ORGANOGENE OBALE Flashcards
Što je obala?
Obala je granični pojas između kopna i mora i područje na kojem ljudi grade naselja i luke te razvijaju različite gospodarske djelatnosti.
Koja je dužina obala na Zemlji?
500 000 km
Koje su 4 najveće vrsta obala prema postanku?
Abrazijske(valovi), ingresijske(potapanje), kombinirane(djelovanjem više čimbenika), organogene(djelovanje biljaka i životinja)
Podjela ingresijskih obala?
Tektonske, erozijske, eolske(udubine između pustinjskih udubina), krške(krški oblici), glacijalne(ledenjačka dolina)
Kako nastaju primarne obale?
Nastale prirodnim procesima (podizanje i spuštanje razine mora, abrazija, riječna akumulacija, vremenski utjecaji, erozija, i drugo)
Kako nastaju sekundarne obale?
Nastaju djelovanjem koralja, mangrovih šuma i ljudi (građenje luka, lukobrana i umjetnih otoka). Nadograđuju se na primarne.
Kako djelimo sekundarne?
Na prirodne i umjetne (koraljne i mangrove)
Objasni koraljne obale i navedi primjere.
Oblici koraljnih zoogenih obala koje nastaju rastom koraljnih kolonija u toplim (22-25*C), plitkim i čistim morima
Nestaju, razlozi: globalno zatopljenje i antropogeni utjecaj (prevelik izlov ribe, kitova i bisera)
Koralji - skupine životinja koje žive u kolonijama
Izbjeljivanje koralja – prestaje simbioza algi i koralja ostaje samo bijeli kostur koralja – alge umiru i koralj postepeno gubi boju i pretvara se u bijeli kostur, „bijela smrt“ -> radi prevelike temperature mora, alge ne podnose porast temp. - porast temperature vode i zagađenje
U Hrvatskoj nema koraljnih grebena, samo fosilni koraljni greben u Gorskom kotaru; u hrvatskoj raste crveni koralj.
Oceanija, Veliki koraljni greben
Objasni mangrove obale i navedi primjere.
Fitogeni oblici organogenih obala koji nastaju rastom bujne hidrofilne vegetacije i najčešće nastaju na ušćima rijeka tropskog i suptropskog područja gdje su izraženi oblici plime i oseke, ta područja nisu izložena snažnim udarima valova
Karakterizira gusto korijenje koje izlazi iznad površine mora i to su mangrove šume koje
filtriraju onečišćenje rijeka, sprečavaju zatrpavanje muljem te štite obale od erozije.
Velika bioraznolikost- više od 50 vrsta drveća i grmlja, mnogo životinja
Indonezija
Uništeno je više od polovice mangrovih močvara djelovanjem čovjeka (urbanizacija, akvakultura), naftnih havarija, deforestacija, invazivnih vrsta i klimatskih promjena-> najveći razlog jest veliki porast akvakulture u državama JI Azije
Zaštita mangrova?
MEĐUNARODNA – zaštita u sklopu međunarodnih organizacija, npr. WHC
NACIONALNA – zaštita preko vladinih agencija koje se bave šumarstvom, ribarstvom i agrikulturom
RAZINA ADMINISTRATIVNIH JEDINICA I LOKALNE ZAJEDNICE – podizanje svijesti poslovnih ulagača i običnih ljudi o važnosti zaštite i očuvanju mangrova