Pažnja Flashcards
Pažnja, opažanje osoba i greške u opažanju (lekcije 5 i 6)
Šta je pažnja?
Stanje povećanje budnosti
kognitivni proces koji omogućava usmerenost i usredsređenost na informacije koje su nam važne
Nervna struktura
Retikularna formacija
Karakteristike pažnje
3
OBIM PAŽNJE (broj objekata koji možemo da zapamtimo odjednom)
INTENZITET PAŽNJE (obrnuto srazmeran obimu (na što se više stvari osoba fokusira, manje će se koncentrisati na svaku od tih stvari posebno)
POKRETLJIVOST PAŽNJE (namerno preusmeravanje pažnje sa jednog objekta na drugi)
Vrste pažnje
2
Namerna
Nenamerna
Činioci koji utiču na pažnju
2
SPOLJAŠNJI
(veličina, intenzitet, kretanje, kontrast)
UNUTRAŠNJI
(potrebe, interesovanja, stavovi, motivi, vrednosti, želje)
Šta je opažanje osoba?
Procenjivanje emocija i osobina ljudi
Šta opažamo i ocenjujemo kod osoba?
4
Fizički izgled
Emocije
Osobine (crte) ličnosti
Uzroke određenog ponašanja
Na osnovu čega opažamo emocije?
4
- Privremeni izraz lica
- Glas
- Pokrete tela
- Saopštavanje i postupke drugih osoba
Koje su najčešće emocije?
5+1
Sreća Tuga Strah Bes Gađenje Iznenađenost
Šta koristimo za opažanje osobina ličnosti?
5
Trajni izraz lica (fizionomija) Glas Držanje Telesni sklop Saopštenja i postupke
4 tipa temperamenta
Postoje 4 tipa temperamenta koja se međusobno razlikuju u zavisnosti od emocionalne osetljivosti (jak ili slab) i emocionalnog reagovanja (brz ili spor)
Nabroj sva četiri tipa temperamenta
Melanholički (jak i spor)
Kolerički (jak i brz)
Flegmatički (spor i slab)
Sangvinički (brz i slab)
Nabroj sva četiri tipa temperamenta
Melanholički (jak i spor)
Kolerički (jak i brz)
Flegmatički (spor i slab)
Sangvinički (brz i slab)
Prva impresija
Prvi utisak koji stičemo pri prvom susretu.
Obrazuje se brzo i bez dovoljno podataka.
Utiče na naše kasnije ponašanje prema toj osobi.
“Nikada nećeš dobiti drugu priliku da ostaviš prvi utisak.”
Atribucija
i
vrste atribucije (2)
Zaključivanje o uzrocima ponašanja određene osobe
Unutrašnja - odnosi se na namere, stavove i osobine ličnosti
Spoljašnja - odnosi se na karakteristike situacije u kojoj se osoba nalazi
HALO EFEKAT
greške u opažanju
Sklonost da se na osnovu jedne osobine (ili opšteg utiska) određuju i sve ostale osobine pojedinca
LOGIČKE GREŠKE
greške u opažanju
Neopravdano zaključivanje o povezanosti nekih osobina
Vedrina sa dobrim namerama
STEREOTIPIČNO OCENJIVANJE
greške u opažanju
Neopravdano pripisivanje određenih osobina svim članovima jedne grupe uz zapostavljane individualnih razlika
(svi političari lažu, sve žene su iste….)
METAFORIČKA GENERALIZACIJA
greške u opažanju
Proširenje procene iz jedne oblasti na sasvim drugu oblast
ko laže taj i krade
GREŠKA CENTRALNE TENDENCIJE
greške u opažanju
Procenjivač izbegava ekstremne ocene pa pribegava srednjoj
Profesor daje učeniku trojku smatrajući da će tako da napravi najmanju grešku
FUNKCIONALNA ANALOGIJA
greške u opažanju
Uverenje o povezanosti određenih fizičkih i psihičkih osobina
(krupnija osoba dubokog glasa je gruba i bezosećajna)