Kolokvij 2- ostatak Flashcards

1
Q

Aerobno disanje?

A

Izmjena O2 i CO2 preko vlazne respiratorne povrsine, ulazak O2 u stanicu omogućuje stanično disanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Anaerobno disanje?

A

Dobivanje energije iz hrane bez prisutnosti kisika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Oblici organa za disanje?

A
  1. POVRSINA TIJELA- prazivotinje, spuzve, virnjaci, zabe, zarnjaci
  2. ŠKRGE- vanjske i unutarnje (zivotinje koje zive u vodi)
  3. UZDUŠNICE- kopneni clankonosci
  4. PLUĆA- ventilacijska- kopneni kraljesnjaci
    - difuzijska- puževi plućnjaci
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Aerobno disanje-objasnjenje?

A

-glukoza- najznacajnija tvar za dobivanje energije
-razgradnjom nastaje CO2 i H2O
-odvija se u 3 faze: glikoliza, Krebsov ciklus i respiratorni ciklus u mitohondrijima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Anaerobno disanje-objasnjenje?

A

Imaju ga organizmi koji zive na stanistima koja su siromasna kisikom (mulj, unutarnji org., paraziti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Disanje preko povrsine tijela?

A

-imaju ga prazivotinje i sitne mnogostanicne zivotinje- nema posebnih organela i organa za disanje
-spuzve, zarnjaci- kisik donosi protok vode
-koluticavci, zabe- kožno disanje (zabe i putem pluca)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Disanje putem škrga?

A

Mogu bit unutarnje i vanjske
1) unutarnje škrge skoljkasa- listićave
2) češljaste škrge sipe
3) unutrašnje škrge na osnovici nogu- deseteronožni rakovi
4) vanjske škrge ličinke vodenjaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Disanje uzdušnicama ili trahejama?

A

Kukci, licinke vodenih kukaca imaju uzdušničke škrge (komarac, kozak, vodencvijet)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Vrste pluća?

A

VENTILACIJSKA- kopneni kraljesnjaci
DIFUZIJSKA- puževi plućnjaci (kopneni puzevi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Cemu su jednaka difuzijska pluća u puževa?

A

Prokrvljenom plaštu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Tko ima škržno crijevo?

A

Svitkovci i plaštenjaci?????????

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako dišu ribe koštunjače?

A

Unutrašnjim škrgama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Objasni disanje kod čovjeka (sisavaca)?

A

POGLEDAJ VIDEO NA YT
Imamo provodni i respiracijski dio. PROVODNI DIO: nosna šupljina-> nosni dio ždrijela-> dušnik -> bronhi -> bronhioli -> terminalni bronhioli
RESPIRACIJSKI DIO: respiracijski bronhioli -> alveolarni hodnici -> alveole

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Uloge optjecajnog sustava?

A

Transport hranjivih tvari do stanica, transport kisika, prijenos hormona, regulacija osmotskog tlaka, regulacija tjelesne temp. toplokrvnih zivotinja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Optjecajni sustav u prazivotinja i mnogostanicnih zivotinja?

A

U prazivotinja- endoplazmatski retikulum i citoplazma
U mnogost. zivotinja- ekstracelularna i intracelularna tekucina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Objasni ekstracelularnu i intracelularnu tekucinu?

A

Ekstracelularna- intersticijalna tekucina (izmedu stanica), tekucina unutar krvnih zila, u supljini probavila
Intracelularna- unutar stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Tjelesne tekućine u životinja?

A

Hidrolimfa, hemolimfa, celomska tekućina, krv i limfa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Hemolimfa?

A
  • u zivotinja s otvorenim krvotokom, ima stalan kem. sastav i respiratorne pigmente, proizvod organizma
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Limfa?

A

Ima ograničenu funkciju i malo stanica, kod kralješnjaka služi za prijenos tvari koje su resorbirane u crijevu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Limfni ili ? sustav?

A

Mezgrovni.
Zapocinje u medustanicnom prostoru s kapilarama i drenira suvišnu tekućinu iz tkiva te je odvodi u krv. SLEZENA- najveci limfni organ u sisavaca (proizvodi T-limfocite koji sudjeluju u imunološkom sustavu jedinke)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što se dogodi kada u tijelo ude antigen?

A

U limfnim cvorovima se stvaraju antitijela (obrambene bjelancevine)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Respiratorni pigmenti?

A

To su složene obojene bjelančevine (KROMOPROTEIDI), imaju 1 ili više prostetičkih skupina s metalnim ionom, najpoznatiji: hemoglobin (Fe), hemocijanin (Cu), klorokruorin i hemeritrin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Krvožilni sustav?

A

Sastoji se od krvnih žila i srca, dijeli se na OTVORENI I ZATVORENI
Otvoreni- hemolimfa- mekusci i clankonosci
Zatvoreni- optjecajna tekucina odvojena je od tkiva i teče samo kroz krvne žile koje imaju vlastite stijenke- neki glavonosci, koluticavci, kraljesnjaci
Krvne žile- arterije, arteriole, vene, venule i kapilare

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Grada stijenke krvnih žila?

A

1 Tunica intima
2 Tunica media
3 Tunica adventicia

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Srce?

A

-obavijeno je ovojnicom (PERIKARD/OSRČJE)
-SISTOLA- kontrakcija
-DIJASTOLA- širenje
-VENE- žile koje dovode krv u srce
- ARTERIJE- žile koje odvode krv iz srca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Osnovni oblici srca u životinja?

A

Komorasto, cjevasto, pulzirajuća žila, mjehurasto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Krv?

A
  • ERITROCITI- crvene krvne stanice, nemaju jezgru (ljudski), prenose respiracijske plinove i regulariju pH
    -LEUKOCITI- bijele krvne stanice
    -TROMBOCITI- krvne plocice (nemaju jezgru, nastaju u koštanoj srži, brzo se raspadaju)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Optjecajni sustav praživotinja?

A

Imaju endoplazmatski retikulum i citoplazmu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Optjecajni sustav spužvi?

A

Kisik difuzijom ulazi u bičaste stanice, iz njih u ambocite i hidrolimfom do svih stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Optjecajni sustav žarnjaka?

A

Imaju stanice gastrovaskularne šupljine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Optjecajni sustav oblenjaka?

A

Imaju tekućinu u pseudocelu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Otvoreni optjecajni sustav?

A

-nema kontinuiranog sustava krvnih zila
-tjelesna tekućina nakon izlaska iz glavnih krvnih žila ulazi u šuplje prostore (veći-SINUSI, manji- LAKUNE —> zajedno HEMOCEL)
- tesko je odvojit izvanstanicnu tekucinu od one koja tece zilama pa se zove HEMOLIMFA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Srce riba?

A

1 pretklijetka, 1 klijetka (1 optok krvi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Srce vodozemaca i gmazova?

A

2 pretklijetke, 1 klijetka (mijesaju se oksigenirana i deoksigenirana krv), 2 optoka krvi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Srce sisavaca?

A

2 pretklijetke, 2 klijetke (razdvojene oksigenirana i deoksigenirana), 2 optoka krvi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Uloga mokraćnog/ ekskrecijskog sustava?

A

Izbacivanje ostataka mijene tvari (posebno dušičnih ostataka), sudjeluje i u osmoregulaciji pa se jos nazivaju i osmoregulatorno-ekskrecijski organi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Osmoza?

A

Prodiranje vode kroz polupropusnu membranu iz područja MANJE u područje VEĆE koncentracije neke otopljene tvari
- vodu tjera osmotski tlak (veci ako su vece razlike u koncentraciji)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Hipotonična sredina

A

Ako je koncentracija otopljenih tvari u okolišu manja od one u tijelu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Izotonična sredina?

A

Kada su koncentracije otopljene tvari ISTE u organizmu i u okolišu

40
Q

Hipertonična sredina?

A

Kada je koncentracija otopljene tvari u okolišu veća od one u tijelu

41
Q

Tjelesna tekucina vecine morskih zivotinja?

A

Izotonična je s okolnim morem

42
Q

Osmokonformne morske zivotinje?

A

Osmotski prilagodljive, mogu se brzo prilagoditi na male promjene u ionskom sastavu okoliša

43
Q

Osmotski nekonformne morske zivotinje?

A

Neprilagodljive, osmotskom i ionskom regulacijom uspostavljaju ravnotežu iona u tjelesnoj tekućini u odnosu na konc. iona u okolišu

44
Q

Stenohaline morske zivotinje?

A

Ne podnose velika kolebanja u ionskom sastavu

45
Q

Makrostenohaline morske zivotinje?

A

Žive u vodi s visokim salinitetom (jadransko more- 3.8‰)

46
Q

Eurihaline morske zivotinje?

A

Mogu naseljavati estuarijske vode i toleriraju širi raspon saliniteta

47
Q

Kakvi su morski beskraljesnjaci s morem?

A

Izotonični

48
Q

Kakvi su morski kraljesnjaci s morem i koji problem imaju?

A

Zive u hipertoničnoj sredini u odnosu na njihove tjelesne tekućine (u njihovom tijelu je konc. otopljenih soli MANJA od okolnog mora). Problem im je zadržavati vodu u tijelu (voda ima tendenciju izlaženja iz organizma)

49
Q

Fiziološka uremija?

A

Sposobnost riba hrskavičnjača da u bubrezima stvaraju jako koncentriranu mokraću koju zadržavaju u krvi kako bi postigli povećanu koncentraciju soli u tijelu u odnosu na okolnu vodu

50
Q

Prilagodbe riba koštunjača i morskih sisavaca na morsku vodu?

A

Ribe koštunjače- piju morsku vodu i uzimaju je kroz hranu
Morski sisavci- pliskavice i kitovi stvaraju mokraću koja ima višu koncentraciju soli od morske vode

51
Q

Kakve su tjelesne tekućine životinja kopnenih voda u odnosu na okolnu vodu i kakav problem imaju?

A

Njihove tjelesne tekućine su hipertonične u odnosu na okolnu vodu (u njihovom tijelu je konc. otopljenih soli veća od okolne vode). Problem im je prodiranje vode u tijelo (stvaraju hipoosmotsku mokraću koja ima malu konc. otopljenih soli, a višak vode izbacuju kroz ekskretorne organe ili kroz površinu tijela

52
Q

Kako kopnene zivotinje nadoknaduju gubitak vode isparavanjem (zbog temp. i vlage)?

A

Vlagom iz zraka (kopneni puževi), preko kože (vodozemci), kroz probavni sustav ( gmazovi, ptice, sisavci)

53
Q

Kako se deva prilagodila gubitku vode (primjer zivota u ekstremnim uvjetima)?

A

Ima tijelo prekriveno gustom dlakom, nema žlijezde znojnice (tijelo se danju zagrijava, noću hladi), lagano diše, ima grbu s naslagama masti čijom oksidacijom dobija vodu (oko 50 L)

54
Q

Prilagodbe kopnenih životinja na gubitak vode?

A

Noćna aktivnost, zaštićena staništa, konc. mokraća, mokraćna kiselina kao ekskret, pokrov tijela, konzumiranje biljne hrane koja je bogata vodom

55
Q

Kako se dijele životinje prema vrsti ekskreta?

A
  1. AMONIOTELIČNE- izlučuju amonijak (ugl vodene životinje, praživotinje, žarnjaci, bodljikaši, vodozemci)
  2. UREOTELIČNE- izlučuju mokraćevinu koja nastaje razgradnjom bjelančevina u ciklusu mokraćevine (ribe kučkovi, kopneni vodozemci, sisavci)
  3. URIKOTELIČNE - izlučuju kristale konc. mokraćne kiseline (kopneni člankonošci, gmazovi, ptice)
56
Q

Mokraćni sustav protista?

A

Stežljivi/ kontraktilni mjehurić

57
Q

Mokraćni sustav plošnjaka?

A

PROTONEFRIDIJI (nastaju centripetalno ili uvratom kože u unutrašnjost tijela) i SOLENOCITI (poseban oblik protonefridija)

58
Q

Mokraćni sustav kolutićavaca?

A

Imaju metanefridije- nastaju izvratom stijenki tjelesne šupljine prema vani. Sastoje se od nefrostoma, nefridiopora, mjehurića i izvodne cjevčice (oznacit na slici)

59
Q

Mokraćni sustav člankonožaca?

A

VODENI (rakovi) - imaju antenalnu/ticalnu žlijezdu
KOPNENI (stonoge, kukci, paučnjaci)- malpigijeve cjevčice - izvrati probavila

60
Q

Od čega se sastoji antenalna žlijezda?

A
  1. Vršne vrećice
  2. Labirinta
  3. Cijevi
  4. Mjehura
61
Q

Mokraćni sustav kralješnjaka?

A

Malphigijevo tjelešce, dijelovi: glomerulus + Bowmannova čahurica

62
Q

Važnost razmožavanja?

A

Stvaranje potomstva sto je znacajka svake vrste

63
Q

Osnovna podjela razmnožavanja?

A
  1. NESPOLNO- nema spolnih stanica, uključuje samo 1 roditelja koji se dijeli, potomci su identični roditeljima- KLONOVI
  2. SPOLNO- putem spolnih stanica, 2 roditelja sudjeluju i stvaraju spolne stanice, zenske spolne stanice- JAJA- najveće stanice u životinjskom svijetu, nepokretne, sadrže hranjive tvari, muške spolne stanice- SPERMIJI- pokretne i prilagodene kretanju prema jajnoj stanici, potomstvo nasljeduje nasljedne osobine oba roditelja (sposobniji za preživljavanje)
64
Q

Oblici nespolnog razmožavanja?

A
  1. Dvojno/binarno dijeljenje
  2. Višestruko/ multiplo dijeljenje - jezgra se podijeli na onoliko dijelova koliko će nastati novih jedinki, nakon toga se podijeli citoplazma
  3. PLAZMOTOMIJA- dijeljenje mnogojezgrenih praživotinja na 2 do 6 jedinki
  4. PUPANJE/INEKVALNO DIJELJENJE- tijelo majke se ne dijeli, nastala jedinka nakon nekog vremena nastavlja samostalnim životom, postoje unutrašnje i vanjsko pupanje (gemacija)
  5. REGENERACIJA- u najnižih životinjskih oblika iz svakog dijela tijela može nastati nov organizam (regeneracija virnjaka, zvjezdača, vodozemaca, trpova, daždevnjaka)
65
Q

Zadruge kod pupanja?

A

Zadruge- pupovi ostaju na tijelu i različito su rasporedeni
1. MONOPODIJALNE- imaju vršni pup koji je nastao prvi, a ostali po glavnoj osi ispod njega
2. SIMPODIJALNE- glavni pup nastavlja rastom pod kutem u odnosu na glavnu granu, a ostali iza njega na isti način (primjer: OBELIA SP.)

66
Q

Polimorfizam u zadruzi žarnjaka (3 vrste polipa u zadruzi žarnjaka)?

A

Gastrozoidi, genozoid, daktilozoid????

67
Q

Autonomija?

A

Životinje ako su uhvaćene za nogu ili rep odbacuju taj dio tijela, a organ koji je otkinut može se obnoviti regeneracijom ( primjeri: neke vrste žarnjaka, mekušaca- morski puž, člankonožaca)

68
Q

Kako se odvija spolno razmnožavanje?

A

Mejotičkom diobom, u procesu gametogeneze nastaju spolne stanice (jaja i spermiji)

69
Q

Dijelovi spolnog sustava koje životinja mora imati da bi se mogla razmnožavati?

A
  1. PLODILA (gonade)- epitelno-zametne strukture spolnih stanica
    - jajnik (ovarium)
    -sjemenik (testis)
    - dvospolna žlijezda (ovotestis) - puževi plućnjaci
  2. IZVODNE CIJEVI (gonodukti)
    -jajovodi (oviducti)
    -sjemenovodi (spermiducti)
  3. ORGANI ZA KOPULACIJU, DODATNE ŽLIJEZDE I OSTALI POMOĆNI ORGANI
70
Q

Gonohorističke i hermafroditske životinje?

A

Gonohorističke- životinje odvojena spola
Hermafroditske- životinje s muškim i ženskim gonadama (DVOSPOLCI) - gujavica, puž vinogradnjak

71
Q

Spolni dimorfizam?

A

Čine ga primarne i sekundarne spolne oznake
Primarne- razlike izmedu spolnog sustava mužjaka i ženke kod gonohorističkih životinja
Sekundarne- sva morfoloska i fizioloska svojstva koja razlikuju zenke od muzjaka

72
Q

Kakva oplodnja može biti?

A
  1. VANJSKA- ugl životinje koje žive u vodi
    - velik broj jaja i spermija se ispušta u vodu
    - nema organa za kopulaciju
  2. UNUTRAŠNJA- ugl životinje koje žive na kopnu
    - broj spolnih stanica je manji
    - oplodnja se dogada unutar životinje
    - organi za kopulaciju
73
Q

Sekundarne spolne oznake kod dječje gliste?

A

Ženka veća, mužjak manji i ima zavijeni stražnji dio tijela s kopulatornom četinom

74
Q

Spolni sustav žaba?

A

?

75
Q

Pomoćni organi za parenje?

A

Hektotil glavonošca, mjehurić na čeljusnoj nozi pauka, 1. I 2. začana noga riječnog raka

76
Q

Hologamija?

A

Svaka jedinka može postati gameta, proces suprotan umnožavanju jer se njime nakon svakog spajanja smanjuje broj jedinki (bičaši, truskovci)

77
Q

Merogamija?

A

Viši oblik spolnog rasploda u praživotinja, gamete se oblikom i veličinom razlikuju od ostalih jedinki- manje su veličinom (truskovci, krednjaci)

78
Q

Gamont?

A

Jedinka majka koja može stvarati gamete

79
Q

Agamont?

A

Jedinka koja se i dalje razmnožava običnim dijeljenjem, ali stvara agamonte i gamonte

80
Q

Plazmogamija?

A

Stapanje tijela 2 ili više jedinki, a da se pritom ne spajaju jezgre (sisarci, sunašca)

81
Q

Autogamija?

A

Samoooplodnja, oplodnja izmedu spolnih stanica koje je proizveo 1 dvospolac (praživotinje, trakavice)

82
Q

Konjugacija?

A

Svi trepetljikaši imaju barem 2 jezgre, mikronukleus (generativna uloga) i makronukleus (trofička uloga), spajanje 2 jedinke zbog izmjene mikronukleusa

83
Q

Telocitalna jaja?

A

Žumanjak je smješten na 1 strani jajeta - vegetativni pol jajeta, na suprotnoj strani jajeta - animalni pol
-a) oligolecitalna jaja- malo žumanjaka (vodozemci, puževi, skoljkasi)
-b) polilecitalna jaja- puno žumanjaka (glavonosci, gmazovi, ptice, ribe)

84
Q

Centrolecitalna jaja?

A

Citoplazma se nalazi na povrsini jajeta i obavija citav zumanjak

85
Q

Izolecitalna (homolecitalna) jaja?

A

Imaju malo žumanjka koji je raspršen po cijelom jajetu (bodljikaši)

86
Q

Alecitalna jaja?

A

Bez žumanjaka (sisavci)

87
Q

Kakvo brazdanje moze biti?

A
  1. Holoblastičko - zahvaćena je čitava jajna stanica (ekvalno, inekvalno)
  2. Diskoidalno- ekstremno telolecitalna jaja
  3. Superficijalno- centrolecitalna jaja
88
Q

Nabroji 2 vrste škrga kod mekušaca?

A

Listićave (dagnja) i cešljaste (sipa)

89
Q

Sto ce se dogoditi ako virnjaka (slatkovodni org.) prenesemo u akvarij sa slanon vodom?

A

Izvlačit će se voda iz virnjaka i on će dehidrirati

90
Q

Što će se dogoditi ako zvjezdaču (slanovodni org.) prebacimo u akvarij sa slatkom vodom?

A

Ona će bubriti dok ne eksplodira

91
Q

Kako se razmnožava trakavica?

A

Samooplodnjom (i metilji isto)

92
Q
  1. put odvojen spol (oblenjaci)?
A

Dječja glista.

93
Q

Najpoznatiji oblik spolnog razmnožavanja u praživotinja?

A

Konjugacija

94
Q

Prausta?

A

Postala usta (od protista do bodljikaša)

95
Q

Dvousti?

A

Od prausta nastaje analni otvor ( svi od bodljikaša pa na dalje)