Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

geografija > mora, vode, tlo > Flashcards

mora, vode, tlo Flashcards

1
Q

svjetsko more

A

zajednički naziv za sva mora i oceane na zemlji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

oceanografija

A

znanost koja se bavi proučavanjem mora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

oceani

A

jedinstvene kontinuirane mase morske vode golemih dimenzija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Međunarodna hidrografska organizacija (IHO)

A

određuje broj oceana i njihove granice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

TIHI OCEAN

A

najveći i najdublji ocean

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

atlanski ocean

A

drugi po velučini
vrlo prometan i bogat prirodnim resursima
njegova golfska struja zažna za klimu europe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

indijski ocean

A

najmađi ocean
nastao razlomljivanjem Gondvane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

južni ocean

A

najopasniji zaplovidbu, polovica prekrivena ledom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

more

A

manji dijelovi oceana koji su odijeljeni otocima ilki manjim dijelovima kopna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

sredozemna mora

A

mora koja se nalze između dvaju ili više kontineneata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

otvorena mora

A

od oceana su odvojena otocima ili poluotocima, a povezani su njima otvorenom pučinom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

zatvorena mora

A

mora koja su zatvorena tjesancima ili prolazima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

morski kanali

A

umjetno prokopani kanali

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

morski tjesanci

A

poveznice mora i oceana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

koja su svojstva mora

A

salinitet
temperatura
prozirnost
boja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

salinitet

A

ukupna količina soli u jednoj litri vode
izražava se u promilima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

izohaline

A

linije na karti koje spajaju mjesta istog saliniteta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

slanost jadrana

A

38-39 promila

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

koja mora imaju najveći salinitet

A

topla mora radi velikog isparavanja i male količine padalina (crveno more i perzijski zaljev)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

koja mora imaju mali salinitet

A

hladna mora i mjesta gdje se ulijevaju rijeke ( arktički i južni ocean)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

desalinizacija

A

postupak pretvaranja morske vode u vodu za piće
jako skup proces i rade ga bogate države (Izrael, Japan , UAE)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

gdje je najveći salinitet

A

u mrtvom moru - 270 promila, tamo nema riba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

kako sunce zagrijava more i koja je posljedica

A

sunce zagrijava samo površinski sloj mora te dolazi do velikih temperaturnih razlika između površine i dna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

termoklina

A

područje nagle promjene temperature na dubini od 300 do 1000 m, temperatura pada za 8-10 stupnjeva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

prozirnost mora

A

optičko svojstvo mora na koje utječe jačina osvjetljenosti i kemijski i biološki sastav vode

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

kakvu prozirnost imaju toplija, a kakvu hladnija mora

A

toplija mora su prozirnija zbog siromašnijeg života, hladnija su tamnija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

secchijev disk

A

njime se određuje prozirnost mora na dubini do koje se više ne vidi odbljesak secchijevog diska

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

koje je more naj prozirnije, kakva je prozirnost jadrana

A

sargaško more - 66m
jadransko more - 56m

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

boja mora

A

svojstvo na koje najviše utječe reflektirana sunčeva svjetlost, morsko dno i živi svijet, boja neba i oblaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

plava boja mora

A

more većino siromašno biljnog i životinskog svijta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

maslinastozelena boja mora

A

more bogato planktonima i organizmima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

zašto je žuto more žuto, a crveno crveno

A

žuto je zbog rijeke hoang ho koja nanosi les
crveno je zbog crvenih algi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

što uteječe na dinaminku mora

A

morski valovi
morske struje
morske mjene
promjene razine mora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

morski valovi

A

kružna gibanja mora koja su većinom nastala djelovanjem vjetra, ali mogu nastati i potresom, vulkanskom erupcijom ili otkidanjem ledenjaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

bonaca

A

kada na moru vlada tišina i mir

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

u jadranskom moru su najvazniji valovi koji su nastali…

A

burom - nastaju iznenada
jugom - stvaraju najviše valove
mnaestralom - slabiji, ublažavaju ljetnu žegu

37
Q

morska struja

A

vodoravna kretanja velikih masa vode i nose velike količine morske vode s jednog dijela na drugi i sežu i do 600m dubine

38
Q

kako se dijele morske struje prema tiplini

A

na tople . nose topliju vodu nego ona koja i okružuje, i hladne . nose hladniju vodu nego ona koja ih okružuje

39
Q

primjeri toplih i hladnih morskih struja

A

tople: golfska, kurošio, istočnoaustralska
hladne: benguelska, humboltova, ojašio

40
Q

morske mjene

A

nastaju zbog privlačnih sila sunca, mjeseca i zemlje
svakih 6 sati i 12 minuta se izmjenjuju plima i oseka

41
Q

amplitude

A

razlike između najviše razine za vrijeme plime i najniže za vrijeme oseke
amplituda jadrana - 12cm

42
Q

kada su najveće plime i oseke

A

kada se sunce i mjesec nalaze u kulminaciji - za vrijeme uštapa i mlađaka

43
Q

litroralizacija

A

proces koncentracije gospodarstva i stanocništva na morskim obalama (japan)

44
Q

koliko je posto slatke vode

A

3,5 u sva tri agregatna stanja

45
Q

led na kopnu postoji u obliku..,

A

ledenjaka -
ledenih pokrova- velike mase leda koje prekrivaju određeno područje

46
Q

koliko bi se podignula morska razina kada bi se led otopio

A

70m

47
Q

ledenjaci

A

nastaju iznad snježne granice ljeti kada se površinski dio leda otopi i pod utjecajem gravitacijske sile pada u niže slojeve i stvara firm koje se kasnije smrzava i prelazi u kompaktnu ledenjačku masu

48
Q

permafrost

A

stalno zamrznuto tlo

49
Q

ledene sante

A

nastaju kidanjem morskog leda

50
Q

ledenjački led

A

led koji se javlja u moru u obliku santi i samo je vidljiv vršak

51
Q

tekućice

A

vode koje koritom teku od izvora prema ušću djelovanjem gravitacije

52
Q

prema veličini i površini tekućice razlikujemo

A

rijeke - veće
potoci - manji

53
Q

prema količini vode tekućice razlikujemo

A

stalne - cijele godine imaju vodu u koritu
sezonske - korito im se puni samo u kišnom razdoblju
povremene - korita se pune samo u slučaju neredovitih padalina (vadi, creeks)

54
Q

pritoci

A

manje tekućice koje se ulijevaju u veliku tekućicu

55
Q

riječna mreža

A

rijeke sa svojim pritpcima čine riječno mrežu

56
Q

osnovni tipovi protočnog režima

A

kišni p.r: kiša je glavni čimbenik o kojem ovisi opskrba rijeke vodom
snježni: ovisi o količini i otapanju snjega
ledenjački: ovisi o količini i otapanju ledenjaka
kombinirani: ovisi o dva ili više čimbenika

57
Q

vodostaj

A

količina vode u koritu, može biti promjenjiva, mjeri se na mjernim postajama duž toka

58
Q

sava

A

najdulji tok u hrvstskoj
izvor je u sloveniji
ulijeva se u dunav
najduža rijeka s izvorom i ušćem u hrv

59
Q

drava

A

izvor je u alpama
ulijeva se u dunav

60
Q

dunav

A

izvor u schwarzwaldu
ulijeva se u crno more

61
Q

alogene tekućice

A

rijeke koje se vodom opskrbljuju u vlažnim područjima

62
Q

jezera

A

udubljenja u zemljinoj kori ispunjena vodom

63
Q

jezera u odnosu na srednju razinu mora

A

depresija: ispod razine ( mrtvo more, -430m)
kriptodepresija: iznad razine mora (bajkalsko jezero)

64
Q

prirodna jezera

A

nastaju složenim prirodnim procesima
dijele se na tektonska, erozijska i akumulacijska jezera

65
Q

umjetna jezera

A

nastaju zbog ljudskih potreba, hidroelektrane, ribanjci, sport, arhiktetura

66
Q

prema organskoh prizvodnji jezera razlikujemo

A

eutrofna - imaju veliku organsku produkciju
oligotrofna - smanjenu ali postojeću produkciju
distrofna - vrlo mala produkcija, talo i mulj

67
Q

močvare

A

vlažna staništa obrsla specifičnom vegetacijom nastala zbog otežanog otjecanja površinskih voda

68
Q

ramsarska konvencija

A

nastoji očuvati vlažna područja i uništenja močvarnih područja

69
Q

voda prožračne zone

A

coda najbliža površini koja prolazi kroz požračnu zonu i zadržava se u njoj u pukotinama

70
Q

voda temeljnica

A

nastaje skupljanjem vode iznad nepropusnog sloja, važna za vodoopskrbu

71
Q

arteška voda

A

ako voda temeljnica dođe do vodonepropusnih slojeva i ako se probuši gornji sloj izbija pod jakim tlakom

72
Q

mineralne vode

A

sadrže u sebi otopljenje mineralne tvari, dobra za piće i lekovita svojstva

73
Q

termalna voda

A

podzemne vode čija je temperatura viša od srednje godišnje temperature zraka na području na kojem izbija

74
Q

vrela

A

tip izvora u krškom području gdje se podzemne vode u obliku malih jezera te se ćini kao da voda vrije

75
Q

vrulje

A

kada ponornice izbiju na morsko dno, oblik koncentričnog kruga

76
Q

ponornice

A

rijeke koje malo teku ispod a malo iznad površine

77
Q

tlo

A

rastreseti površinski sloj Zemlje

78
Q

kako nastaje tlo

A

trošenjem i raspadanjem stijena, a najveći utjecaj na njegovo stvaranje imaju klimatski elemnti, čovjek, vode

79
Q

pedologija

A

znanost koja proučava tla

80
Q

aktivni čimbenici

A

klimatološki, biološki i antropogeni

81
Q

pasivni čimbenici

A

litološka podloga, vrijeme i reljef

82
Q

tri osnvovna sloja tla

A
  1. živica (horzont a) - površinski sloj u kojem žive organizmi i stvara se humus
  2. mrtvica (horizont b) - unutrašnji sloj koji sadrži malo organizama
    prijaz iz rahlog prema čvrstom tlu
    3, STRANAc (horizont c) - stijenska podloga
83
Q

prema smještaju i postanku tla

A

zonalna
azonalna
ekstrazonalna

84
Q

zonalna tla

A

nastaju dugotrajnim procesima
podzoli - kisela i isprana tla
crvenica - bogata oksidom željeza i aluminijem
crnica - najplodnije tlo

85
Q

azonalna tla

A

nemaju završenu pedogenezu
nastala akumulacijskim nanosima riječnog materijala - aluvijalna tla
nisu vezana za klimatske zone

86
Q

ekstrazonalna tla

A

unutar nepripadajućih klimatskih zona
močvarna tla, slana tla, redzine
smeđa tla nastala na vapnencu i dolomitu

87
Q

salinizacija

A

proces zaslanjivanja tla uzrokovano prirodom ili društvenim čimbenicima

88
Q

lateralizacija

A

proces ispiranja hranjivih tvari i slikata iz tla, povečanje Fe I Al

89
Q
A

geografija (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions