u nekom prostoru. Isponima, ravnicama, udubinama utječe na preraspodjelu vode i topline.

Question 39

Utjecaj reljefa na formiranje tla?

Answer 39

Utječe na dubinu profila tla (nagib - erozija) i na klimu i vegetaciju (nadmorska visina, ekspozicija).

Question 40

Podjela tala prema starosti pedogeneze (vremenu)?

Answer 40

Recentna - u skladu sa sadašnjom kombinacijom faktora, a posebno se naglašava recentnost klime. Reliktna - nose značajke prijašnjih, drugačijih kombinacija faktora i procesa čija su svojstva i tvorevine sadržani kao relikti u profilima tla. Fosilna (zatrpana) ili paleo tla - razvijena u dalekoj geološkoj prošlosti. To su tkz. dvoslojni profili u kojima i donji kat tla ili supstrata utječe na plodnost, odnosno predstavlja zonu rizosfere.

Question 41

Pedogenetski procesi? ## Footnote Dominantni procesi ovise o stanišnim uvjetima. (akumulacija...

Answer 41

Akumulacija: akumulacjia organske tvari od biljaka i životinja, vode, zraka i sunčeve energije. Gubici: gubitak vode kroz evaporaciju ili transpiraciju, ispiranje, usvajanje hraniva preko biljaka, erozija. Transformacije: transformacija organske tvari, trošenje primarnih i formiranje sekundarnih minerala gline. Translokacije: premještanje gline, organske tvari, soli i hraniva iz jednog u drugi sloj/horizont tla.

Question 42

Akumulacija u tlo?

Answer 42

Akumulacija organske tvari: Šuma daje 4-6 t/ha, plus podzemni dio. Travne formacije 1-2 t/ha plus podzemni dio. Poljoprivredne kulture vrlo malo - odnošenje Akumulacija vode: - iz atmosfere - iz podzemne vode (+ otopljene soli) Akumulacija zraka Akumulacija Sunčeve energije - zagrijavanje tla

Question 43

Gubici iz tla?

Answer 43

Gubitak vode - u atmosferu, evaporacija + transpiracija = evapotranspiracija - u podzemne vode, descedentno kroz profil tla Gubitak hranjiva, usvajanjem putem biljaka Gubitak plinova (npr. denitrifikacija)

Question 44

Erozija tla?

Answer 44

Gubitak tla iz površinskog dijela profila tla - erozija vodom i vjetrom Intenzitet erozije vodom ovisi o: * reljefu (nagibu) * količini i rasporedu oborina * značajkama tla (npr. teksturni sastav) * vegetacijskom pokrovu

Question 45

Što je to krška erozija?

Answer 45

Kršku eroziju predstavljaju procesi otapanja vapnenaca, dolomita i drugih karbonatnih supstrata, te propadanje stvorene mase tla dublje kroz pukotine.

Question 46

Kakve transformacije imamo?

Answer 46

Transformacije organske tvari: - mineralizacija - humifikacija Transformacija mineralne tvari: - trošenje primarnih minerala - tvorba sekundarnih minerala

Question 47

O čemu ovise mineralizacija i humifikacija?

Answer 47

Ovise o: - količini i sastavu organske tvari - okolišnim uvjetima i svojstvima tla - vrsti i zastupljenosti mikroorganizama

Question 48

Što je mineralizacija?

Answer 48

Mineralizacija – stupnjevito razgrađivanje mrtve organske tvari preko niza sve jednostavnijih spojeva do konačnih mineralnih spojeva od kojih su i bili izgrađeni (CO2, H2O, NH3 i mineralni oblici biogenih makro i mikro elemenata).

Question 49

Efekti mineralizacije?

Answer 49

- mobilizacija i kruženje elemenata, posebno dušika - oslobađanje CO2 (fotosinteza i agens kemijskog trošenja)

Question 50

Što je humifikacija?

Answer 50

Humifikacija je najvažniji biološki proces u tlu, u kome se iz produkata razgradnje organske tvari, oksidacijom, polimerizacijom i kondenzacijom stvaraju novi ciklički, visokomolekularni, koloidni organski spojevi - humus

Question 51

Osnovno o primarnim mineralima?

Answer 51

- primarni minerali su podrijetlom iz magme - najzastupljeniji su silikati

Question 52

Vrste trošenja primarnih minerala?

Answer 52

Fizikalno ili mehaničko, kemijsko i biološko trošenje,

Question 53

Agensi trošenja primarnih minerala?

Answer 53

Toplina Voda Kiseline Kisik Organizmi

Question 54

Kakvo fizikalno trošenje postoji?

Answer 54

Suho fizikalno trošenje - uvjetovano izmjenom temperature (dan-noć; zima –ljeto, požari) - Heterogeniji mineralni sastav stijene –> intenzivnije trošenje .- uvjetovano eolskom erozijom, npr. pustinje Mokro fizikalno trošenje - erozivni rad rijeka i mora - pucanje stijena (smrzavanje vode u pukotinama)

Question 55

Kakva kemijska trošenja postoje?

Answer 55

Najznačajniji procesi u kojima učestvuje atmosferska voda bogata O2 i CO2 su: 1. HIDRATACIJA 2. HIDROLIZA 3. OTAPANJE 4. OKSIDACIJSKO REDUKCIJSKI PROCESI

Question 56

Hidratacija?

Answer 56

Hidratacija – vezanje molekula vode za minerale, što dovodi do slabljenja kristalne rešetke i veza među ionima, te oni prelaze u otopinu tla.

Question 57

Hidroliza?

Answer 57

Hidroliza je kemijska reakcija tijekom koje voda vrši totalnu promjenu primarnog minerala u sekundarni preko H+ i OH- iona naročito na solima jakih baza i slabih kiselina ili slabih baza i jakih kiselina. H+ ioni istiskuju bazne katione iz kristalne rešetke minerala.

Question 58

Otapanje?

Answer 58

Molekule vode otapaju CO2 i stvaraju ugljičnu kiselinu.

Question 59

Oksidacija?

Answer 59

Oksidacija je reakcija minerala s kisikom, uslijed čega dolazi do gubitka elektrona i prelaska u viševalentno stanje npr. dvovalentno u trovalentno.

Question 60

Redukcija?

Question 61

Oglejavanje?

Answer 61

Oglejavanje ili gleizacija je oksidoredukcijski proces u tlu karakterističan za slabo drenirana i vodom zasićena tla u razdoblju dovoljno dugom za pojavu karakterističnog glejnog izgleda. - smanjeni dotok kisika u tlo - dominacija plavo, sivo, zelenih nijansi nad smeđima

Question 62

Biološko trošenje? Kakva trošenja postoje?

Answer 62

Agensi trošenja su biljke i životinje i njihovi produkti. Pospješuju (ubrzavaju) fizičko i kemijsko trošenje. Postoje fizička i kemijska trošenja.

Question 63

Fizičko trošenje primarnih minerala?

Answer 63

- pucanje stijena - produbljivanje nepropusnih horizonata - obogaćivanje s organskom tvari - miješanje i drugo.

Question 64

Kemijsko trošenje primarnih minerala?

Answer 64

Obogaćivanje tla produktima kemijskog raspadanja (CO2, mineralnim i organskim kiselinama -limunska, octena, mliječna, oksalna i druge), humusnim kiselinama (fulvokiseline, huminske kiseline) i dr.

Question 65

Tvorba sekundarnih minerala?

Answer 65

Stvoreni su od produkata prethodnog trošenja primarnih minerala. Građeni su iz dvije strukturne jedinice: - tetraedara (silicij) - oktaedara (aluminij)

Question 66

Kakvi sve postoje glineni minerali? ## Footnote omjeri, kis

Answer 66

1:1 (kaolinit) 2:1 nebubreće (ilit) 2:1 bubreće (smektit)

Question 67

1:1 tip minerala gline (kaolinit) ?

Answer 67

Građeni su od jednog sloja (lamele) tetraedara silicija i jednog sloja oktaedara aluminija čvrsto povezanih kisikom.

Question 68

2:1 tip minerala gline (ilit) ?

Answer 68

Građeni su od dva sloja (lamele) tetraedara silicija i jednog sloja oktaedara aluminija čvrsto povezanih kisikom.

Question 69

2:1 tip minerala gline (smektit) ?

Answer 69

Građeni su od dva sloja tetraedara silicija i jednog sloja oktaedara aluminija čvrsto povezanih kisikom.

Question 70

Kakve sve translokacije postoje?

Answer 70

Eluvijacija Iluvijacija Salinizacija Lesiviranje Podzolizacija

Question 71

Eluvacija? ## Footnote ex ili e = izvan

Answer 71

Eluvijacija je kretanje materijala u otopini ili suspenziji iz gornjeg u donji horizont tla.

Question 72

Iluvacija? ## Footnote il = u

Answer 72

Iluvijacija je proces nakupljanja materijala iz gornjeg horizonta u donji horizont.

Question 73

Lesiviranje? ## Footnote lessive = ispirati

Answer 73

Lesiviranje je premještanje gline (i sitnog praha) u Bt horizonte.

Question 74

Podzolizacija?

Answer 74

Podzolizacija je intenzivno ispiranje i premiještanje organskih kiselinskih komponenti sa željezom i aluminijem iz A i E horizonta u Bh ili Bfe horizont.

Question 75

Salinizacija?

Answer 75

Salinizacija je premještanje i akumuliranje soli u profilu tla (klorida i sulfata Na,K, Mg i Ca) -izdanska (podzemnom vodom) -aluvijalna (rijekama tekućicama) -koluvijalna (slivene vode) -eolska (morska voda uz obalu) -sekundarna (natapanjem)

Question 76

Morfologija tla se dijeli na?

Answer 76

Na ektomorfologiju (vanjsku) i endomorfologiju (unutarnju).

Question 77

Ektomorfološka svojstva tla?

Answer 77

Reljef (mikroreljef) Živi pokrov ( prirodan i antropogen) Mrtvi pokrov ( stjenovitost, mrtvi organski pokrov, površine voda, antropogen - infrastruktura)

Question 78

Endomorfološka svojstva tla?

Answer 78

Proučavaju se na poprečnom presjeku tla - pedološkom profilu Sklop profila - horizonti (broj, vrsta, debljina, izraženost, redoslijed, prijelaz iz jednog u drugi) Dubina Boja Tekstura Struktura Poroznost Specifične pedodinamske tvorevine

Question 79

Što su to horizonti?

Answer 79

Morfološki homogene cjeline, rezultat pedogenetskih procesa, jednoličnih svojstava, jasno razlučive od susjednih zona-horizonata.

Question 80

Podjela horizonata?

Answer 80

Osnovni ili glavni horizonti – obilježavaju se velikim slovima, (uz 1 izuzetak), npr. A, E, B… Podhorizonti – dijelovi glavnih horizonata koji se mogu izdvojiti kao zasebne zone, označavaju se dodavanjem malih slova oznakama glavnih horizonata, npr. Gr, Gso Prijelazni horizonti - zone postupnog prijelaza između 2 horizonta, označavaju se slovima oba horizonta, na prvo mjesto dominantni npr. A(B) Mješoviti horizonti – karakterizira ih istovremeno odvijanje 2 procesa, označavaju se odgovarajućim slovima razdvojenim kosom crtom npr. A/E

Question 81

Podjela horizonata po svim slovima, osnovni ili glavni?

Answer 81

O – organski (A) – inicijalni A – humusno-akumulativni E – eluvijalni B – iluvijalni (B) – kambični C – rastresiti supstrat R – čvrsta stijena G – glejni g – pseudoglejni T – tresetni P – antropogeni

Question 82

Modifikacije A horizonta

Answer 82

Amo - Molični (lat. molis, blag), dublji od 25 cm., dobro izražene strukture, stupanj zasićenosti bazama veći od 50% i tamne boje. Aum - Umbrični (lat. umbra, sjena), po boji i dubini odgovara moličnom horizontu, ali ima slabije izraženu strukturu i stupanj zasićenosti bazama manji od 50%. Aoh - Ohrični (grč. ohros, blijed), manje dubine i svjetlije boje od moličnog i umbričnog horizonta. Struktura mu je slabo izražena.

Question 83

Iluvijalni horizont - B ?

Answer 83

Horizont iluvijacije (nakupljanja) gline, humusa ili seskvioksida (Fe, Al..) ispranih iz E horizonta. Modifikacije: Bt – argiluvični B horizont (argilla = glina) leži ispod E horizonta i predstavlja zonu akumulacije gline isprane iz E horizonta. Bh – humusno-iluvijalni B horizont leži ispod E horizonta i predstavlja zonu u kojoj se pretežno akumulira humus ispran iz O i E horizonta Bfe –željezno-iluvijalni B horizont leži ispod E ili Bh horizonta i predstavlja zonu u kojoj se pretežno akumuliraju seskvioksidi isprani iz E horizonta.

Question 84

Antropogeni horizont - P ?

Answer 84

Nastaje obradom, miješanjem i homogeniziranjem više prirodnih horizonata ili slojeva i unošenjem organske i mineralne tvari radom čovjeka.

Question 85

Dubina tla?

Answer 85

Pedološka dubina je dubina do koje se manifestira utjecaj pedogenetskih procesa vrlo plitka do 15 cm plitka 15-30 cm srednje duboka 30-50 cm duboka 50-90 cm vrlo duboka više od 90 cm Ekološka dubina predstavlja dubinu zakorijenjavanja biljaka

Question 86

Boja tla?

Answer 86

Boja tla je pokazatelj kemijskih, bioloških i fizikalnih transformacija i translokacija u tlu. Odraz je mineralnog i organskog sastava tla, važna kod izdvajanja horizonata.

Question 87

Boja tla, svojstva i stanišni uvjeti?

Answer 87

Boja tla: Smeđa do crna (površinski horizont) Svojstvo: Akumulacija organske materije Boja tla: Svjetlo - blijeda Svojstvo: Eluvijalni horizont Boja tla: Žućkasto - crvenkasta Svojstvo: Fe3+ (oksidirano željezo) Boja tla: Siva, plavkasto - zelena Svojstvo: Fe2+ (reducirano željezo) Boja tla: Bijela do siva Svojstvo: Akumulacija soli, Matična podloga: laporac, kvarc

Question 88

Kako određujemo boju tla?

Answer 88

Pomoću Atlasa boja - Munsell Soil Color Charts Munsell definira boju tla sa tri parametra: - hue - value -chroma

Question 89

Tekstura tla?

Answer 89

Tekstura tla - ocjena mehaničkog sastava tla, odnosno postotka pijeska, praha i gline u tlu.

Question 90

Finger proba?

Answer 90

Brza terenska analiza teksturnog sastava prstima (Finger proba).

Question 91

Struktura tla?

Answer 91

Struktura tla je način nakupljanja mehaničkih elemenata u veće nakupine – strukturne agregate Na terenu se procjenjuje je li agregatna, koherentna ili jednočestična. Agregatna se još dijeli na: - mrvičasta / zrnasta - kockasta - plosnata - prizmatična

Question 92

Porozitet?

Answer 92

Prostor između mehaničkih elemenata odnosno strukturnih agregata tla, što ga zauzima tekuća i plinovita faza.

Question 93

Novotvorevine ili specifične pedodinamske tvorevine?

Answer 93

Premještanjem mineralne i organske tvari tijekom pedogeneze u tlu nastaju različite nakupine (novotvorevine). - nakupine lakotopivih soli Na, Mg, Ca - iscvjetavanje i konkrecije gipsa (CaSO4 x 2 H2O) - nakupine kalcijskog karbonata - izlučine i nakupine seskvioksida - nakupine silicijskog dioksida (kremene prašine) - različite tvorevine faune tla (hodnici crva, hodnici različitih rovilica, glista, ekskrementi glista i dr.)

Question 94

Faze pedoloških istraživanja?

Answer 94

1. Pripremna 2. Terenska 3. Kameralna

Question 95

Pripremna faza?

Answer 95

Definiranje: * potreba istraživanja (područje istraživanja, problematika i svrha) * plana uzorkovanja (vrsta i broj uzoraka) * organizacijskih i tehničkih pitanja (oprema, alat) Prikupljanje i analiza postojećih podataka: - pedoloških - geoloških - klimatskih - vegetacijskih - topografskih

Question 96

Terenska faza?

Answer 96

- REKOGNOSCIRANJE TERENA - IZBOR MJESTA ZA KOPANJE PEDOLOŠKOG PROFILA - OTVARANJE PEDOLOŠKOG PROFILA - OPIS PEDOLOŠKOG PROFILA - UZIMANJE UZORAKA TLA - TERENSKA MJERENJA (HIDROPEDOLOŠKA) - FOTOGRAFIRANJE PROFILA I OKOLICE

Question 97

Rekognosciranje terena?

Answer 97

Početna faza rada na terenu - obilazak i upoznavanje terena. Služi i da se izvrše dopune i izmjene programa i metodike rada definiranih u pripremnoj fazi. Vrši se tako da se istraživano područje jednom ili više puta obiđe, vrši se osmatranje pedogenetskih faktora (reljef, vegetacija/način korištenja, stijene…) Uvid u unutarnju morfologiju tla gdje god je moguće npr. uz cestu

Question 98

Izbor mjesta za kopanje pedološkog profila?

Answer 98

Pedološki profil treba otvoriti na mjestu koje najbolje oslikava stanište istraživane lokacije (reprezentativnost) Dubina do matičnog supstrata

Question 99

Sondiranje tla?

Answer 99

Brže i lakše od otvaranja profila Daje uvid u slijed horizonata i omogućuje uzimanje uzoraka, ali samo u porušenom stanju.

Question 100

Uzimanje uzoraka tla (dva načina)

Answer 100

Pojedinačni uzorci: u porušenom stanju (za kemijske analize) - u profilu, lopaticom u vrećicu, iz sredine horizonta, odozdo prema gore (da se spriječi kontaminacija uzorka) u neporušenom stanju (za fizikalne analize) - u cilindre poznatog volumena (najčešće "po Kopeckom" (100 cm3)) - - uzimaju se u paraleli (3 ponavljanja)

Question 101

Uzimanje uzoraka tla (drugi način)

Answer 101

Prosječni (kompozitni) uzorci Tlo se uzima na više mjesta (10-20 za 1 ha) sondom ili lopatom, uzorci se miješaju, te se tako dobiva prosječni uzorak (cca 1 kg) Dubina uzorkovanja: - 0-30 cm za oranice i vrtove - 0-30 cm + 30-60 cm za drvenaste kulture

Question 102

Kameralna faza?

Answer 102

Priprema uzoraka tla za laboratorijske analize (sušenje, mljevenje). Laboratorijske analize fizikalnih i kemijskih svojstava tla.