morfologija i citologija MO Flashcards
čime se bavi morfologija i citologija?
oblast mikrobiologije koja se bavi spoljašnjim izgledom i unutrašnjom građom ćelije živih bića
kako glasi ćelijska teorija?
- sva živa bića sastavljena su od jedne ili većeg broja ćelija
- ćelija je osnovna struktura i funkcionalna jedinka svih živih bića
- svaka ćelija može nastati razmnožavanjem već postojećih ćelija
koji MO nemaju ćelijsku građu?
virusi, virodi i prioni
koji MO imaju prokariotsku strukturu ćelije?
bakterije i cijanobakterije (modrozelene alge)
koji MO imaju eukariotsku ćeliju?
prave alge, gljive i praživotinje
koja je razlika u strukturi prokariotske i eukariotske ćelije?
prokariotske ćelije nemaju organizovano jedro, dok eukariotske ćelije pored jedra u svojoj unutrašnjosti sadrže veći broj organela specijalizovanoih za pojedine funkcije
koja grupa MO nije u stanju da se samostalno razmnožava (kvasci, bakterije, protozoa ili virusi)?
virusi
koje funkcije treba da poseduje svaka živa ćelija?
svaka ćelija u sebi mora da sadrži genetsku poruku koja se kopira i prenosi u sve nove ćelije nastale tokom razmnožavanja. prema toj poruci u svakoj ćeliji se odvijaju procesi tokom kojih se iz jednostavnih materija sintetišu složeniji organski makromolekuli
da li MO poseduju tkiva, organe i organske sisteme?
ne
od čega zavisi hemijski sastav ćelije?
- starosti ćelije
- faze razmnožavanja u kojoj se nalazi
- količine i vrste hranljivih materija koje koriste u ishrani
koju ulogu imaju molekuli vode u ćeliji?
prisustvo vode u spoljašnjoj i unutrašnjoj sredini ćelije je od vitalnog značaja za pravilno funkcionisanje ćelije, njen rast i razmnožavanje. u vodi se nalaze hranljive materije kojima voda omogućava prolazak kroz citoplazmatičnu membranu i ulazak u ćeliju gde se odvijaju biohemijske reakcije neophodne za rast u razmnožavanje. važan izvor atoma kiseonika
koju ulogu imaju molekuli proteina u ćeliji?
neki proteini ulaze u sastav pojedinih strukturnih delova ćelije kaošto su: citoplazmatična membrana, ćelijski zid, kapsula, organele za kretanje. brojne hemijske reakcije u ćeliji i van nje ne bi bile moguće da nisu prisutni biokatalizatori - enzimi, koji su proteinske prirode
šta ulazi u sastav nukleinskih kiselina DNK i RNK?
purinske ili pirimidinske baze, pentoze i fosfatne grupe. purinske baze su: adenin (A) i guanin (G), pirimidinska baza citozin (C), prisutne su kod RNK i DNK, dok je pirimidinska baza timin (T) prisutan samo kod DNK, a uracil (U) kod RNK. DNK sadrži dezoksiribozu a RNK ribozu
koliko vrsta RNK poseduje svaka živa ćelija?
- informacionu (iRNK)
- ribozomalnu (rRNK)
- transportnu (tRNK)
koju ulogu imaju molekuli lipida u ćeliji?
formiraju strukture i u funkciji citoplazmatične membrane i ćelijskog zida. kod nekih bakterija mogu se koristiti i kao rezervna hranljiva materija (ako masne loptice sadrže poli-beta-hidroksibuternu kiselinu
koju ulogu imaju molekuli ugljenih hidrata u ćeliji?
dezoksiriboza ulazi u sastav DNK, drugi šećeri učestvuju u formiranju pojedinih strukturnih delova ćelije, glukoza je glavni izvor energije za ćeliju. polisaharidi su rezervne hranljive materije za ćeliju. glikogen je bitan za rast i razmnožavanje. celuloza za ćelijski zid
koju ulogu imaju neorganski molekuli u ćeliji?
oni su neophodni za aktiovnost enzima, regulaciju osmotskog pritiska i kiselosti, sintezu jedinjenja velike molarne mase
koju funkciji imaju molekuli ATP u ćeliji?
to su molekuli bogati energijom. unutar molekula ATP čuva se i prenosi energija neophodna za obavljanje svih vitalnih funkcija u ćeliji.
šta su metahromatska zrnca i koja je njihova uloga u ćeliji?
zbog velikog sadržaja fosfata, metahromatska zrnca pokazuju veliki afinitet prema baznim bojama i imaju važnu funkciju u sintezi nukleinskih kiselina (izvor hranljivih materija i depo fosfata). to su volutinska zrnca u čiji sastav najvećim delom ulazi metafosfat (ili neki drugi fosfat) kao i mala količina masti ili proteina
koji MO spadaju u najsitnije, a koji u najkrupnije MO?
najsitniji MO su virusi (0.01 mikrom), a najveći pečurke i makroskopske alge (do 1m)
objasniti zbog čega manje čelije brže rastu?
imaju znatno povoljniji odnos između površine i zapremine, u poređenju sa većim ćelijama što im obezbeđuje ogromnu dodirnu površinu za efikasniju razmenu materije i ekonomično trošenje energije
koji faktori mogu uticati na veličinu ćelije MO?
- starenje (mlade ćelije su duže)
- visina temperature na kojoj se gaje MO
- osmotski pritisak
- koncentracija i sastav podloge
kakvog oblika mogu biti MO?
postoji grupa organizama koji tokom života imaju stalan oblik i grupa koja ima promenljiv. najčešći oblici su: okrugli, štapićasti, izvijeni, končasti ili kombinacije istih
kako su organizovane ćelije kod mikrokoka, diplokoka, strptokoka, tetrada, sarcijna i stafilokoka?
mikrokoke - obrazuju pojedinačne ćelije
diplokoke - po dve u paru, imaju deobu u jednoj ravni
streptokoke - veći broj u kraćim ili dužim lancima, deoba u jednoj ravni
strafilokoke - oblik grozda, deoba u 3 ravni
tetrade - dele se u dve ravni