medijska agenda Flashcards
lažna informacija
netočna informacija koja se objavljuje i dijeli na društvenim mrežama ali nije kreirana da obmanjuje javnost
uzrokuje štetu
dezinformacija
namjerno obmanjivanje javnosti pristranim informacijama (propaganda)
štetna informacija
kada se točne, ali privatne info koriste kako bi počinile štetu te se iznose u javnost ne poštujući pravo na privatnost
preporuka za medijsku agendu 2020.-2030.?
- zagovarati profesionalne standarde novinarstva
- državne institucije trebaju osigurati i jamčiti novinarsku slobodu i slobodu izražavanja
- državne institucije trebaju zaštititi novinarsko autorsko pravo
- suradnja između znanosti i novinarstva -> znanost daje vjerodojstojnost i kredibilitet
- istraživačko novinarstvo ostvaruje mogućnost izleta uz pomoć podatkovnog novinarstva
-
kloniranje vijesti
smanjuje se broj novinara u redakciji, dok preostali moraju isporučiti što više objava koje preuzimanju iz besplatnih i dostupnih izvora
kanibalizam vijesti
ako novinari koriste informacije bez provjere, publika ne može znati tko je napisao izvorni tekst, tko je izvor informacija i kako provjeriti informacije
fenomen zarobljavanja medija
kada mediji nisu autonomni u manifestiranju vlastite nakane i kada nisu uspjeli demonstrirati svoju glavnu funkciju informiranja javnosti
- Umjesto toga, oni su u stanju intermedijacije
instrumentalizacija
mediji koji su postali instrumenti za ostvarivanje političkih i komercijalnih interesa
4 glavna mehanizma zarobljavanja medija
Vlasništvo, financijski poticaji, cenzura i kognitivno zarobljavanje
3 nova pojma koja se javljaju umjesto fake news
1.) MISINFORMATION - netočna informacija koja nema za cilj zbuniti javnost
2.) DISINFROMATION - dezinformacija, namjerno obmanjivanje, pokoravanja
3.) MALINFORMATION - štetne informacije, točne ali privatne informacije koje se koriste za stvaranje štete
post - truth (post istina)
2016., okolnosti u kojima objektivne činjenice manje utječu na oblikovanje javnog mišljenja nego li na pozivanje na emocije i osobno uvjerenje
FAKECRACY (lažna kreacija)
kriza povjerenja u informacije, pojavljuje se kao rezultat konstrukcije lažne stvarnosti koja je izgrađena na javnim objavama lažnih informacija od strane političkih pojedinaca, pr-ovaca
građansko novinarstvo
građanima je dan legitimitet za vjerodostojno objavljivanje informacija, iako građani nemaju kompetenciju
novinari gube ulogu četvrte vlasti
anonimnost autora i lažno predstavljanje
info jeftine, besplatne
emotivni i dramatični sadržaji senzacionalno trivijalnih info kojima se izlazu milijuni ljudi
arapsko proljece
građani odigrali veliku ulogu (političku i demokratsku) objavljujući na društvenim mrežama, ali to nije novinarstvo
medijski konstruktivna stvarnost
zagovaranje neke konstruirane stvarnosti, teorije zavjere, “lažna stvarnost” - opasnost za zdravlje i sigurnost pojedinaca, šire zajednice, ali i nacionalnu sigurnost pa dolazi do informacijske krize