Leksikologija

Question 1

općeuporabni leksik

Answer 1

poznat većini govornika hrvatskoga jezika i njime se služe u svim komunikacijskim situacijama

Question 2

leksik ograničene uporabe

Answer 2

poznat je najčešće uskom krugu stručnjaka – termini (otorinolaringologija) ili profesionalizmi (minival)

Question 3

nazivoslovlje ili terminologija

Answer 3

proučava nastanak, povijest i oblikovanje naziva

Question 4

vremenska raslojenost leksika

Answer 4

leksik u vremenu

Question 5

prostorna raslojenost leksika

Answer 5

leksik u prostoru

Question 6

funkcionalna raslojenost leksika

Answer 6

leksik prema funkciji u društvu

Question 7

aktivni sloj leksika

Answer 7

leksik koji se koristi u usmenoj i pisanoj komunikaciji

Question 8

pasivni sloj leksika

Answer 8

leksik koji se koristio u prošlosti

Question 9

leksik na prijelazu

Answer 9

prelazi iz aktivnog u pasivni ili iz pasivnog u aktivni

Question 10

izvanjezični

Answer 10

promijenile su se društvene okolnosti, politički sustavi i kulturne navike pa nam leksemi kojima smo ih imenovali više nisu potrebni

Question 11

unutarjezični

Answer 11

zamijenili su ih drugi leksemi ili oblici leksema, razlozi imaju isključivo veze s jezikom

Question 12

historizmi

Answer 12

leksemi zastarjeli zbog izvanjezičnih razloga: promjene društvene i političke stvarnosti, promijenjene gospodarske, kulturne i druge prilike, npr. dinar, surka, grof, banovina, krinolina, kmet

Question 13

arhaizmi

Answer 13

leksemi zastarjeli zbog unutarjezičnih razloga

Question 14

vrste arhaizama

Answer 14

izravni, tvorbeni, sadržajni, fonološki, grafijski

Question 15

izravni arhaizam

Answer 15

postojećem sadržaju (pojmu) pridružen je drugi izraz, npr. horugva, korugva – zastava, čislo – broj (pojam stalno postoji, samo ga danas drugačije nazivamo)

Question 16

tvorbeni arhaizam

Answer 16

promijenile su se tvorbene zakonitosti u jeziku, npr. oholast – oholost, ljepost – ljepota

Question 17

sadržajni arhaizam

Answer 17

postojećem izrazu pridružen je drugi sadržaj koji postaje osnovni (izraz je zadržan, ali danas ima drugo značenje), npr.
vrač → liječnik (nekad) → mag, svećenik (danas)
ljeto – godina (nekad) – godišnje doba (danas)

Question 18

fonološki arhaizam

Answer 18

u izrazu leksema očituje se starije fonološko stanje jezika, npr. slavjanski – slavenski, sarce – srce

Question 19

grafijski arhaizam

Answer 19

leksem se zapisuje drugom grafijom ili ortografijom (pravopisom), npr. surovii – suroviji, oudi - ovdje

Question 20

nekrotizmi

Answer 20

leksemi karakteristični za leksik pojedinoga pisca koji nikad nisu postali aktivnim dijelom općega leksika (ljesit – drven, možba – množenje)

Question 21

knjiški leksik

Answer 21

leksemi koji se pojavljuju samo u knjigama, uglavnom u rječnicima, npr. zemljoslovlje – geologija, mirisnica - parfumerija

Question 22

oživljenice

Answer 22

leksemi koji su prešli iz pasivnoga u aktivni leksik, npr. domovnica, županija, stožer, kuna, gimnazija

Question 23

novotvorenice ili neologizmi

Answer 23

novostvorene riječi, npr. uspornik – ležeći policajac, limunika – grejp, premosnica - stent

Question 24

pomodnice

Answer 24

riječi za neku pomodnu pojavu, predmet, npr. birkinica, marte, bieberica, hudica

Question 25

zastarjelice

Answer 25

riječi koje nisu u potpunosti prešle u pasivni sloj, njima se češće služe stariji, a ranije su bile općeuporabne, npr. ferije, fiskultura, gombanje