Kulturno - antropološki sastav

Question 1

Kulturno-antropološki sastav je…

Answer 1

sastav stanovništva prema rasi, narodnosti, jeziku, vjeri…
Riječ je o rasnom, etničkom, jezičnom, vjerskom i kulturnom pluralizmu, kao jednom od glavnih obilježja svjetskog stanovništva.

Question 2

Iz čega su proistekle razlike u sastavu čovječanstva?

Answer 2

Iz življenja u različitim prirodno-geografskim i društvenim uvjetima, u razmjerno dugotrajnoj osamljenosti i samostalnosti.

Question 3

Zbog čega su se te razlike smanjivale, pojam homogenizacije?

Answer 3

Zbog trajnijih dodira i migracija, a zbog sve povezanijeg globalnog življenja one će se još više smanjivati - homogenizacija.

Question 4

Pod rasom se razumijeva…

Answer 4

skupina ljudi koji se svojim urođenim osobinama razlikuju od ljudi drugih rasa.

Question 5

Te razlike među rasama ne narušavaju jedinstvo ljudskog naroda, nego pokazuju čovjekovu sposobnost prilagodbe.

Question 6

Primjeri prilagodbe:

Answer 6

1. Tamna put i deblja koža nastala je kao zaštita organizma od prejakog osunčavanja.
2. Šire nosnice omogućuju veću propusnost zraka u tropskim uvjetima.
3. Stisnute oči kod mongolida nastale su kao zaštita od snažnih vjetrova, pješčanih oluja, albeda…
4. Zbog očuvanja topline lice im se spljoštilo, smanjile su im se arkade, a oči su im okružili masni zaštitni jastučići.

Question 7

Što je albedo i neke zanimljivosti?

Answer 7

Albedo je mjera moći odbijanja svjetlosti koje ima neka površina ili tijelo koje samo ne svijetli.
Najveći albedo imaju snijeg i led - bijelo tijelo odrazi svu svjetlost
Zemlja-atmosfera - 30% albeda

Question 8

Čovječanstvo je proisteklo iz istog izvora, a klasifikacija proistječe iz potrebe za boljim razumijevanjem opće slike.

Answer 8

Termin rase uveo je Charles Darwin u 19.st. Neki populacijski genetičari tvrde da na genetičkoj razini koncept rasa nema smisla, tj. da postoji samo jedna ljudska rasa.

Question 9

Koje su 3 velike rasne skupine?

Answer 9

1. europeidna ili kavkazoidna - 48%
2. mongoloidna - 40%
3. negroidna - 12% (negro - australoidna)

Question 10

Kako i kada nastaju podskupine (mješanci - melezi)?

Answer 10

Prožimanjem rasa, nakon velikih geografskih otkrića i kolonizacije.

Question 11

Koje su 3 vrste mješanaca i gdje većinski prebivaju?

Answer 11

1. mulati (crna i bijela rasa) - zapadna Afrika, Afrički rog
2. mestici (žuta i bijela rasa) - jug sjeverne Amerike. središnja Azija, zapad Rusije
3. zambi (crna i žuta rasa) - Meksiko, središnji dio Brazila

Question 12

Koji je rasno najsloženiji dio svijeta?

Answer 12

Latinska Amerika.

Question 13

Koja je najranija etničko-populacijska zajednica i koga je ona ujedinjavala?

Answer 13

Pleme, ono je ujedinjavalo potomke istih predaka.

Question 14

Što nastaje spajanjem više plemena i na temelju čega se ona spajaju?

Answer 14

Spajanjem više plemena nastaju narodi na temelju prostornog, rasnog, religijskog, kulturnog, jezičnog i gospodarskog zajedništva (etnogeneza)

Question 15

Pojavom čega nastaju nacije?

Answer 15

Pojavom ind. revolucije i kapitalističkog društva.

Question 16

Gdje je nacionalno formiranje još u začetku?

Answer 16

U zemljama koje prolaze kroz etape postkolonizacije i nezavisnosti tj. nalaze se u procesu potvrđivanja vlastitog nacionalnog identiteta.

Question 17

Koliko je naroda na Zemlji?

Answer 17

Oko 2000. Oko njih 200 ima po više od milijun pripadnika - oni obuhvaćaju 95% stanovništva svijeta😉

Question 18

Koji su tipovi stanovništva prema narodnosnom sastavu?

Answer 18

Homogeni i heterogeni.

Question 19

Kakav je homogeni sastav i primjeri?

Answer 19

80% i više stanovništva čini jedna etnička skupina; Hrvatska, Japan, Irska, Poljska, Mađarska…

Question 20

Kakav je heterogeni sastav i primjeri?

Answer 20

1. bimodalna heterogenost - 2 glavne etničke skupine; Belgija (Flamanci i Valonci)
   Sjeverna Makedonija (Makedonci i Albanci)
2. trimodalna heterogenost - 3 glavne etničke skupine; BiH, Moldavija (Moldavci, Rusi, Ukrajinci)

Question 21

Pripadnost nekom narodu i značajke koje obilježavaju neku narodnost (običaji, tradicija, povijesni razvoj itd.) mogu u određenoj mjeri utjecati na razlike u demografskom razvoju. Ipak, istraživanja su pokazala da na to u većoj mjeri utječu društveno-gospodarske prilike.