Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Psihologija > Osjeti i percepcija > Flashcards

Osjeti i percepcija Flashcards

1
Q

Osjet je jednostavni svjesni _________ koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva predmeta ili pojave iz vanjskog svijeta.

A

doživljaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Osjet je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog __________ predmeta ili pojave iz vanjskog svijeta.

A

svojstva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Osjet je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva ____________ ili ___________ iz vanjskog svijeta.

A

predmeta, pojave

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

________ je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva predmeta ili pojave iz vanjskog svijeta.

A

osjet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Osjet je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva predmeta ili pojave iz ________________.

A

vanjskog svijeta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Podražaji su različite vrste _________ (fizikalnih ili kemijskih) koje naša osjetila mogu otkrivati.

A

energija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Podražaji su različite vrste energija (__________ ili _________) koje naša osjetila mogu otkrivati.

A

fizikalnih, kemijskih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Podražaji su različite vrste energija (fizikalnih ili kemijskih) koje naša _________ mogu otkrivati.

A

osjetila

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Podražaji su različite vrste energija (fizikalnih ili kemijskih) koje naša osjetila mogu ________.

A

otkrivati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

_____________ je područje psihologije koje se bavi odnosom intenziteta podražaja i intenziteta osjeta.

A

psihofizika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Psihofizika je područje psihologije koje se bavi odnosom intenziteta _________ i intenziteta ___________.

A

podražaja, osjeta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Psihofizika je područje psihologije koje se bavi _________ intenziteta podražaja i intenziteta osjeta.

A

odnosom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Osjet nastaje ____________ i __________ energije podražaja u osjetnom sustavu.

A

detektiranjem, kodiranjem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Osjet nastaje detektiranjem i kodiranjem __________ podražaja u osjetnom sustavu.

A

energije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Osjet nastaje detektiranjem i kodiranjem energije podražaja u __________ sustavu.

A

osjetnom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što čini osjetni sustav?

A

receptori
senzorički živci
senzorički centri u mozgu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Osjetni sustav čine:
1. receptori
2. __________
3. senzorički centri u mozgu

A

senzorički živci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Osjetni sustav čine:
1. receptori
2. senzorički živci
3. _______________

A

senzorički centri u mozgu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Osjetni sustav čine:
1. ___________
2. senzorički živci
3. senzorički centri u mozgu

A

receptori

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Receptori su _________ ____________ u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.

A

živčane stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Receptori su živčane stanice u _________ organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.

A

osjetnim

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Receptori su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju __________ i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.

A

podražaje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

____________ su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.

A

receptori

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Receptori su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i ________ ih (__________) u živčane impulse.

A

pretvaraju, kodiraju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Receptori su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u _________ ________.

A

živčane impulse

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

________________ prenose kodiranu energiju podražaja do senzoričkih centara u mozgu.

A

senzorički živci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Senzorički živci prenose ___________ energiju podražaja do senzoričkih centara u mozgu.

A

kodiranu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Senzorički živci prenose kodiranu energiju podražaja do _________________________.

A

senzoričkih centara u mozgu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

___________________ pretvaraju živčane impulse u svjesne doživljaje - osjete.

A

senzorički centri u mozgu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Senzorički centri u mozgu __________ živčane impulse u svjesne doživljaje - osjete.

A

pretvaraju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Senzorički centri u mozgu pretvaraju živčane impulse u __________ _________ - osjete.

A

svjesne doživljaje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Senzorički centri u mozgu pretvaraju živčane impulse u svjesne doživljaje - ________.

A

osjete

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

S obzirom na smještaj koje vrste receptora razlikujemo?

A

eksteroreceptori (vanjski)
interoreceptori (unutarnji)
proprioreceptori

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

S obzirom na smještaj razlikujemo:
1. eksteroreceptore (vanjski)
2. interoreceptore (unutarnji)
3. _________________

A

proprioreceptore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

S obzirom na smještaj razlikujemo:
1. ________________ (_________)
2. interoreceptore (unutarnji)
3. proprioreceptore

A

eksteroreceptore, vanjski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

S obzirom na smještaj razlikujemo:
1. ekteroreceptore (vanjski)
2. ________________ (_________)
3. proprioreceptore

A

interoreceptore, unutarnji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Gdje su smješteni eksteroreceptori?

A

na površini kože ili sluznici jezika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Gdje su smješteni interoreceptori?

A

u dišnim, probavnim, spolnim organima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Što rade interoreceptori?

A

bilježe zbivanja unutar organizma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Gdje su smješteni proprioreceptori?

A

u lokomotornom aparatu (mišićima, tetivama)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Što omogućuju proprioreceptori?

A

automatske funkcije pokretanja i održavaju ravnotežu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. __________________
3. mehanoreceptore
4. termoreceptore
5. nocireceptore

A

kemoreceptore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. kemoreceptore
3. mehanoreceptore
4. ________________
5. nocireceptore

A

termoreceptore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. kemoreceptore
3. mehanoreceptore
4. termoreceptore
5. ________________

A

nocireceptore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. _________________
2. kemoreceptore
3. mehanoreceptore
4. termoreceptore
5. nocireceptore

A

elektromagnetske

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. kemoreceptore
3. _________________
4. termoreceptore
5. nocireceptore

A

mehanoreceptore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Gdje se nalaze elektromagnetski receptori i što omogućuju?

A

u mrežnici oka
čunjići - razlikovanje boja
štapići - viđenje noću

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

Gdje se nalaze kemoreceptori?

A

u nosu i jeziku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

Gdje se nalaze mehanoreceptori?

A

u osjetilima za sluh, na koži i unutar tijela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

Gdje se nalaze termoreceptori?

A

na koži i u unutarnjim organima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

Što su nocireceptori?

A

osjet boli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

Koji je dominantni osjet?

A

osjet vida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

Koji je podražaj za osjet vida?

A

svjetlost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

Što određuje valna duljina u receptorima vida?

A

boju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
55
Q

Što određuje amplituda elektromagnetskog vala?

A

intenzitet ili količinu svjetlosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
56
Q

Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. šarenica
3. leća
4. __________
5. slijepa pjega

A

mrežnica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
57
Q

Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. šarenica
3. _______
4. mrežnica
5. slijepa pjega

A

leća

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
58
Q

Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. _________
3. leća
4. mrežnica
5. slijepa pjega

A

šarenica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
59
Q

Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. šarenica
3. leća
4. mrežnica
5. _____________

A

slijepa pjega

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
60
Q

Najvažniji dijelovi oka su:
1. ________
2. šarenica
3. leća
4. mrežnica
5. slijepa pjega

A

zjenica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
61
Q

Što radi zjenica?

A

propušta i regulira količinu svjetlosti koja ulazi u oko

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
62
Q

Što je šarenica?

A

mišić koji regulira širenje i sužavanje zjenice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
63
Q

Što radi leća?

A

usmjerava svjetlost na mrežnicu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
64
Q

Što radi mrežnica?

A

sadrži receptorne stanice - čunjiće i štapiće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
65
Q

Što je slijepa pjega?

A

mjesto na mrežnici na kojem nema receptorskih stanica s kojeg izlazi očni živac

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
66
Q

Boje imaju tri dimenzije:
1. ton
2. saturacija ili zasićenost
3. _____________

A

svjetlina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
67
Q

Boje imaju tri dimenzije:
1. ________
2. saturacija ili zasićenost
3. svjetlina

A

ton

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
68
Q

Boje imaju tri dimenzije:
1. ton
2. __________ ili ___________
3. svjetlina

A

saturacija, zasićenost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
69
Q

Što je ton i čime je određen?

A

ono što nazivamo bojom
određen je valnom duljinom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
70
Q

Što je saturacija ili zasićenost?

A

koliko u nekom tonu ima te boje ili bijele u odnosu na osnovnu boju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
71
Q

Što je svjetlina?

A

količina svjetla koju neka površina reflektira

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
72
Q

Koji je podražaj za osjet sluha?

A

zvučni valovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
73
Q

Što određuje amplituda zvučnog vala?

A

glasnoću zvuka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
74
Q

Što određuje frekvencija ili učestalost zvučnih valova u receptorima vida?

A

visinu tona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
75
Q

Najvažniji dijelovi uha su:
1. ____________
2. srednje uho
3. unutrašnje uho

A

vanjsko uho

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
76
Q

Najvažniji dijelovi uha su:
1. vanjsko uho
2. srednje uho
3. _______________

A

unutrašnje uho

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
77
Q

Najvažniji dijelovi uha su:
1. vanjsko uho
2. ______________
3. unutrašnje uho

A

srednje uho

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
78
Q

Što radi vanjsko uho?

A

prima zvučne valove

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
79
Q

Što se događa u srednjem uhu?

A

bubnjić preuzima zvučne valove i prenosi vibracije do čekića, nakovnja i stremena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
80
Q

Što se nalazi u unutrašnjem uhu?

A

pužnica u kojoj se nalaze receptorne stanice s više membrana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
81
Q

Koja je najvažnija membrana u pužnici?

A

bazilarna membrana sa slušnim dlačicama

82
Q

Koji je podražaj za njuh?

A

kemijske molekule koje isparavaju pojedine supstance

83
Q

Gdje se nalaze receptorske stanice njuha?

A

u gornjem dijelu nosa u dlačicama na sluznici

84
Q

____________ su mirisne tvari povezane sa spolnim hormonima i spolnim žlijezdama.

A

feromoni

85
Q

Feromoni su ___________ tvari povezane sa spolnim hormonima i spolnim žlijezdama.

A

mirisne

86
Q

Feromoni su mirisne tvari povezane sa __________ hormonima i __________ žlijezdama.

A

spolnim, spolnim

87
Q

Feromoni su mirisne tvari povezane sa spolnim __________ i spolnim ____________.

A

hormonima, žlijezdama

88
Q

Koji je podražaj za okus?

A

kemijske molekule neke supstance

89
Q

Koje su receptorne stanice za okus?

A

okusne kvržice ili pupoljci

90
Q

Koja su četiri osnovna okusa?

A

slatko
slano
gorko
kiselo

91
Q

Na koji dio jezika djeluje koji okus?

A

slatko – prednji dio jezika
slano – lijevi i desni prednji dio jezika
gorko – stražnji dio jezika
kiselo – lijevi i desni srednji dio jezika

92
Q

Osjet okusa usko je povezan s osjetom za ______ i s osjetom za ___________ te je snažno povezan s okolnostima u kojima nešto kušamo.

A

njuh, toplo-hladno

93
Q

Osjet okusa usko je povezan s osjetom za njuh i s osjetom za toplo-hladno te je snažno povezan s okolnostima u kojima nešto _________.

A

kušamo

94
Q

Gdje se nalaze receptori za kožni osjet?

A

po cijelom tijelu ispod kože

95
Q

Koji su kožni osjeti?

A

dodir
toplo i hladno

96
Q

Koji je podražaj za dodir?

A

pritisak

97
Q

Kako se još naziva dodir i zašto?

A

konačnim osjetom, jer nam daje informacije koje ne možemo dobiti vidom (težina, tekstura, čvrstoća)

98
Q

Gdje ima najviše receptora za dodir?

A

na usnama, nosu i licu te na vršcima prstiju

99
Q

Živčana vlakna su _____________ tako da osjet dodira nastaje prije ostalih kožnih osjeta.

A

mijelizirana

100
Q

Živčana vlakna su mijelizirana tako da osjet _______ nastaje prije ostalih _________ osjeta.

A

dodira, kožnih

101
Q

Koji je podražaj za osjet temperature?

A

toplinska energija

102
Q

Kako doživljavamo tople, a kako hladne predmete?

A

predmete koji su topliji od našeg tijela doživljavamo kao tople, a one koji su hladniji kao hladne

103
Q

Hladniji predmeti čine nam se __________.

A

lakšima

104
Q

Što ćemo osjetiti podražimo li istovremeno receptore za toplo i za hladno?

A

samo toplinu

105
Q

Gdje se nazale receptori za osjete za ravnotežu?

A

u unutrašnjem uhu

106
Q

Kakav je podražaj za ravnotežu?

A

mehanički, svako pokretanje glavne ili tijela

107
Q

Kakvi su to kinestetički osjeti?

A

osjeti za pokrete i položaj pojedinih dijelova tijela

108
Q

Gdje se nalaze receptori za kinestetičke osjete?

A

u mišićima, tetivama i zglobovima, neprekidno šalju informacije u mozak

109
Q

Uz pomoć _____________ osjeta možemo pokrenuti dio tijela bez da ga vidimo.

A

kinestetičkih

110
Q

________________ je sposobnost doživljavanja što manjih intenziteta podražaja.

A

apsolutna osjetljivost

111
Q

Apsolutna osjetljivost je sposobnost ___________ što manjih intenziteta podražaja.

A

doživljavanja

112
Q

Apsolutna osjetljivost je sposobnost doživljavanja što __________ intenziteta podražaja.

A

manjih

113
Q

Apsolutna osjetljivost je sposobnost doživljavanja što manjih intenziteta ________.

A

podražaja

114
Q

_____________________ je najslabiji podražaj koji kod neke osobe izaziva osjet u 50% slučajeva.

A

apsolutni limen ili prag

115
Q

Apsolutni limen ili prag je __________ podražaj koji kod neke osobe izaziva osjet u 50% slučajeva.

A

najslabiji

116
Q

Apsolutni limen ili prag je najslabiji podražaj koji kod neke osobe izaziva osjet u _____ slučajeva.

A

50%

117
Q

Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. _________________
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)

A

motivaciji osobe

118
Q

Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. ___________________
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)

A

intenzitetu podražaja

119
Q

Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. ________________________
6. kontekstu (okruženju)

A

poznatosti podražaja

120
Q

Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. _________________________
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)

A

kolebanjima unutar organizma

121
Q

Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. __________________________
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)

A

prirodnoj osjetljivosti osobe

122
Q

Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. _____________________

A

kontekstu (okruženju)

123
Q

______________________ je sposobnost uočavanja najmanjih razlika ili promjena u intenzitetu podražaja.

A

diferencijalna osjetljivost

124
Q

Diferencijalna osjetljivost je sposobnost uočavanja _____________ razlika ili promjena u intenzitetu podražaja.

A

najmanjih

125
Q

Diferencijalna osjetljivost je sposobnost uočavanja najmanjih ________ ili ________ u intenzitetu podražaja.

A

razlika, promjena

126
Q

Diferencijalna osjetljivost je sposobnost uočavanja najmanjih razlika ili promjena u intenzitetu ____________.

A

podražaja

127
Q

________________________ je najmanja promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao promjena u 50% slučajeva.

A

diferencijalni limen ili prag

128
Q

Diferencijalni limen ili prag je __________ promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao promjena u 50% slučajeva.

A

najmanja

129
Q

Diferencijalni limen ili prag je najmanja promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao __________ u 50% slučajeva.

A

promjena

130
Q

Diferencijalni limen ili prag je najmanja promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao promjena u _____ slučajeva.

A

50%

131
Q

___________ podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za isti postotak kako bi se osjetila razlika – taj se postotak naziva Weberova konstanta.

A

intenzitet

132
Q

Intenzitet podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za _____ postotak kako bi se osjetila razlika – taj se postotak naziva Weberova konstanta.

A

isti

133
Q

Intenzitet podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za isti postotak kako bi se osjetila _______ – taj se postotak naziva Weberova konstanta.

A

razlika

134
Q

Intenzitet podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za isti postotak kako bi se osjetila razlika – taj se postotak naziva ______________________.

A

Weberova konstanta

135
Q

Kako raste osjet kod velikih intenziteta podražaja?

A

logaritamski

136
Q

Kako nazivamo fenomen kada osjet ne nastaje istovremeno sa zadavanjem podražaja, već je neko vrijeme skriven?

A

vrijeme latencije

137
Q

Kako nazivamo fenomen kada je podražaj stalno isti, a osjet se s vremenom smanjuje, pa više niti ne zamjećujemo prisutnost podražaja?

A

osjetna adaptacija

138
Q

Kako nazivamo fenomen kada podražaj djeluje istim intenzitetom, a osjetljivost se povećava?

A

osjetna rekuperacija

139
Q

Kako nazivamo fenomen kada podražaj prestaje djelovati, a osjet još traje i postepeno se gubi?

A

osjetna perzistencija

140
Q

Naknadni osjet ili _________.

A

paosjet

141
Q

Percepcija je ______________ proces.

A

automatski

142
Q

__________ označava organizaciju osjetnih podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline doživljaje.

A

Gestalt

143
Q

Gestalt označava ______________ osjetnih podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline doživljaje.

A

organizaciju

144
Q

Gestalt označava organizaciju __________ podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline doživljaje.

A

osjetnih

145
Q

Gestalt označava organizaciju osjetnih podataka pri čemu _____ osjetni podaci mogu stvarati __________ smislene cjeline doživljaje.

A

isti, različite

146
Q

Gestalt označava organizaciju osjetnih podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline ___________.

A

doživljaje

147
Q

___________________________ su načini kako grupiramo osjetne podatke.

A

geštaltistička načela grupiranja

148
Q

Percepcija ovisi o:
1. _________________________
2. biološkim ili fiziološkim čimbenicima
3. psihološkim čimbenicima

A

fizikalnim čimbenicima

149
Q

Percepcija ovisi o:
1. fizikalnim čimbenicima
2. biološkim ili fiziološkim čimbenicima
3. _______________________

A

psihološkim čimbenicima

150
Q

Percepcija ovisi o:
1. fizikalnim čimbenicima
2. ____________________________
3. psihološkim čimbenicima

A

biološkim ili fiziološkim čimbenicima

151
Q

Koji čimbenici nam govore da percepcija ovisi o karakteristikama vanjskog svijeta, tj. o samom podražaju?

A

fizikalni čimbenici

152
Q

Koji čimbenici nam govore da percepcija ovisi o našem organizmu?

A

biološki ili fiziološki čimbenici

153
Q

Koji čimbenici nam govore da percepcija ovisi o osobinama ličnosti?

A

psihološki čimbenici

154
Q

Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. načelo sličnosti
3. __________________
4. načelo zatvaranja
5. načelo lika i pozadine

A

načelo kontinuiranosti

155
Q

Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. _________________
3. načelo kontinuiranosti
4. načelo zatvaranja
5. načelo lika i pozadine

A

načelo sličnosti

156
Q

Načela perceptivnog grupiranja su:
1. _________________
2. načelo sličnosti
3. načelo kontinuiranosti
4. načelo zatvaranja
5. načelo lika i pozadine

A

načelo bliskosti

157
Q

Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. načelo sličnosti
3. načelo kontinuiranosti
4. načelo zatvaranja
5. ______________________

A

načelo lika i pozadine

158
Q

Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. načelo sličnosti
3. načelo kontinuiranosti
4. ___________________
5. načelo lika i pozadine

A

načelo zatvaranja

159
Q

Načelo _________ govori da što su osjetni elementi bliže jedan drugome lakše stvaraju perceptivnu cjelinu.

A

bliskosti

160
Q

Načelo bliskosti govori da što su osjetni elementi _________ jedan drugome lakše stvaraju perceptivnu cjelinu.

A

bliže

161
Q

Načelo bliskosti govori da što su osjetni elementi bliže jedan drugome _________ stvaraju perceptivnu cjelinu.

A

lakše

162
Q

Načelo bliskosti govori da što su osjetni elementi bliže jedan drugome lakše stvaraju ______________ __________.

A

perceptivnu cjelinu

163
Q

Načelo ____________ govori da ako su osjetni elementi slični jedan drugome po nekoj karakteristici automatski se vezuju u cjelinu.

A

sličnosti

164
Q

Načelo sličnosti govori da ako su osjetni elementi _________ jedan drugome po nekoj karakteristici automatski se vezuju u cjelinu.

A

slični

165
Q

Načelo sličnosti govori da ako su osjetni elementi slični jedan drugome po nekoj ___________________ automatski se vezuju u cjelinu.

A

karakteristici

166
Q

Načelo sličnosti govori da ako su osjetni elementi slični jedan drugome po nekoj karakteristici automatski se vezuju u _________.

A

cjelinu

167
Q

Načelo ______________ govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju nastavljanja ili kretanja u istom smjeru stvarat će cjelinu.

A

kontinuiranosti i zajedničkog kretanja

168
Q

Načelo kontinuiranosti i zajedničkog kretanja govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju ___________ ili _________ u istom smjeru stvarat će cjelinu.

A

nastavljanja, kretanja

169
Q

Načelo kontinuiranosti i zajedničkog kretanja govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju nastavljanja ili kretanja u ________ _________ stvarat će cjelinu.

A

istom smjeru

170
Q

Načelo kontinuiranosti i zajedničkog kretanja govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju nastavljanja ili kretanja u istom smjeru stvarat će __________.

A

cjelinu

171
Q

Načelo ____________ govori da naš mozak sam automatski zatvara, popunjuje praznine između pojedinih osjetnih elemenata kako bi stvorio smislenu cjelinu.

A

zatvaranja

172
Q

Načelo zatvaranja govori da naš mozak sam automatski ___________, ____________ praznine između pojedinih osjetnih elemenata kako bi stvorio smislenu cjelinu.

A

zatvara, popunjuje

173
Q

Načelo zatvaranja govori da naš mozak sam automatski zatvara, popunjuje praznine između pojedinih __________ __________ kako bi stvorio smislenu cjelinu.

A

osjetnih elemenata

174
Q

Načelo zatvaranja govori da naš mozak sam automatski zatvara, popunjuje praznine između pojedinih osjetnih elemenata kako bi stvorio smislenu _________.

A

cjelinu

175
Q

Načelo ___________________ govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.

A

lika i pozadine ili figure i pozadine

176
Q

Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća ______________ iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.

A

izdvajamo

177
Q

Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje ____________ tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.

A

pozadina

178
Q

Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod ______________ slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.

A

dvosmislenih

179
Q

Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno _____________ lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.

A

zamijenjivati

180
Q

Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati ______ i ________ iz trenutka u trenutak.

A

lik, pozadinu

181
Q

Pomoću čega činimo percepciju dubine?

A

binokularnih znakova i monokularnih znakova

182
Q

Koji su binokularni znakovi za načelo trodimenzionalnosti?

A

gledanje s dva oka (različitost slika na mrežnici)
konvergencija očnih jabučica

183
Q

Koji su monokularni znakovi za načelo trodimenzionalnosti?

A

relativna veličina predmeta
djelomično prekrivanje predmeta
linearna perspektiva

184
Q

____________________ je pojava da prepoznajemo predmete bez obzira na objektivne uvjete percipiranja.

A

perceptivna konstantnost

185
Q

Perceptivna konstantnost je pojava da __________________ predmete bez obzira na objektivne uvjete percipiranja.

A

prepoznajemo

186
Q

Perceptivna konstantnost je pojava da prepoznajemo predmete bez obzira na _____________ _________ percipiranja.

A

objektivne, uvjete

187
Q

Perceptivna konstantnost je pojava da prepoznajemo predmete bez obzira na objektivne uvjete _____________.

A

percipiranja

188
Q

__________________ su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove percepcije ne odgovaraju u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.

A

perceptivne varke

189
Q

Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo _______________, no njihove percepcije ne odgovaraju u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.

A

podražajem

190
Q

Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove ____________ ne odgovaraju u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.

A

percepcije

191
Q

Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove percepcije ne _____________ u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.

A

odgovaraju

192
Q

Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove percepcije ne odgovaraju u potpunosti obilježjima ________________ ________.

A

podražajnog sklopa

193
Q

________________ su pojave koje su nastale bez prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih bolesti, psihičkih poremećaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava.

A

halucinacije

194
Q

Halucinacije su pojave koje su nastale _______ prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih bolesti, psihičkih poremećaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava.

A

bez

195
Q

Halucinacije su pojave koje su nastale bez prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih ___________, psihičkih poremećaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava.

A

bolesti

196
Q

Halucinacije su pojave koje su nastale bez prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih bolesti, psihičkih poremećaja i kod uzimanja _______________ sredstava.

A

psihoaktivnih

197
Q

Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. _______________________
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike

A

paslike - naknadne slike

198
Q

Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. __________________________
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike

A

slike vidjeti na više načina

199
Q

Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. ________________________
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike

A

vidjeti nešto čega nema

200
Q

Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. _________________________
6. nemoguće slike

A

pogrešna prosudba dužine

201
Q

Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. ______________________________________
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike

A

geometrijske oblike vidjeti na više načina

202
Q

Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. ___________________

A

nemoguće slike

Psihologija (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions