mikra predavanja Flashcards

1
Q

koliko su patogene bakterije

A

manje od 1%

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

što je simbioza

A

suzivot mikroorganizama s makroorganizmom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

koje vrste simbioze imamo

A

komenzalizam, mutualizam i parazitizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

opisi vrte simbioze

A

komenzalizam - jedna strana ima koristi i ne steti domacinu
mutualizam- obje imaju korist ni jedna ne steti
parazitizam - jedna ima korist i steti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

sto je mirkobiot

A

mikroorg koji zive na kozi, sluznicama zivih bica i NE uzrokuju bolest

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

mikrobiom

A

svi mikroorganizmi koji zive u ili na tijelimasvih biva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

što su patogeni mikroorganizmi

A

mogu prodrijeti u organizam primljiva domacina, u njemu se razmnozavaju i uzrkokuju bolest

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

vrte patogenih mikroorg

A

obligatno patogeni i uvjetno patogeni (oportunisticki)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

virologija

A

virusi (bez vlastitog metabolizma, viroidi (samo nukleinske kiseline, prioni (prenosive bj cestice bez nuk. kis)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

tri osnovne skupine bakt stanica po obliku

A

kuglaste ili koki, stapicste i zavojite + pleomorfne (mijenjaju oblik)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

kakve su koki

A

okrugle, nakon diobe mogu se potpuno odvojiti ili ostati u nakupinama (mikrokoki, diplokoki, tetrakoki, sarcina, streptokoki, stafilokoki)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

bacili

A

ravni ili savijeni stapici, zaobljenih ravnih, siljastih ili udubljenih krajeva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

koje spiralne bakterije imamo

A

vibrio u ogliku zareza, spirili sa dva ili 6 zavoja (1 ili 2 bica) i spirohete

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

spirohete

A

s mnogo zavoja, krecu se pomocu endoflagela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

koje spirohete imamo

A

leptospire, borelije, treponeme i brahispire

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

nukleotid bakterije

A

fna 80%, rna 10% i bj 10%

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

zrnca citiolazme

A

s glikogenom (polimer glukoze za E)
polifosfatna (izvor fosfora)
sumpor(sumporni spojevi za E)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

molekularna masa ribosoma prokariota

A

70S, veća podjedinica(50S), manja 30S(sadrži 16S rRNA)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

stanicna membrana

A

citoplazminina opna, selektivno propusna, od fosfolipida i bjelancevina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

koji prijenosi preko citoplazminine opne

A

pasivno (jednostavn, olaksana difuzija i osmoza) i aktivnopomocu proteinskih nosaca u smjeru iz okolisa u stanicu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

stanicna stjenka

A

kod svih bakt osim mikoplazama, daje odredeni oblik i cvrstocu, stiti od razlikeosmotskog tlaka i mehanickog ostecenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

koja je grada st stijenke

A

peptidoglikan ili murein, vanjska ovojnica i periplazmin prostor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

peptidoglikan

A

jedinstven bakterijama, sasavni dijelovi peptidoglikana nastaju unutar stanice i prenose se kroz stanicnu membranu na povrsinu gdje enzim transpeptidaze unakrsno povezuju u mrezu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

vanjska ovojnica stanicne stijenke

A

obicno kod gram negativnih, dvostruki sloj fosfolipita izmedu koji su lipopolisaharidi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

lipopolisaharidi

A

sastavni dio vanjske ovojnice stanicne stijenke, mogu se osloboditi tekraspadom bakt stanice, sastoje se od lipida a i na njega vezanih polisaharida i kratkih postranih polisaharidskih lanaca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

što je lipid a

A

djeluje kao endotoksin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

polisaharidni lanci

A

antigenske osovine, O antigeni ili somatski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

l oblici bakterija

A

protoplast (gram+ bez peptidoglikana)
sferoplast(gram - bez peptidoglikana)

29
Q

kapsula

A

sluzavi sloj polisaharidne građe koji cvrsto prijanja u z stan stijenku, nije potrebna za rast i razmnozavanje, antigenske osobine (k antigeni)

30
Q

bičevi flagele

A

nitaste stanicne tvorevine na povrisini stanice koje sluze kretanju bakterije u tekucini, vecinom gram - bakt

31
Q

građa biceva

A

bjelancevina glagelin koji ima antigenske odobine (H antigen)
bazalno tjelesce, korijenasti pregib i nitasti dio

32
Q

aksijalni filamenti

A

snop
kontraktilinih vlakana koji
bakterijskoj stanici omogućuju
zmijoliko kretanje
* Početak im je na kraju stanice,
omataju se oko stanice prema
sredini gdje se dvije nasuprotne
endoflagele preklapaju
* e u periplazminom
prostoru omotane oko stanice

33
Q

fimbrije

A

takni cijevati izdanci koji ne sluze gibanju, od fimbrilina ili pilina, kraci od pila, f antigen
nekoliko tipova najznacajniji adhezijski fimbriji
sposobnost hemaglutinacije

34
Q

pili

A

veci od fimbrija, najznacajniji konjugacijski pili na povrini gram - bakterija, prijenos genskog materijala procesom konjugacije

35
Q

biofulm

A

ireverzibilne nakupine živih i metabolički aktivnih bakterija i drugih
mikroorganizama uklopljenih u ljepljivu sluzavu tvar koju same izlučuju, ombrambeni mehanizam da bakterije prezive

36
Q

detekcija kvoruma ili quorum sensing

A

medusobna komunikacija prijenosom signala

37
Q

bakterijske endospore

A

sposobnost bakterija da se prilagode nepovoljnim uvjetima
metabolicki gotovo neaktivne, ne mogu se razmnozavati, otporne na isusavanje, povisenu temp, povisen tlak i otpornije na dezinficijense

38
Q

sporotvorne bakterije

A

bacillus i clostridium

39
Q

sporogeneza

A

sposobnost tvorbe endospora

40
Q

sporulacija

A

proces tvorbe endospora
(prelazak iz metabolički aktivnog
vegetativnog oblika u neaktivni sporulirajući oblik) – traje 6-8 sati

41
Q

1 bakterija

A

1 endospora

42
Q

proces sporulacije

A

Aktiviraju se geni za tvorbu endospore.
Dolazi do replikacije DNA i nastanka drugog kromosoma.
Citoplazmina membrana uvija se i stvara septum (pregradu), koji deli stanicu na dva nejednaka dela:
Manji deo postaje endospora (predspora).
Septumova opna obavija predsporu dvostrukim slojem peptidoglikana, koji formira koru (štiti sporu od visokih temperatura i osmotskih promena).
Kod nekih bakterija spora je dodatno obavijena lipoproteinskom opnom (egzosporij).
Vegetativni deo stanice propada, ostaje samo spora.

43
Q

germinacija

A

klijanje spore u vegetativni oblik, razgradnja kore i omotaca, resorpcija vode, 10-ak min

44
Q

antibiotik

A

kemijska tvar koju tvori neki mikrob, a koci rast ili ubija druge mikrobe

45
Q

antimikrobni lijek

A

sve tvari prirodnog, polusintetskog ili sintetskog podrijetla koje koce rast ili ubijaju mikrobe, a ne djeluju stetno na domacina

46
Q

vrste antimikrobnih lijekova

A

uski spektar na smao neke bakterije (penicilin na neke gram+) i šireg spektra na znatno veci broj bakt

47
Q

bakteriostatsko djelovanje

A

sposobnost lijeka da sprijeci rast bakterija

48
Q

minimalna inhibicijska koncentracija

A

najmanja koncentracija pripravka kojom se postize bakteriostatski ucinak

49
Q

bektericicidno djelovanje

A

sposobnost antimikrobnog lijeka da ubije bakteriju

50
Q

minimalna baktericindna koncentracija

A

najmanja koc da s epostigne baktericidni ucinak

51
Q

kombinirana primjena

A

istovremena primjena vise od jedne djelatne tvari
- indiferentan - ne daje bolje rezultate u odnosu na pojedinacni lijek
- aditivan - jednak zbroju ucink svakog lijeka
sinergizam - veći ucinak kombinirane nego zbroj svih pojedinacnih
- antagonizm - slabiji ucinci nego pojedinacno

52
Q

treba li se izbjegavati kombiniranje

A

da jer je moguce sinergicno toksicno djelovanje na domacina

53
Q

odabir antimikrobnog lijeka

A

istraziti osjetljivost bakt na antibiotike i koja bakt uzrokuje bokest
farmakokineticke i farmakodimanicke osobine lijeka
toskicnost ljeka
ekonomicnost lijeka
vrijeme zadrzavanja antibiotika u org

54
Q

podjela antimikrobnih lijekova

A

prema mehanizmu djelovanja:
inhibitori sinteze stan stijenke
antimikrobni koji ostecuju stan memb
inhibitori sinteze nuk kiselina
inhibiroti sinteze bakterijskih proteina

55
Q

INHIBITORI SINTEZE STANIČNE STIJENKE

A

najbrojniji, djelovanje ovisi u razlici grada stijenke bakterija i stanicne stijenke biljka i zivotinja,
niske toksicnosti
samo na stanicu koja se dijeli

56
Q

ANTIMIKROBNI LIJEKOVI KOJI
OŠTEĆUJU STANIČNU MEMBRANU

A

remete gradu ili inhibiraju funkciju stan membrane, djelovanje je nesoecificno zbog velike slicnoti fosfolipida u membrani eukariota, LOKALNA UPOTREBA

57
Q

polimiksini

A

protiv gram neg bakterija, polimiksin B i E, lijece infekcije koje su otporne na druge antibiotike (pseudomonas aeruginosa, acinetobacter baumanni, enterobactericae

58
Q

INHIBITORI SINTEZE NUKLEINSKIH KISELINA

A

vezu se na dna pa sprijecavaju njenu replikaciju ili transkripciju

59
Q

novobiocin

A

iskljucivo za lijecenje lokalnih infekcija uzrokovani staphylococcus aureus i mastitisa krava

60
Q

diaminopirimidini (trimetoprim)

A

sprijecavaju sintezu purina pa time i dna, u lijecenju kombinacija sa sulfonamidima

61
Q

fluorokonlini

A

baktericidni ucinak (fluor + kinolini koji djeluju uskljucivno na gram beg bakterije

62
Q

kako dijeluju fluorokinolin

A

inhibiraju djelovanje dna giraze i time ometaju replikaciju bakt dna

63
Q

nitromidazoli

A

za lijecenje infekcija uzrokovanih anaerobnim bakterijama

64
Q

INHIBITORI SINTEZE
BAKTERIJSKIH PROTEINA

A

inhibiraju neku od faza sinteze proteina, djelovanje uvijek ograniceno na ribosome a nikada na aktivaciju aminokiselina ili vezanje na transportnu rna

65
Q

aminoglikozidi

A

skupina antibiotika koja je ucinkovita protiv mnogih aerobnig gramnnegativnih bakterija, koriste se u lijecenju odredenih infekcija
vežu se na 20s podjedinicu bakterijskih ribosoma i uzrokuju greske u citanju koda

66
Q

aminociklitoli

A

nemaju secere ako aminoglikozidi, vezu se 30s podjedinicu bakterijskog ribosoma, inhibirajuci sintezu proteina

67
Q

što je bakterijska rezistencija

A

otpornost na antimikrobe lijekove
moze biti spontano ili zbog stalnog izlaganja

68
Q
A