Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

MIKRO MORA > mm1 > Flashcards

mm1 Flashcards

1
Q

Mikrobiologija mora?

A

znanost koja se bavi
proučavanjem mikroorganizama (bakterija, arheja,
eukariotskih mikroorganizama i virusa) u morskom
okolišu, odnosno njihovom bioraznolikošću, ekologijom
njihovih zajednica i njihovim utjecajem na biogeokemijske
cikluse

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Tko je otac
moderne mikrobiologije mora?

A

Ephraim Claude ZoBell

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Tko objavljuje istraživanja vezana uz
kultivaciju mikroorganizama iz
dubokog mora u sklopu francuskih
ekspedicija brodovima Travailleur i
Talisman?

A

Adolph-Adrien Certes

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Čije je Die Bakterien des
Meeres djelo?

A

Bernhard Fischer

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Podjela morskog dna?

A

Kontinentska podina (do 200m)
- Strmi nagib, kontinentalni slaz
(do 3000m)
- Ravnica (do 6000m)
- Dubokooceanske brazde 1%
(11000m)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Podjela dubinskih zona?

A

Epipelagijal (do 200m)
- Mezopelagijal (200 – 1000m)
- Batipelagijal (1000 – 3000m)
- Abisopelagijal (3000 – 6000m)
- Hadalopelagijal (6000 – 11000m)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Gibanja vodenih masa?

A

Površinska i dubinska gibanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Površinska gibanja

A

Vjetar i Coriolis-ova sila

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Dubinska gibanja

A

Termohalini cirkulacijski sustav

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Podjela vodenih masa s obzirom na temperaturu

A

Polarne vodene mase
Umjereno hladne vodene mase
Umjereno tople vodene mase (subtropske)
Ekvatorijalne vodene mase (tropske)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Jadransko more…

A

dio Sredozemnog mora (njegov najsjeverniji dio)
* Povezan sa Sredozemnim morem preko Otrantskih vrata
* Dimenzije Jadrana
- Dužina: 470 nm (870 km)
- Širina: 86 nm (159.3 km)
- Površina: 138.595 km2
73,9% površine do dubine od 200 m
* Srednja dubina Jadranskog mora 251 m
* Najveća dubina Jadranskog mora 1233 m

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

NEUSTON?

A

–mikro-stanište na granici atmosfera-površina mora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

EPIBIOTSKA STANIŠTA

A
  • površine živih i neživih
    organizama koje se prihvaćaju
    zajednice mikroorganizama
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

NEKTON

A

velike plivajuće životinje koje stvaraju organski otpad
SESTON (Plankton + Tripton) koji značajno sudjeluje
u ishrani mikroorganizama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

ENDOBIOTSKA STANIŠTA

A

tkiva većih organizama s kojima
mikroorganizmi mogu uspostaviti različite odnose
(mutualizam, parazitizam, patogeneza)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

PELAGIČKA STANIŠTA

A

– izravna vodena
staništa koja se preciznije mogu definirati prema
dubini vodenog stupca u epipelagičko,
mesopelagičko, batipelagičko i abisopelagičko

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

BENTIČKO STANIŠTE

A

predstavlja život na
morskom dnu (u
sedimentu) i granici
more-sediment

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Epipelagijal je dubinska zona mora koja obuhvaća sloj od?

A

0 m do 200 m

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji su mikroorganizmi zastupljeni u moru?

A

PROKARIOTI (bakterije, cijanobakterije, arheje)
* EUKARIOTI
* VIRUSI (bakteriofagi, cijanofagi, virusi)
Autotrofni protisti (fitoplankton)
Heterotrofni protisti (zooplankton)
Miksotrofni protisti
Filamentne gljive
Kvasci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Zašto su mikroorganizmi važni u moru?

A

Brojnošću i ulogom čine značajnu komponentu živog
svijeta u moru
* Biomasa im je tolika da čine temelj morskih hranidbenih
lanaca - mreža (temelj života u moru)
* Najveća su biološki aktivna površina u moru
* Metabolički su vrlo aktivni
* Brzo se razmnožavaju i repliciraju
* Sudjeluju u svim važnim procesima u morskom ekosustavu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Zašto je bitno proučavati morske mikroorganizme?

A

Mikroorganizmi su osnova hranidbenog lanca
* 95% težine svog živog svijeta u oceanima su mikroorganizmi
* Osnova su biogeokemijskih ciklusa (C, N, P, Fe…)
* Odgovorni za proizvodnju 50% kisika u atmosferi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Prokarioti (bakterije) u moru…

A

Bakterije i arheje
* Velika brojnost u moru (1.2x1029 stanica)
* Visoka stopa rasta
* Metabolički su vrlo aktivni
* Najveća su biološki aktivna površina u moru

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Bakterije i arheje
u oceanima

A

Slobodnoživuće ̴ 1.3-1.6 Gt C
Vezane ̴ 0.32 Gt C

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Osobine autohtonih morskih bakterija

A

MORFOLOŠKI JEDNOSTAVNE (štapićaste, kuglaste, filamentne)
* MANJIH VELIČINA (1-2um), iznimka je Epulopiscium fishlesoni,
duljine 200-800µm, G+ (u crijevima riba)
- METABOLIČKI VRLO RAZLIČITE
* U VODENOM STUPCU VEĆINA SU G-
* U SEDIMENTU VEĆE UČEŠĆE G+
* MNOGE PROIZVODE PIGMENTE (žute, narančaste, crvene..)
* IMAJU (UGLAVNOM) POTREBU ZA NaCl
* IZRAŽENA SPOSOBNOST PROIZVODNJE EGZOENZIMA
* PREFERIRAJU KORIŠTENJE ŠEĆERA I AMINO KISELINA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Najveća do danas pronađena
bakterija, otkrivena 1999. u oceanskim sedimentima Namibije?

A

Thiomargarita namibiensis - - Zlatne inkluzije unutar
stanice su nakupine
sumpora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Bakterija otkrivena 2022. u mangrovima Guadeloupea, Karibi…Do sada najveća jednostanična bakterija koja oksidira
sumpor?

A

Thiomargarita magnifica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Koji oblik bakterija je najeefikasniji?

A

Sferični oblik, dok su većina uski štapići ili
filamentnog oblika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Raspoređeni u filogenetske skupine s obzirom na:

A

filogenetske osobine,
- bojanje po Gramu,
- obliku stanica,
- rasporedu stanica,
- zahtjevima za kisikom,
- pokretljivosti te
- metaboličkim i prehrambenim osobinama

29
Q

Do danas je preko 100 rodova prokariota svrstano u__________ morske stanovnike

A

autohtone

30
Q

Kojim metodama istraživati bakterijske vrste?

A

Metode ovisne i neovisne o kulturama

31
Q

Raznolikost Archaea i Bacteria najniža u okolišu kada?

A

kada su abundancija pikoplanktona, BP i Chl a koncentracija najviši

32
Q

Raznolikost bakterija je viša u kakvome okolišu?

A

u slanim okolišima koji su bogatiji
nitratima, nitritima i SRP-om, dok je raznolikost arhea viša u
najhladnijem okolišu s povećanim koncentracijama amonijaka i
ukupnog dušika

33
Q

U oligotrofnom okolišu, najveća raznolikost bakterija pronađena
je u ?

A

u najdubljem sloju.

34
Q

Najraširenije bakterije u moru?

A

Red Pelagibacteriales, SAR11 i SAR16 grupa bakterija

35
Q
  1. FOTOTROFNE BAKTERIJE
A

Anoksične fotobakterije, Oksične fotobakterije i Cijanobakterije

36
Q

anoksične bakterije

A

Gram (-), anaerobne
* Sadrže bakterioklorofil, provode fotosintezu
* Reducirani sumporni spojevi (H2S) izvor e
- za
asimilaciju CO2
* Morfološki različite: spiralne, štapićaste,
kuglaste i pupajuće

37
Q

skupine anoksičnih bakterija?

A

Skupine:
- Grimizne sumporne (bakterioklorofil a ili b)
- Zelene sumporne (bakterioklorofil c ili d ili e)
- Grimizne ne-sumporne (bakterioklorofil a ili b)

38
Q

Grimizne sumporne bakterije

A

Chromatiaceae, Ectothiorhodospiraceae
štapičaste i spiralne, pokretni - bič

39
Q

Zelene sumporne bakterije

A

Chlorobiaceae - Male stanice promjenjivog oblika, nepokretne,
- u okolišu s visokom koncentracijom sulfida,
- stvaraju plinske vakuole
- Fotosintetski pigmenti u vakuolama odmah ispod
citoplazmatske membrane

40
Q

Grimizne ne-sumporne bakterije

A

Rhodospirillaceae, Chloroherpeton, Erythrobacter

Gram negativne, mikroaerofili ili anaerobi, posjeduju
karotenoide ili bakterioklorofil, široke morfološke
karakteristike

41
Q

Oksične fotobakterije

A

Skupina fototrofnih bakterija
- obavljaju fotosintezu uz proizvodnju O2 kao biljke i alge
- Najznačajnija uloga u pelagijalu gdje čine značajnu frakciju
ukupne fitoplanktonske biomase i proizvodnje
- Red: Synechococcales i Chroococcales

42
Q

Cijanobakterije

A

Kokoidne i nitaste-filamentne bakterije
- Nosioci fotosinteze u moru
- Sadrže klorofil a u parovima fotosintetskih
lamela (tilakoide)
- Na površini tilakoida se nalaze granule
(fikobilisomi) sa fikobilinima (40 do
50% proteina stanice)
M. Ordulj: Mikrobiologija mora
Cijanobakterije
- Posjeduju plinske vakuole za lebdjenje
- Pokretni (klizanje!) i nepokretni oblici

43
Q

Morfologija cijanobakterija

A

1) štapići, 2) filament, 3) filament s
heterocistama (specijalizirane stanice za fiksaciju dušika),
4) koki ili diplokoki

44
Q

Rodovi cijanobakterija

A

Synechococcus -
-morfološki najjednostavniji, koki
- Nepokretni
Prochlorococcus -
-fototrofni prokariot, manjih dimenzija od Synechococcus stanica
- Divinil klorofil b umjesto monovinil klorofila a
- Ne sadrže fikobiliproteine
- Brojniji (3x2027)u pučinskim morima u odnosu na Synechococcus (7x1026)

45
Q

Gram negativni kemolitotrofi

A

Amonij-oksidirajuće bakterije, Nitrificirajuće bakterije, Sumporne bakterije

štapićasti oblik tijela, uglavnom pokretne

46
Q

Amonij-oksidirajuće bakterije

A

Nitrosococcus, Nitrosomonas,
Nitrospira

47
Q

Nitrificirajuće bakterije

A

Nitrobacter, Nitrococcus,
Nitrospina, Nitrospira

48
Q

Sumporne bakterije

A
  • štapićastog oblika, većinom pokretne (osim roda Thiobacterium)
  • rodovi: Macromonas, Thiobacillus, Thiomicrospira, Thiospira,
    Thiovulum, Thiobacterium i Achromatium
49
Q

Gram-negativne morfološki različite bakterije

A

Morfološki široka skupina,
* Klizajuće bakterije ili prilikom prihvaćanja na površinu
stvaraju steljke, filament i mreže hifa među stanicama
* Važne za razgradnju organske tvari
Klizajuće bakterije
Pupajuće i/ili bakterije s izraslinama

50
Q

Klizajuće bakterije

A

Ugrađene u sloj sluzi, kližu po površinama ostavljajući vidljiv trag
- Gram negativne i pigmentirane
- Prisutne kao slobodno plivajuće u priobalju, pričvršćene na
uginulim i živim morskim travama, površini riba te u sedimentu
- Porodice: Cytophagaceae, Thiotrichaceae

51
Q

Pupajuće i/ili bakterije s izraslinama

A

morfološki neobične bakterije s posjedovanjem prostacea
(izbočine poput pupova i steljki)
- Gram negativne, pokretne
- Porodice: Caulobacteraceae (Caulobacter), Hyphomicrobiaceae
(Hyphomonas i Hyphomicrobium) i Planctomycetaceae (Pirella i
Planctomyces)

52
Q

Spiralne i savijene bakterije

A

Malih dimenzija, oblika zareza ili prstena,
pokretne
Oceanospirillum, Bdellovibri, Flectobacillus

53
Q

Spiroheti

A

Gram (-), pokreću se aksijalnim filamentima
- Anoksični morski muljevi i razgrađene biljne
tvari
- Spirochaetaceae

54
Q

Aerobni Gram-negativni štapići i koki

A

Najzastupljenije bakterije u moru
* Dobro prilagođene na život s niskim koncentracijama nutrijenata i
velikom slanošću
* Enzimi zaštićeni u staničnoj stijenci, metaboliziraju široki spektar
složenih supstrata

55
Q

Fakultativni anaerobni Gram-negativni štapići

A

Enterobacteriaceae (za sada izolirana vrsta iz roda Serratia)
- Vibrionaceae
- Zastupljenije u odnosu na enterobakterije, emitiraju svjetlo
- Rod: Photobacterium (P. angustum, P. leiognathi P. phosphoreum)
- Rod: Vibrio (V. harveyi)
- Rod: Alivibrio (A. fischeri)

56
Q

Gram-negativni anaerobni štapići i koki

A

Haloanaerobiaceae
- Halobacteroides – živi u sediment, umjereni halofil, pokretan
* Desulfurococcaceae
- anaerobne, sulfat reducirajuće, žive u sediment

57
Q

Metanogene bakterije

A

Jedne od 3 glavne skupine Archea
* 4 porodice:
- Methanobacteriaceae (Methanobacterium, Methanospirillum)
- Methanococcaceae (Methanococcus)
- Methanomicrobiaceae (Methanococcoides, Methanogenium,
Methanomicrobium, Methanoplanus)
- Methanosarcinaceae (Methanosarcina)

58
Q

Aerobni Gram-pozitivni koki

A

v

59
Q

Gram-pozitivni štapići koji tvore endospore

A

Dvojba oko svrstavanja u autohtone morske stanovnike
Planococcaceae i Clostridiaceae

60
Q

Aktinomiceti i srodne im bakterije

A

Nisu uobičajeni za morski okoliš, uglavnom u sedimentu
* Fakultativni ili obvezatni anaerobi, Gram pozitivni
* Ne tvore spore

61
Q

Arheje

A

Brojne u morskom okolišu,
posebno u dubokim oceanima
(1x1028 u sedimentu)
M. Ordulj: Mikrobiologija mora
* Razlike u građi stanica u odnosu
na prokariote (ribosomi,
membrane)
* Mogu tvorit metaboličku
simbiozu sa SRB bakterijama

62
Q

Aerobni anoksigeni fototrofi

A

Pripadaju skupinama Alfa- i Gama- proteobacteria
Vrše aerobnu anoksigenu fotosintezu
Dosta su raširene u morima, u prosjeku više od 10%
* U oligotrofnim uvjetima mogu činiti i do 25% bakterijske zajednice
* 2-5% fotosinteze u površinskom sloju oceana
12. Aerobni anoksigeni fototrofi
* Posjeduju karotenoide, razne oblike
bakterioklorofila – BChl

63
Q

aerobna anoksigena fotosinteza

A

proces fotosinteze koji se
odvija u aerobnim uvjetima gdje su donori elektrona sulfidi ili
organska tvar, ne nastaje kisik (donor e
- nije voda)

64
Q

Uloga AAP u mikrobnoj hranidbenoj mreži

A

Sekundarni proizvođači – ne mogu fiksirati ugljik fotosintezom
(recikliraju DOM)
Pod svjetlom rastu brže i u prednosti su nad kemoheterotrofima
* Vrlo aktivne
* Niska brojnost:
- U površini bolje uspijevaju mikroorganizmi koji sadrže pigment
proteorhodopsin i koje su miksotrofi (Prochlorococcus), AAP
samo jedna od brojnih drugih skupina koje imaju slične
mogućnosti
- Rast ograničen nedostatkom esencijalnih nutrijenata (dušik, fosfor,
željezo)

65
Q

EUKARIOTI

A
  1. Alge, 2. Morski heterotrofni protisti (Zooplankton), 3. Morske gljive, 4. Virusi
66
Q

ALGE

A

Dijatomeje (alge kremenjašice)
* Jednostanične ili kolonijalne
* Ljušturica od pektina (kutija/poklopac)
* Slobodno plivajuće
Dinoflagelati
* Najvažniji predstavnici morskog
fitoplanktona
* 90% vrsta u morskom okolišu
* Uzročnici cvatnji
EUKARIOTI M. Ordulj: Mikrobiologija mora
Pikoeukarioti
* Posljednjih godina otkriveno da većina
alga u oceanima spada u pikoplankton
(veličina stanica 0.2–3 μm)
* Spadaju u glavne grupe algi (npr.
zelene alge, haptofiti, stramenopili i
dinoflagelate)

67
Q

ZOOPLANKTON

A

Nanoflagelati (2 - 20 µm)
* Heterokontni flagelati (s dva različita biča)
Miksotrofni flagelati (fitoflagelati)
Mikrozooplanktonski protisti (20 –
200µm)
* Cilijati
* Fagotrofni dinoflagelati veći od 20 µm

68
Q

morske gljive

A

Filamentne gljive
* Važne za raspad organske tvari
* Na uginulim algama i morskim cvjetnicama
* 102 roda izolirana iz mora
3. Morske gljive M. Ordulj: Mikrobiologija mora
Metschnikowia australis
* Kvasci
* 19 rodova, >177 vrsta izolirano iz mora
* Veće stanice u odnosu na bakterije
* Prisutni u priobalju i otvorenom moru
* Brojnost od 10 – x103 u litri
* Candida, Cryptococcus, Debaryomyce

69
Q

VIRUSI

A

Najbrojnija komponenta
morskog mikrobnog planktona
(<104
- >108 mL-1
)
* Inficiraju sve organizme u moru
* DNA/RNA
* Virusi u morskom okolišu:
-Bakteriofagi
-Cijanofagi
-Virusi
-NCLDV
-Virofagi

MIKRO MORA (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions