Osjeti i percepcija Flashcards
Osjet je jednostavni svjesni _________ koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva predmeta ili pojave iz vanjskog svijeta.
doživljaj
Osjet je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog __________ predmeta ili pojave iz vanjskog svijeta.
svojstva
Osjet je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva ____________ ili ___________ iz vanjskog svijeta.
predmeta, pojave
________ je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva predmeta ili pojave iz vanjskog svijeta.
osjet
Osjet je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva predmeta ili pojave iz ________________.
vanjskog svijeta
Podražaji su različite vrste _________ (fizikalnih ili kemijskih) koje naša osjetila mogu otkrivati.
energija
Podražaji su različite vrste energija (__________ ili _________) koje naša osjetila mogu otkrivati.
fizikalnih, kemijskih
Podražaji su različite vrste energija (fizikalnih ili kemijskih) koje naša _________ mogu otkrivati.
osjetila
Podražaji su različite vrste energija (fizikalnih ili kemijskih) koje naša osjetila mogu ________.
otkrivati
_____________ je područje psihologije koje se bavi odnosom intenziteta podražaja i intenziteta osjeta.
psihofizika
Psihofizika je područje psihologije koje se bavi odnosom intenziteta _________ i intenziteta ___________.
podražaja, osjeta
Psihofizika je područje psihologije koje se bavi _________ intenziteta podražaja i intenziteta osjeta.
odnosom
Osjet nastaje ____________ i __________ energije podražaja u osjetnom sustavu.
detektiranjem, kodiranjem
Osjet nastaje detektiranjem i kodiranjem __________ podražaja u osjetnom sustavu.
energije
Osjet nastaje detektiranjem i kodiranjem energije podražaja u __________ sustavu.
osjetnom
Što čini osjetni sustav?
receptori
senzorički živci
senzorički centri u mozgu
Osjetni sustav čine:
1. receptori
2. __________
3. senzorički centri u mozgu
senzorički živci
Osjetni sustav čine:
1. receptori
2. senzorički živci
3. _______________
senzorički centri u mozgu
Osjetni sustav čine:
1. ___________
2. senzorički živci
3. senzorički centri u mozgu
receptori
Receptori su _________ ____________ u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.
živčane stanice
Receptori su živčane stanice u _________ organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.
osjetnim
Receptori su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju __________ i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.
podražaje
____________ su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.
receptori
Receptori su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i ________ ih (__________) u živčane impulse.
pretvaraju, kodiraju
Receptori su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u _________ ________.
živčane impulse
________________ prenose kodiranu energiju podražaja do senzoričkih centara u mozgu.
senzorički živci
Senzorički živci prenose ___________ energiju podražaja do senzoričkih centara u mozgu.
kodiranu
Senzorički živci prenose kodiranu energiju podražaja do _________________________.
senzoričkih centara u mozgu
___________________ pretvaraju živčane impulse u svjesne doživljaje - osjete.
senzorički centri u mozgu
Senzorički centri u mozgu __________ živčane impulse u svjesne doživljaje - osjete.
pretvaraju
Senzorički centri u mozgu pretvaraju živčane impulse u __________ _________ - osjete.
svjesne doživljaje
Senzorički centri u mozgu pretvaraju živčane impulse u svjesne doživljaje - ________.
osjete
S obzirom na smještaj koje vrste receptora razlikujemo?
eksteroreceptori (vanjski)
interoreceptori (unutarnji)
proprioreceptori
S obzirom na smještaj razlikujemo:
1. eksteroreceptore (vanjski)
2. interoreceptore (unutarnji)
3. _________________
proprioreceptore
S obzirom na smještaj razlikujemo:
1. ________________ (_________)
2. interoreceptore (unutarnji)
3. proprioreceptore
eksteroreceptore, vanjski
S obzirom na smještaj razlikujemo:
1. ekteroreceptore (vanjski)
2. ________________ (_________)
3. proprioreceptore
interoreceptore, unutarnji
Gdje su smješteni eksteroreceptori?
na površini kože ili sluznici jezika
Gdje su smješteni interoreceptori?
u dišnim, probavnim, spolnim organima
Što rade interoreceptori?
bilježe zbivanja unutar organizma
Gdje su smješteni proprioreceptori?
u lokomotornom aparatu (mišićima, tetivama)
Što omogućuju proprioreceptori?
automatske funkcije pokretanja i održavaju ravnotežu
S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. __________________
3. mehanoreceptore
4. termoreceptore
5. nocireceptore
kemoreceptore
S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. kemoreceptore
3. mehanoreceptore
4. ________________
5. nocireceptore
termoreceptore
S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. kemoreceptore
3. mehanoreceptore
4. termoreceptore
5. ________________
nocireceptore
S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. _________________
2. kemoreceptore
3. mehanoreceptore
4. termoreceptore
5. nocireceptore
elektromagnetske
S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. kemoreceptore
3. _________________
4. termoreceptore
5. nocireceptore
mehanoreceptore
Gdje se nalaze elektromagnetski receptori i što omogućuju?
u mrežnici oka
čunjići - razlikovanje boja
štapići - viđenje noću
Gdje se nalaze kemoreceptori?
u nosu i jeziku
Gdje se nalaze mehanoreceptori?
u osjetilima za sluh, na koži i unutar tijela
Gdje se nalaze termoreceptori?
na koži i u unutarnjim organima
Što su nocireceptori?
osjet boli
Koji je dominantni osjet?
osjet vida
Koji je podražaj za osjet vida?
svjetlost
Što određuje valna duljina u receptorima vida?
boju
Što određuje amplituda elektromagnetskog vala?
intenzitet ili količinu svjetlosti
Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. šarenica
3. leća
4. __________
5. slijepa pjega
mrežnica
Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. šarenica
3. _______
4. mrežnica
5. slijepa pjega
leća
Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. _________
3. leća
4. mrežnica
5. slijepa pjega
šarenica
Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. šarenica
3. leća
4. mrežnica
5. _____________
slijepa pjega
Najvažniji dijelovi oka su:
1. ________
2. šarenica
3. leća
4. mrežnica
5. slijepa pjega
zjenica
Što radi zjenica?
propušta i regulira količinu svjetlosti koja ulazi u oko
Što je šarenica?
mišić koji regulira širenje i sužavanje zjenice
Što radi leća?
usmjerava svjetlost na mrežnicu
Što radi mrežnica?
sadrži receptorne stanice - čunjiće i štapiće
Što je slijepa pjega?
mjesto na mrežnici na kojem nema receptorskih stanica s kojeg izlazi očni živac
Boje imaju tri dimenzije:
1. ton
2. saturacija ili zasićenost
3. _____________
svjetlina
Boje imaju tri dimenzije:
1. ________
2. saturacija ili zasićenost
3. svjetlina
ton
Boje imaju tri dimenzije:
1. ton
2. __________ ili ___________
3. svjetlina
saturacija, zasićenost
Što je ton i čime je određen?
ono što nazivamo bojom
određen je valnom duljinom
Što je saturacija ili zasićenost?
koliko u nekom tonu ima te boje ili bijele u odnosu na osnovnu boju
Što je svjetlina?
količina svjetla koju neka površina reflektira
Koji je podražaj za osjet sluha?
zvučni valovi
Što određuje amplituda zvučnog vala?
glasnoću zvuka
Što određuje frekvencija ili učestalost zvučnih valova u receptorima vida?
visinu tona
Najvažniji dijelovi uha su:
1. ____________
2. srednje uho
3. unutrašnje uho
vanjsko uho
Najvažniji dijelovi uha su:
1. vanjsko uho
2. srednje uho
3. _______________
unutrašnje uho
Najvažniji dijelovi uha su:
1. vanjsko uho
2. ______________
3. unutrašnje uho
srednje uho
Što radi vanjsko uho?
prima zvučne valove
Što se događa u srednjem uhu?
bubnjić preuzima zvučne valove i prenosi vibracije do čekića, nakovnja i stremena
Što se nalazi u unutrašnjem uhu?
pužnica u kojoj se nalaze receptorne stanice s više membrana
Koja je najvažnija membrana u pužnici?
bazilarna membrana sa slušnim dlačicama
Koji je podražaj za njuh?
kemijske molekule koje isparavaju pojedine supstance
Gdje se nalaze receptorske stanice njuha?
u gornjem dijelu nosa u dlačicama na sluznici
____________ su mirisne tvari povezane sa spolnim hormonima i spolnim žlijezdama.
feromoni
Feromoni su ___________ tvari povezane sa spolnim hormonima i spolnim žlijezdama.
mirisne
Feromoni su mirisne tvari povezane sa __________ hormonima i __________ žlijezdama.
spolnim, spolnim
Feromoni su mirisne tvari povezane sa spolnim __________ i spolnim ____________.
hormonima, žlijezdama
Koji je podražaj za okus?
kemijske molekule neke supstance
Koje su receptorne stanice za okus?
okusne kvržice ili pupoljci
Koja su četiri osnovna okusa?
slatko
slano
gorko
kiselo
Na koji dio jezika djeluje koji okus?
slatko – prednji dio jezika
slano – lijevi i desni prednji dio jezika
gorko – stražnji dio jezika
kiselo – lijevi i desni srednji dio jezika
Osjet okusa usko je povezan s osjetom za ______ i s osjetom za ___________ te je snažno povezan s okolnostima u kojima nešto kušamo.
njuh, toplo-hladno
Osjet okusa usko je povezan s osjetom za njuh i s osjetom za toplo-hladno te je snažno povezan s okolnostima u kojima nešto _________.
kušamo
Gdje se nalaze receptori za kožni osjet?
po cijelom tijelu ispod kože
Koji su kožni osjeti?
dodir
toplo i hladno
Koji je podražaj za dodir?
pritisak
Kako se još naziva dodir i zašto?
konačnim osjetom, jer nam daje informacije koje ne možemo dobiti vidom (težina, tekstura, čvrstoća)
Gdje ima najviše receptora za dodir?
na usnama, nosu i licu te na vršcima prstiju
Živčana vlakna su _____________ tako da osjet dodira nastaje prije ostalih kožnih osjeta.
mijelizirana
Živčana vlakna su mijelizirana tako da osjet _______ nastaje prije ostalih _________ osjeta.
dodira, kožnih
Koji je podražaj za osjet temperature?
toplinska energija
Kako doživljavamo tople, a kako hladne predmete?
predmete koji su topliji od našeg tijela doživljavamo kao tople, a one koji su hladniji kao hladne
Hladniji predmeti čine nam se __________.
lakšima
Što ćemo osjetiti podražimo li istovremeno receptore za toplo i za hladno?
samo toplinu
Gdje se nazale receptori za osjete za ravnotežu?
u unutrašnjem uhu
Kakav je podražaj za ravnotežu?
mehanički, svako pokretanje glavne ili tijela
Kakvi su to kinestetički osjeti?
osjeti za pokrete i položaj pojedinih dijelova tijela
Gdje se nalaze receptori za kinestetičke osjete?
u mišićima, tetivama i zglobovima, neprekidno šalju informacije u mozak
Uz pomoć _____________ osjeta možemo pokrenuti dio tijela bez da ga vidimo.
kinestetičkih
________________ je sposobnost doživljavanja što manjih intenziteta podražaja.
apsolutna osjetljivost
Apsolutna osjetljivost je sposobnost ___________ što manjih intenziteta podražaja.
doživljavanja
Apsolutna osjetljivost je sposobnost doživljavanja što __________ intenziteta podražaja.
manjih
Apsolutna osjetljivost je sposobnost doživljavanja što manjih intenziteta ________.
podražaja
_____________________ je najslabiji podražaj koji kod neke osobe izaziva osjet u 50% slučajeva.
apsolutni limen ili prag
Apsolutni limen ili prag je __________ podražaj koji kod neke osobe izaziva osjet u 50% slučajeva.
najslabiji
Apsolutni limen ili prag je najslabiji podražaj koji kod neke osobe izaziva osjet u _____ slučajeva.
50%
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. _________________
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)
motivaciji osobe
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. ___________________
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)
intenzitetu podražaja
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. ________________________
6. kontekstu (okruženju)
poznatosti podražaja
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. _________________________
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)
kolebanjima unutar organizma
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. __________________________
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)
prirodnoj osjetljivosti osobe
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. _____________________
kontekstu (okruženju)
______________________ je sposobnost uočavanja najmanjih razlika ili promjena u intenzitetu podražaja.
diferencijalna osjetljivost
Diferencijalna osjetljivost je sposobnost uočavanja _____________ razlika ili promjena u intenzitetu podražaja.
najmanjih
Diferencijalna osjetljivost je sposobnost uočavanja najmanjih ________ ili ________ u intenzitetu podražaja.
razlika, promjena
Diferencijalna osjetljivost je sposobnost uočavanja najmanjih razlika ili promjena u intenzitetu ____________.
podražaja
________________________ je najmanja promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao promjena u 50% slučajeva.
diferencijalni limen ili prag
Diferencijalni limen ili prag je __________ promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao promjena u 50% slučajeva.
najmanja
Diferencijalni limen ili prag je najmanja promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao __________ u 50% slučajeva.
promjena
Diferencijalni limen ili prag je najmanja promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao promjena u _____ slučajeva.
50%
___________ podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za isti postotak kako bi se osjetila razlika – taj se postotak naziva Weberova konstanta.
intenzitet
Intenzitet podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za _____ postotak kako bi se osjetila razlika – taj se postotak naziva Weberova konstanta.
isti
Intenzitet podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za isti postotak kako bi se osjetila _______ – taj se postotak naziva Weberova konstanta.
razlika
Intenzitet podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za isti postotak kako bi se osjetila razlika – taj se postotak naziva ______________________.
Weberova konstanta
Kako raste osjet kod velikih intenziteta podražaja?
logaritamski
Kako nazivamo fenomen kada osjet ne nastaje istovremeno sa zadavanjem podražaja, već je neko vrijeme skriven?
vrijeme latencije
Kako nazivamo fenomen kada je podražaj stalno isti, a osjet se s vremenom smanjuje, pa više niti ne zamjećujemo prisutnost podražaja?
osjetna adaptacija
Kako nazivamo fenomen kada podražaj djeluje istim intenzitetom, a osjetljivost se povećava?
osjetna rekuperacija
Kako nazivamo fenomen kada podražaj prestaje djelovati, a osjet još traje i postepeno se gubi?
osjetna perzistencija
Naknadni osjet ili _________.
paosjet
Percepcija je ______________ proces.
automatski
__________ označava organizaciju osjetnih podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline doživljaje.
Gestalt
Gestalt označava ______________ osjetnih podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline doživljaje.
organizaciju
Gestalt označava organizaciju __________ podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline doživljaje.
osjetnih
Gestalt označava organizaciju osjetnih podataka pri čemu _____ osjetni podaci mogu stvarati __________ smislene cjeline doživljaje.
isti, različite
Gestalt označava organizaciju osjetnih podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline ___________.
doživljaje
___________________________ su načini kako grupiramo osjetne podatke.
geštaltistička načela grupiranja
Percepcija ovisi o:
1. _________________________
2. biološkim ili fiziološkim čimbenicima
3. psihološkim čimbenicima
fizikalnim čimbenicima
Percepcija ovisi o:
1. fizikalnim čimbenicima
2. biološkim ili fiziološkim čimbenicima
3. _______________________
psihološkim čimbenicima
Percepcija ovisi o:
1. fizikalnim čimbenicima
2. ____________________________
3. psihološkim čimbenicima
biološkim ili fiziološkim čimbenicima
Koji čimbenici nam govore da percepcija ovisi o karakteristikama vanjskog svijeta, tj. o samom podražaju?
fizikalni čimbenici
Koji čimbenici nam govore da percepcija ovisi o našem organizmu?
biološki ili fiziološki čimbenici
Koji čimbenici nam govore da percepcija ovisi o osobinama ličnosti?
psihološki čimbenici
Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. načelo sličnosti
3. __________________
4. načelo zatvaranja
5. načelo lika i pozadine
načelo kontinuiranosti
Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. _________________
3. načelo kontinuiranosti
4. načelo zatvaranja
5. načelo lika i pozadine
načelo sličnosti
Načela perceptivnog grupiranja su:
1. _________________
2. načelo sličnosti
3. načelo kontinuiranosti
4. načelo zatvaranja
5. načelo lika i pozadine
načelo bliskosti
Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. načelo sličnosti
3. načelo kontinuiranosti
4. načelo zatvaranja
5. ______________________
načelo lika i pozadine
Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. načelo sličnosti
3. načelo kontinuiranosti
4. ___________________
5. načelo lika i pozadine
načelo zatvaranja
Načelo _________ govori da što su osjetni elementi bliže jedan drugome lakše stvaraju perceptivnu cjelinu.
bliskosti
Načelo bliskosti govori da što su osjetni elementi _________ jedan drugome lakše stvaraju perceptivnu cjelinu.
bliže
Načelo bliskosti govori da što su osjetni elementi bliže jedan drugome _________ stvaraju perceptivnu cjelinu.
lakše
Načelo bliskosti govori da što su osjetni elementi bliže jedan drugome lakše stvaraju ______________ __________.
perceptivnu cjelinu
Načelo ____________ govori da ako su osjetni elementi slični jedan drugome po nekoj karakteristici automatski se vezuju u cjelinu.
sličnosti
Načelo sličnosti govori da ako su osjetni elementi _________ jedan drugome po nekoj karakteristici automatski se vezuju u cjelinu.
slični
Načelo sličnosti govori da ako su osjetni elementi slični jedan drugome po nekoj ___________________ automatski se vezuju u cjelinu.
karakteristici
Načelo sličnosti govori da ako su osjetni elementi slični jedan drugome po nekoj karakteristici automatski se vezuju u _________.
cjelinu
Načelo ______________ govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju nastavljanja ili kretanja u istom smjeru stvarat će cjelinu.
kontinuiranosti i zajedničkog kretanja
Načelo kontinuiranosti i zajedničkog kretanja govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju ___________ ili _________ u istom smjeru stvarat će cjelinu.
nastavljanja, kretanja
Načelo kontinuiranosti i zajedničkog kretanja govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju nastavljanja ili kretanja u ________ _________ stvarat će cjelinu.
istom smjeru
Načelo kontinuiranosti i zajedničkog kretanja govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju nastavljanja ili kretanja u istom smjeru stvarat će __________.
cjelinu
Načelo ____________ govori da naš mozak sam automatski zatvara, popunjuje praznine između pojedinih osjetnih elemenata kako bi stvorio smislenu cjelinu.
zatvaranja
Načelo zatvaranja govori da naš mozak sam automatski ___________, ____________ praznine između pojedinih osjetnih elemenata kako bi stvorio smislenu cjelinu.
zatvara, popunjuje
Načelo zatvaranja govori da naš mozak sam automatski zatvara, popunjuje praznine između pojedinih __________ __________ kako bi stvorio smislenu cjelinu.
osjetnih elemenata
Načelo zatvaranja govori da naš mozak sam automatski zatvara, popunjuje praznine između pojedinih osjetnih elemenata kako bi stvorio smislenu _________.
cjelinu
Načelo ___________________ govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.
lika i pozadine ili figure i pozadine
Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća ______________ iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.
izdvajamo
Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje ____________ tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.
pozadina
Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod ______________ slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.
dvosmislenih
Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno _____________ lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.
zamijenjivati
Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati ______ i ________ iz trenutka u trenutak.
lik, pozadinu
Pomoću čega činimo percepciju dubine?
binokularnih znakova i monokularnih znakova
Koji su binokularni znakovi za načelo trodimenzionalnosti?
gledanje s dva oka (različitost slika na mrežnici)
konvergencija očnih jabučica
Koji su monokularni znakovi za načelo trodimenzionalnosti?
relativna veličina predmeta
djelomično prekrivanje predmeta
linearna perspektiva
____________________ je pojava da prepoznajemo predmete bez obzira na objektivne uvjete percipiranja.
perceptivna konstantnost
Perceptivna konstantnost je pojava da __________________ predmete bez obzira na objektivne uvjete percipiranja.
prepoznajemo
Perceptivna konstantnost je pojava da prepoznajemo predmete bez obzira na _____________ _________ percipiranja.
objektivne, uvjete
Perceptivna konstantnost je pojava da prepoznajemo predmete bez obzira na objektivne uvjete _____________.
percipiranja
__________________ su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove percepcije ne odgovaraju u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.
perceptivne varke
Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo _______________, no njihove percepcije ne odgovaraju u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.
podražajem
Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove ____________ ne odgovaraju u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.
percepcije
Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove percepcije ne _____________ u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.
odgovaraju
Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove percepcije ne odgovaraju u potpunosti obilježjima ________________ ________.
podražajnog sklopa
________________ su pojave koje su nastale bez prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih bolesti, psihičkih poremećaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava.
halucinacije
Halucinacije su pojave koje su nastale _______ prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih bolesti, psihičkih poremećaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava.
bez
Halucinacije su pojave koje su nastale bez prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih ___________, psihičkih poremećaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava.
bolesti
Halucinacije su pojave koje su nastale bez prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih bolesti, psihičkih poremećaja i kod uzimanja _______________ sredstava.
psihoaktivnih
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. _______________________
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike
paslike - naknadne slike
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. __________________________
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike
slike vidjeti na više načina
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. ________________________
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike
vidjeti nešto čega nema
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. _________________________
6. nemoguće slike
pogrešna prosudba dužine
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. ______________________________________
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike
geometrijske oblike vidjeti na više načina
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. ___________________
nemoguće slike