Leksikologija

Question 1

Vrste leksika

Answer 1

Opći ili općeuporabni leksik (poznaju ga gotovo svi govornici hrvatskog jezika) i leksik ograničene uporabe (stručni i znanstveni nazivi)

Question 2

Vremenska raslojenost leksika

Answer 2

Vremenska raslojenost leksika obuhvaća lekseme koji su se nekad upotrebljavali nasuprot suvremenim leksemima i one lekseme koji tek ulaze u jezik

Question 3

Vrste vremenskih leksika

Answer 3

Vrste vremenskih leksika su aktivni leksik i pasivni leksik

Question 4

Aktivni leksik

Answer 4

Aktivni leksik sadrži posve uobičajene riječi, one koje su u aktivnoj uporabi

Question 5

Pasivni leksik

Answer 5

Pasivni leksik sadrži riječi koje su izašle iz aktivne uporabe, kada ih čujemo, osjećamo ih kao zastrajele i često ih ne razumijemo

Question 6

Prijelazni sloj

Answer 6

Između aktivnog i pasivnog leksika postoji prijelazni sloj. Nestajanje riječi iz aktivnog leksika spor je i složen proces jer ne može samo u jednom trenu prestati biti aktivna

Question 7

Razlozi prijelaska riječi iz aktivnog leksika u pasivni

Answer 7

1. Riječi odlaze u pasivni leksik zato što nestaju predmeti ili pojave iz svakodnevnog života koje te riječi označuju
2. Riječi iz aktivnog leksika mogu nestati iz jezičnih razloga (“izgled” riječi se kroz vrijeme mijenja ili kada njezino mjesto riječi u aktivnom leksiku zauzme neka druga)

Question 8

Historizmi

Answer 8

Historizmi su uglavnom predmeti, pojave i pojmovi vezani za povijest (povijesne titule, odjeća, novac…)

Question 9

Arhaizmi

Answer 9

Arhaizmi su riječi koje zbog jezičnih razloga odlaze u pasivni leksik

Question 10

Vrste arhaizama

Answer 10

Izrazni arhaizmi, sadržajni arhaizmi, tvorbeni arhaizmi, fonološki arhaizmi, grafički arhaizmi

Question 11

Izrazni arhaizmi

Answer 11

Zastario je samo izraz, a sadržaj je dobio nov izraz (npr. horugva-zastava, travi-uništava)

Question 12

Sadržajni arhaizmi

Answer 12

Zastario je samo sadržaj. Njegov izraz u aktivnom leksiku ima novo značenje (npr. luka-livada (pasivni leksik)-brodsko pristanište (aktivni leksik)

Question 13

Tvorbeni arhaizmi

Answer 13

Zastario je neki tvorbeni element tj. danas je ta riječ u uporabi s drugim tvorbenim elementom (npr. ljepost-ljepota)

Question 14

Fonološki arhaizmi

Answer 14

Njima je zastario glasovni sastav, u razvoju jezika riječi su promijenile fonološki sastav (npr. sarce-srce, dumboko-duboko)

Question 15

Grafički arhaizmi

Answer 15

Ovdje nije riječ o leksemima nego o arhaičnom načinu pisanja. Neki tekst može se napisati nekim od starih pravopisa

Question 16

Prijelaz iz aktivnog u pasivni leksik

Answer 16

Riječi se iz pasivnog leksika mogu vratiti u aktivni, one nisu zauvijek nestale, već su se polako prestale upotrebljavati. Taj međuspremnik obuhvaća zastarjelice, pomodnice, oživljenice i novotvorenice.

Question 17

Zastarjelice

Answer 17

Zastarijelice su riječi koje su na dobrom putu u pasivni sloj. to su riječi koje upotrebljavaju samo pripadnici starijih naraštaja. (npr. fiskultura)

Question 18

Pomodnice

Answer 18

Pomodnice su riječi koje traju toliko koliko i traje modna pojava koju označavaju. (npr. bubi frizura, bitlsica)

Question 19

Oživljenice

Answer 19

Oživljenice su one riječi koje se, zbog izvanjezičnih razloga, ponovno vraćaju u leksik. (npr. šport-nekad je bila zastarjelica a sada se vraća u aktivni leksik)

Question 20

Novotvorenice

Answer 20

Novotvorenice su riječi specifične na “prijelaznom mostu” jer su na putu u aktivni leksik, ali ne iz pasivnoga. Stvorene su da označe novu stvar, pojavu i slično ili da zamjene posuđenicu hrvatskom rječju (npr. pisač-printer)