Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Metodologija > Metodologija (1.kolokvij) > Flashcards

Metodologija (1.kolokvij) Flashcards

1
Q

Navedi 4 načina na koji dolazimo do spoznaje i objasni svaki.

A
  1. METODA USTRAJNOSTI - mislim to jer to oduvijek znam, navika mi je
  2. METODA AUTORITETA - vjerujem u to jer mi je to rekao autoritet npr. profesor
  3. PREDISKUSTVENA METODA - mislim to jer mi je to zdravorazumski i logično, intuitivno
  4. ZNANSTVENA METODA - vjerujem u to jer su to pokazala znanstvena istraživanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Navedi neka obilježja znanstvenog i neznanstvenog pristupa.

A

Neznanstveni - intuitivan, opažanje je nesustavno, izvještavanje subjektivno, mjerenje nepouzdano i nevaljano, hipoteze su neprovjerljive, zaključci subjektivni i stav je nekritičan

Znanstveni - empirijski, opažanje je sustavno i kontrolirano, mjerenje je valjano i pouzdano, izvještavanje objektivno, hipoteze su provjerljive po jasnom određenom sustavu pravila, definicije pojmova su jasne i operacionalizirane, zaključci temeljeni na podatcima i stav kritičan i skeptičan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je znanost?

A

Znanost je SISTEMATIZIRANO ZNANJE o svijetu do kojeg smo došli ZNANSTVENIM METODAMA.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je kostur znanosti?

A

Metodologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je metodologija?

A

Metodologija je SUSTAV PRAVILA I POSTUPAKA na temelju kojih se obavljaju istraživanja i provjeravaju teorije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je pseudoznanost?

A

Pseudoznanost je SUSTAV VJEROVANJA koje njihovi poklonici proklamiraju kao znanost, ali BEZ ZNANSTVENE PROVJERE i BEZ ZNANSTENIH METODA.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Zašto pseudoznanost opstaje?

A
  • confirmation bias- tendencija de se dokazi interpretiraju tako da odgovaraju već postojećim vjerovanjima
  • vjerovanje u “staro znanje”- stare civilizacije znale više od nas
    -ignoriranje pogrešaka i usmjeravanje pažnje na točna pogađanja
  • neodređenost- može vrijediti za sve npr. u horoskopu “Danas ćete biti daleko od svog najboljeg izdanja” - u kojem području života??
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je psihologija?

A

Psihologija je znanost koja proučava psihičke procese i ponašanje ljudi i životinja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Navedi primjer pseudoznanosti.

A

Horoskop, razne teorije zavjere itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako dijelimo znanost?

A

U područja, polja i grane.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

U koje područje spada psihologija?

A

Društvene znanosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Psihologija je polje u području društvenih znanosti (TOČNO ili NETOČNO?)

A

Točno.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Navedi neke od 8 grana psihologije

A

Opća, biološka, razvojna, socijalna, psih rada, klinička, školska i ostale primijenjene grane.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Navedi 4 cilja psihologije.

A
  1. OPISIVANJE
  2. PREDVIĐANJE
  3. OBJAŠNJENJE
  4. KONTROLA
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koji je cilj psihologije prvi korak u znanstvenom proučavanju nekog problema?

A

Opisivanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Na čemu se temelji predviđanje kao cilj psihologije?

A

Na identifikaciji POVEZANOSTI MEĐU VARIJABLAMA, odnosno koeficijentu korelacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koja nam znanstvena metoda jedina omogućuje razumijevanje/objašnjenje neke pojave?

A

Eksperiment

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Navedi 3 preduvjeta za izvođenje uzročno- posljedične veze.

A

1) međusobna povezanost pojava
2) određeni vremenski slijed - uzrok prethodi posljedici
3) odbacivanje svih drugih mogućih objašnjenja utvrđene povezanosti među varijablama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Navedi 3 faze znanstvenog istraživanja

A

Pripremne faze teorijskog karaktera
Faze empirijskog karaktera
Faze teorijskog karaktera

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što je istraživački problem?

A

Istraživački problem j PITANJE koje se postavlja na početku istraživanja i na koje bi istraživanje trebalo dati odgovor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Navedi 4 karakteristike istraživačkog problema

A
  1. relevantnost (teorijsko značenje)- donosi li rješavanje problema znanstveni doprinos! li praktičnu korist, ako je problem besmislen i trivijalan, nema ga smisla rješavati
  2. nedovoljna istraženost ili proturječnost nalaza- ako je problem više puta istražen s jasnim nalazima, on prestaje biti problem vrijedan daljnjeg istraživanja
  3. provjerljivost –može li ga se ispitati empirijski?
  4. preciznost i specifičnost – treba biti jasno koje su varijable uključene
    na općenit problem teško ćemo moći odgovoriti

mnemotehnika- PPNR

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kako dijelimo izvore istraživačkih ideja?

A

Na teorijski i metodološki motivirane.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Navedi teorijski motivirane probleme

A

1) Testiranje teorije
2) Nova otkrića i usputni nalazi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Navedi 3 koraka testiranja teorije.

A

1) Upoznavanje s teorijom
2) Proučavanje radova koji u se bavili testiranjem teorije
3) Uočavanje implikacija i izvoda koje valja ispitati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Navedi metodološki motivirane probleme

A

1) Nedostatci ranijih istraživanja
2) Ponavljanje istraživanja ili replikacija
3) Novine u metodologiji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Što je hipoteza?

A

Hipoteza je jedan od MOGUĆIH ODGOVORA na problem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Navedi 5 karakteristika hipoteze.

A

1) primjerena problemu- odgovara na postavljeni problem
2) provjerljiva
3) jasna i precizno postavljena tako da dopušta opovrgavanje
4) najjednostavniji mogući odgovor na problem - načelo parsimonije
5) razložna i vjerojatna prije same provjere- utemeljena na smislenim pretpostavkama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Navedi 3 vrste hipoteza i objasni svaku

A

Nul- hipoteza- niječna, neutralna hipoteza koja pretpostavlja nultu razliku
Afirmativna - hipoteza u potvrdnom obliku kojima pretpostavljamo postojanje razlike ali bez specificiranja smjera
Direktivna- potvrdna hipoteza koja se nadovezuje na teoriju i polazište i jasno naznačuje smjer razlike i istraživačevih očekivanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Koja vrsta hipoteze je najnepristranija?

A

Nul-hipoteza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Koja se hipoteza najčešće postavlja u praksi?

A

Direktivna ili afirmativna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Neke fraze za pisanje hipoteze su?

A

Za pretpostaviti je da…
Može se očekivati da…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Kakva je sljedeća hipoteza po vrsti?
Može se očekivati da postoji razlika u djelovanju lijeka A i lijeka B.

A

Afirmativna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Kakva je sljedeća hipoteza po vrsti?
Za pretpostaviti je da lijek A zbog svog kemijskog sastava djeluje brže nego lijek B.

A

Direktivna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Hipotezu formuliramo u obliku pitanja. Točno ili netočno?

A

Netočno, u obliku tvrdnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Istraživačko pitanje možemo formulirati u obliku tvrdnje. Točno ili netočno?

A

Točno. Možemo ga formulirati i u obliku tvrdnje i u obliku pitanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

U koju fazu istraživanja spada formuliranje hipoteze?

A

U pripremne faze istraživanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Što je uzorak?

A

Uzorak je DIO POPULACIJ IZDVOJEN iz populacije s ciljem ISTRAŽIVANJA iproučavanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Što je reprezentativan uzorak?

A

Uzorak koji VJERNO predstavlja populaciju po svim karakteristikama RELEVANTNIMA ZA ISTRAŽIVANJE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

O čemu ovisi reprezentativnost uzorka?

A

O veličini uzorka i uzorkovanju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

O čemu ovisi veličina uzorka?

A

1) PRECIZNOSTI - veća preciznost traži veći uzorak
2) VARIJABILNOSTI POJAVE- što više varira, treba veći uzorak
3) ZASTUPLJENOSTI U POPULACIJI - što je manja zastupljenost u populaciji potreban je veći uzorak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Kakvi su to neprobabilistički uzorci?

A

Uzorci u kojima nije poznata vjerojatnost izbora neke osobe u uzorak pa ne možemo tvrditi da su nepristrani

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Navedi 4 primjera neprobabilističkih uzoraka

A

Prigodni uzorak, kvotni uzorak, namjerni uzorak i tehnika snježne grude.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Opiši prigodni uzorak.

A

Dio populacije koji je DOSTUPNIJI za istraživanje, npr. studenti, štakori i zatvorenici, nije nužno pristran
Npr. zanima nas trajanje paslike nakon gledanja u određenu boju,
vrijeme reakcije na zvuk, srčana frekvencija tijekom nastupa, i sl.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

Opiši kvotni uzorak.

A

Uzorak u kojem se UNAPRIJED ODREDE POTENCIJALNO ZNAČAJNE PODGRUPE za koje se vjeruje da se RAZLIKUJU prema nekom MJERENOM SVOJSTVU i pazi se da u uzorku budu zastupljeni kao u populaciji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

Opiši namjerni uzorak.

A

Uzorak odabran PREMA PRETHODNIM SPOZNAJAMA o populaciji ili sukladno specifičnim istraživačkim ciljevima, npr. uzorak tipičnih slučajeva- zanima nas utjecaj deprivacije spavanja na
sposobnosti tipičnih studenata na Filozofskom fakultetu pa određujemo osobine tipičnog studenta i tražimo ljude s tim karakteristikama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

Opiši uzorkovanje tehnikom snježne grude.

A

Kada je uzorkom
potrebno zahvatiti malu, ali po nečemu izdvojenu populaciju.
Na početku odabiremo uži krug ljudi traženih osobina koji onda
uzorak šire – jako česta tehnika u online istraživanjima, npr.želimo ispitati utjecaj privlačnih osoba na srčanu frekvenciju osoba heteroseksualne i homoseksualne orijentacije - homoseksualci se međusobno znaju i druže.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Što je glavni nedostatak neprobabilističkih uzoraka?

A

Ne možemo utvrditi stupanj njihove pristranosti pa se ne mogu koristiti za određivanje parametra već samo za određivanje statistika.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

Što je eksperiment?

A

Znanstvena metoda u kojoj se u kontroliranim uvjetima namjerno izaziva neka pojava kako bi se provjerilo utječe li jedna ili više nezavisnih varijabli na promjenu u zavisnoj varijabli.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

Koja su osnovna načela logičkog dokaza u eksperimentu?

A

Metoda slaganja, metoda razlike, zajednička metoda slaganja i razlike, metoda zajedničkog variranja.

50
Q

Objasni metodu slaganja

A

Opažanje više situacija u kojima se pojavljuje izučavano
ponašanje, a koje dijele samo jedan zajednički element; taj
element je uzrok

51
Q

Objasni metodu razlike.

A

Opažamo dvije situacije, gdje se u jednoj pojavljuje određeno
ponašanje, a u drugoj ne, a u kojima je sve zajedničko osim
jednog elementa – taj element je uzrok!

52
Q

Koja je od načela logičkog dokaza logička osnovica eksperimentalne metode?

A

Metoda razlike

53
Q

Objasni zajedničku metodu slaganja i razlike.

A

Ako dvije ili više situacija u kojima se javlja neka pojava imaju tek jedan zajednički element, dok se istodobno situacije pojavljivanja i nepojavljivanja te pojave
razlikuju samo po prisutnosti / odsutnosti tog elementa
‣ taj element je uzrok ili neophodni dio uzroka te pojave

54
Q

Objasni metodu zajedničkog variranja

A

Pojava koja se mijenja usporedno s nekom drugom jest
njen uzrok, posljedica ili je s njom povezana preko nekog
uzročnog čimbenika
Npr. povećavamo težinu zadatka i pratimo porast vremena
rješavanja
* Zajedničko variranje (povezanost) je tek PREDUVJET, a
nipošto dokaz uzročno-posljedične veze

55
Q

Što je varijabla?

A

Varijabla je SVOJSTVO ispitanika, podražaja ili situacije koja može POPRIMATI RAZLIČITE VRIJEDNOSTI

56
Q

Kako dijelimo varijable?

A

Na KVANTITATIVNE koje se mogu izraziti brojem i KVALITATIVNE koje se ne mogu izraziti brojem

57
Q

Kako dijelimo kvantitativne varijable?

A

Na DISKRETNE (mogu poprimiti samo cjelobrojne odnosno okrugle brojčane vrijednosti) i KONTINUIRANE (poprimaju niz vrijednosti, decimalni brojevi)

58
Q

Svrstaj varijable po vrsti
1. Broj pogrešaka
2. Brzina reakcije
3. Vrsta glazbe
4. Mjesto rođenja
5. Broj kućnih ljubimaca

A
  1. Kvantitativna diskretna
  2. Kvantitativna kontinuirana
  3. Kvalitativna
  4. Kvalitativna
    5.Kvantitativna diskretna
59
Q

Što je konstrukt?

A

Konstrukt je APSTRAKTNI pojam koji se NE MOŽE IZRAVNO opažati, već se o njemu sudi neizravnim putem.

Kako bi konstrukt mjerili moramo ga operacionalizirati npr. agresivnost- broj izgovorenih pogrdnih riječi, broj fizičkih udaraca itd.

Primjeri konstrukata u psihologiji su: inteligencija, motivacija, agresivnost itd.

60
Q

Koji su problemi metode slaganja?

A
  1. Ne možemo uvijek pobrojiti sve elemente neke situacije pa neki zajednički element promakne.
  2. Uzroci iste pojave mogu biti različiti.
61
Q

Koji je pojam suprotan varijabli?

A

Konstanta.

62
Q

Po čemu se razlikuju istinski i kvazieksperiment?

A

U istinskom eksperimentu eksperimentator može kontrolirati i potpuno upravljati nezavisnom varijablom dok to eksperimentator u kvazieksperimentu ne može.
Npr.
istinski eksperiment- NZV je težina zadatka, prisustvo osba
kvazieksperiment- NZV je spol, stupanj ekstraverzije - ne možeš ženi reći da bude muško u istraživanju ili napraviti da je netko više ekstravertiran

63
Q

Eksperiment nalaže da se nezavisna i zavisna varijabla
unaprijed precizno odrede i operacionalno definiraju kako bi se izbjegli svi mogući nesporazumi i omogućilo ponavljanje istraživanja. T ili N?

A

Točno.

64
Q

Što je nezavisna varijabla i zašto se tako zove?

A

NEZAVISNA VARIJABLA- svojstvo kojim eksperimentator upravlja sustavno ga mijenjajući kako bi provjerio njegov utjecaj na proučavano ponašanje.

Zove se nezavisna jer druge varijable ne utječu na nju i eksperimentator ju mijenja nezavisno od ostalih.

65
Q

Navedi 4 odrednice prikladnosti nezavisne varijable.

A
  1. Konstruktna valjanost NZV
  2. Broj razina NZV
  3. Razlika među razinama NZV
  4. Uspješnost manipulacije
66
Q

Objasni konstruktnu valjanost NZV.

A

KONSTRUKTNA VALJANOST NZV- operacionalna primjerenost u odnosu na ono što mjerimo, prijeti nam opasnost da naša varijabla ima višak ili manjak u odnosu na ono što stvarno mjerimo
npr. Utječe li svakodnevna fizička aktivnost na raspoloženje
depresivnih osoba? Što je NZV?
a) Uključivanje u grupni program vježbanja pod nadzorom (višak) (redoviti ljudski kontakt, druženje, ispunjenost vremena)
b)Teretana (manjak) (drugi oblici aerobne fizičke aktivnosti)**

67
Q

Objasni broj razina NZV.

A

Broj razina odnosi se na to hoćemo li imati ekstremne vrijednosti ili cijeli raspon u istraživanju,

68
Q

Objasni razliku među razinama NZV.

A

Razlika mora biti naglašena kako bismo ju mogli detektirati.
Npr. ako proučavamo utjecaj gladi na koncentraciju.
Definiramo glad kao broj sati od posljednjeg hranjenja.
Razine NZV: 1 vs. 2 sata, nasuprot 2 sata i 10 sati

69
Q

Koja je prednost ekstremnih vrijednosti u istraživanju što se tiče broja razina NZV?

A

Veća statistička snaga.

70
Q

Što je nedostatak ekstremnih vrijednosti u istraživanju što se tiče broja razina NZV?

A

Zanemarujemo stvarnu kvalitetu povezanosti NZV i ZV jer npr. ne utvrdimo da je odnos među varijablama zakrivljen, odnosno u obliku krivulje a ne ravne crte.

71
Q

Na što se odnosi uspješnost manipulacije kao odrednice prikladnosti NZV?

A

Na eksperimentalni realizam, odnosno psihološku uvjerljivost.
Npr. ako ispitujemo utjecaj alkohola na pamćenje, nećemo eksperimentalnoj skupini dati pivo, a kontrolnoj vodu, nego ćemo eksperimentalnoj dati pivo (s alkoholom) a kontrolnoj skupini bezalkoholno pivo.

72
Q

Što su dihotomne NZV?

A

Varijable koje poprimaju samo dvije različite vrijednosti, PRISUSTVO ili ODSUTNOST kvalitete.
*S njima možemo utvrditi samo utječe li NZV na ZV ali ne i kako utječe, za to nam trebaju kvantitativne varijable!

73
Q

S dihotomnim varijablama možemo utvrditi točno kako NZV utječe na ZV. T ili N?

A

Netočno.

74
Q

Koliko razina ima nezavisna varijabla, toliko će puta ispitanik biti ispitan. T ili N?

A

Točno.

75
Q

Kako još nazivamo nezavisnu varijablu?

A

Eksperimentalna.

76
Q

Kako još nazivamo zavisnu varijablu?

A

Kriterijska.

77
Q

Definiraj zavisnu varijablu. Zašto se zove zavisna?

A

ZAVISNA VARIJABLA- predmet mjerenja, pojava koja se u eksperimentu mjeri i opaža.
Zove se zavisna jer zavisi o promjenama nezavisne (eksperimentalne) varijable.

78
Q

Zašto se zavisna varijabla naziva i kriterijskom varijablom?

A

Jer je ona kriterij prema kojem se procjenjuju rezultati eksperimenta.

79
Q

Navedi 3 odrednice prikladnosti ZV.

A
  1. Konstruktna valjanost ZV
  2. Pouzdanost
  3. Osjetljivost
80
Q

Objasni konstruktnu valjanost ZV.

A

Konstruktna valjanost ZV je stupanj u kojem rezultat na nekom mjernom instrumentu upućuje na određeni konstrukt, odnosno jesmo li mjerili ono što smo namjeravali mjeriti

81
Q

Naše operacionalizacije nikada nisu idealan ni potpuni odraz konstrukta. T ili N?

A

Točno.

82
Q

Objasni na što se odnosi pouzdanost kao odrednica prikladnosti ZV?

A

Na preciznost mjerenja, stupanj dosljednosti rezultata na nekom mjernom instrumentu. Veća pouzdanost mj. instrumenta znači veća nezavisnost od greške mjerenja. ŠTO JE POUZDANOST MANJA, TEŽE ODBACITI NUL-HIPOTEZU!

83
Q

Objasni na što se odnosi osjetljivost ZV kao odrednica prikladnosti ZV?

A

Osjetljivost se odnosi na stupanj mogućnosti utvrđivanja razlika u predmetu mjerenja.

84
Q

Što su učinci stropa i poda?

A

To su pojave do kojih dolazi kada zavisna varijabla nije primjerena za određenu skupinu.
npr. ako na kolokviju damo preteške zadatke, svi će pasti i nećemo moći utvrditi razlike u znanju među studentima. - učinak poda
npr. ako na kolokviju damo prelagane zadatke i svi dobiju 100% na kolokviju ponovno nećemo moći utvrditi razlike u znanju - učinak stropa

85
Q

Što je kontrola?

A

Kontrola je niz postupaka koji omogućavaju jasno odvajanje
učinaka nezavisne varijable na zavisnu, odnosno izvođenje UZROČNO-POSLJEDIČNIH ZAKLJUČAKA

86
Q

Što je pogreška tipa 1?

A

FALSE POSITIVE, kada donesemo neopravdan
zaključak o učinku nezavisne varijable na zavisnu.

87
Q

Što je pogreška tipa 2?

A

FALSE NEGATIVE, kada ne detektiramo učinak nezavisne na zavisnu varijablu iako je on prisutan

88
Q

Koje 3 vrste čimbenika kontroliramo u eksperimentu?

A
  1. Fizičke
  2. Društvene
  3. Osobne
89
Q

Što je unutarnja valjanost?

A

Unutarnja valjanost eksperimenta odnosi se na stupanj u kojem promjene u zavisnoj varijabli možemo pripisati isključivo promjenama u nezavisnoj varijabli, odnosno sigurnost da je NZV dovela do promjena u ZV

90
Q

Za unutarnju valjanost potrebna je kontrola ostalih faktora koji bi mogli utjecati na zavisnu varijablu. T ili N

A

Točno

91
Q

Kako kontroliramo fizičke čimbenike?

A
  1. Uklanjamo ih
  2. Stabiliziramo ih
  3. Uravnotežujemo uvjete
92
Q

Koji su serijalni faktori?

A

Umor i vježba.

93
Q

Kako kontroliramo fizičke uvjete u nezavisnom nacrtu?

A

Po slučaju podijelimo pojedince i iz eksperimentalne i iz kontrolne skupine da efekt bude uravnotežen na obje skupine npr. isti broj sudionika iz obje skupine ispituju oba eksperimentatora/u obje prostorije

94
Q

Kako kontroliramo fizičke uvjete u zavisnom nacrtu?

A

Provodimo rotacije eksperimentalnih situacija: svi
ispitanici prolaze sve situacije, ali različitim
redoslijedom! Recimo da imamo tri situacije:
Cilj je rasporediti efekte serijalnih faktora na sve
uvjete. Npr. 1) ABC, 2) CAB, 3) BCA, itd.

95
Q

Što je valjanost statističkog zaključka?

A

VALJANOST STATISTIČKOG ZAKLJUČKA – stupanj u kojem možemo utvrditi povezanost NZV i ZV

96
Q

Što je preduvjet za unutarnju valjanost?

A

Valjanost statističkog zaključka

97
Q

Koju valjanost omogućuje kontrola fizičkih činitelja?

A

Unutarnju i valjanost statističkog zaključka

98
Q

Što je Hawthorne efekt?

A

Promjena ponašanja zbog toga što ga opažamo

99
Q

Navedi primjere društvenih činitelja

A

Npr. očekivanje ispitanika, nesvjesni utjecaj eksperimentatora na ispitanike, eksperimentatorova pristranost (želja da potvrdi polazne hipoteze) itd.

100
Q

Na koja dva načina kontroliramo društvene činitelje?

A
  1. Slijepi eksperiment
  2. Dvostruko slijepi eksperiment
101
Q

Objasni slijepi i dvostruko slijepi eksperiment?

A

Slijepi eksperiment- ispitanici nisu svjesni kakvom su tretmanu izloženi - npr. jednoj skupini damo pravi lijek, drugoj placebo

Dvostruko slijepi eksperiment– niti ispitanici niti eksperimentator ne znaju tko je u kontrolnoj, a tko u eksperimentalnoj skupini, s time upoznati voditelji istraživanja koji ne dolaze u dodir s ispitanicima

102
Q

Koju valjanost uzrokuje kontrola društvenih činitelja?

A

Konstruktnu valjanost

103
Q

Što je konstruktna valjanost?

A

Konstruktna valjanost - stupanj u kojem dobivena veza između nezavisne i zavisne varijable POČIVA NA PRETPOSTAVLJENOM KONSTRUKTNOM/TEORISJKOM TUMAČENJU
Odnosno, stupanj u kojem je moguće promjene ZV pripisati pretpostavljenom teorijskom konstruktu.

104
Q

Na koje načine kontroliramo osobne činitelje?

A
  1. slučajni izbor u skupine/randomizacija
  2. uparivanje
  3. homogeniziranje sudionika – izbor sudionika sa sličnim obilježjima u svrhu smanjivanja nesustavnog varijabiliteta uzrokovanog osobnim razlikama među ispitanicima - povećavamo statističku snagu i valjanost statističkog zaključka (kod svih nacrta) Npr. biramo dobno homogen uzorak, a ne sve dobne skupine
105
Q

Koju valjanost povećavamo kontrolom osobnih činitelja, a koju smanjujemo?

A

Povećavamo unutarnju, a smanjujemo vanjsku valjanost.

106
Q

Vanjska valjanost važnija je od unutarnje. T ili N

A

Netočno

107
Q

Što je vanjska valjanost?

A

Vanjska valjanost - stupanj u kojem se nalazi eksperimenta mogu generalizirati / poopćiti na druge populacije, okolnosti i uvjete, različite od onih pod kojima su dobiveni

108
Q

Navedi načine na koje kontroliramo svake od čimbenika (fizičke, društvene i unutarnje)

A

FIZIČKI
1. uklanjamo ih
2. stabiliziramo ih
3. uravnotežujemo ih

DRUŠTVENI
1. slijepi eksperiment
2. dvostruko slijepi eksperiment

OSOBNI
1. randomizacija
2. uparivanje
3. homogeniziranje sudionika

109
Q

Navedi dvije odrednice istinskog eksperimenta.

A

1) mogućnost upravljanja nezavisnom varijablom
2) visoka razina kontrole koja omogućava donošenje uzročno-poslj. zaključivanja

110
Q

Što je eksperimentalni nacrt?

A

Plan i opća struktura eksperimenta čija je
zadaća kontrola svih faktora

111
Q

Po čemu sve eksperimentalni nacrti mogu varirati?

A
  1. broj nezavisnih varijabli - jednostavni i faktorijalni
  2. broj zavisnih varijabli
  3. broj razina nezavisnih varijabli
  4. prolaze li različiti ili isti sudionici različite razine NZV- zavisni, nezavisni, mješoviti
112
Q

Koja je logička metoda zaključivanja osnovica nezavisnog nacrta?

A

Metoda razlike

113
Q

Kako postižemo izjednačavanje skupina u nezavisnom nacrtu?

A

Randomizacijom i uparivanjem.

114
Q

Objasni randomizaciju.

A

Randomizacija je razvrstavanje ispitanika iz uzorka u skupine tako da svatko ima jednaku vjerojatnost da bude raspoređen u kontrolnu ili eksperimentalnu skupinu.

115
Q

Koja je razlika između slučajnog odabira kao metode uzorkovanja i raspoređivanja po slučaju (randomizacije)?

A
  • Slučajni odabir jamči reprezentativnost
    uzorka koja omogućava uopćavanje te
    povećava vanjsku valjanost
  • Raspoređivanje u skupine po slučaju ne
    jamči reprezentativnost, ali jamči
    probabilističku izjednačenost s obzirom
    na obilježja ispitanika
  • izjednačenost skupina osigurava
    unutarnju valjanost: valjanost zaključka
    o uzročnosti nezavisne varijable
115
Q

AKO SVAKA OSOBA IMA JEDNAKU VJEROJATNOST BITI U UZORKU, TADA SE I SVE
OSOBNE RAZLIKE RASPOREĐUJU PO SLUČAJU U E I K SKUPINU. T ili N

A

Točno

116
Q

Koju metodu izjednačavanja ispitanika koristimo u nezavisnom nacrtu kada imamo manji broj ispitanika od 40?

A

Uparivanje

117
Q

Zašto koristimo uparivanje kada imamo mali broj sudionika?

A

Pri malom broju ispitanika postoji opravdana sumnja da će se grupe sastavljene na temelju slučajnog raspoređivanja razlikovati prema nekom važnom svojstvu.

118
Q

Na temelju čega uparujemo ispitanike u nezavisnom nacrtu?

A

prema podudarnosti određenih osobina
(relevantnih za eksperiment).

119
Q

Kako uparujemo kategorijalne, a kako kontinuirane varijable?

A

Kategorijalne varijable (spol, razina
obrazovanja i sl.) – jednostavno uparivanje u E i
K skupinu probabilističkim mehanizmom

Kontinuirane varijable (IQ, razina ekstraverzije
i sl.) - rangirati sve ispitanike, pa ih **metodom
blokova **podijeliti u skupine (npr. prva dva
rezultata – bacamo novčić za E ili K skupinu i
tako za svaki sljedeći par) ili onako kako je prof pokazala na satu: tehnikom sortiranja i kategorizacije prvog i posljednjeg sudionika u jednu pa u drugu skupinu

120
Q

Navedi odrednice istinskog eksperimenta.

A

1.Mogućnost upravljanja nezavisnom varijablom
2.Početna izjednačenost E i K skupine (slučajni izbor) – kod
nezavisnih nacrta
3.Primjereno uravnoteživanje različitih uvjeta s obzirom na
redoslijed izlaganja - kod zavisnih nacrta

121
Q

Eksperimentalna kontrola i vanjska valjanost u velikoj su pozitivnoj korelaciji. T ili N?

A

Netočno. Unutarnja i kontrola su u poz. korelaciji

Metodologija (2 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions