Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Kemija atmosfere > Kolokvij > Flashcards

Kolokvij Flashcards

1
Q
  1. Zašto su manjinski plinovi značajni u atmosferi?
A

Oni održavaju toplinsku ravnotežu Zemlje (učinak staklenika) i u (foto)kemijskim reakcijama u atmosferi (ozonske rupe i „fotokemijski smog“).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

2.3. Zbog čega se temperatura kroz atmosferu mijenja neravnomjerno?

A

U troposferi imamo hladniji i gušći zrak iznad toplijeg što uzrokuje česte vertikalne izmjene zračnih masa. U stratosferi imamo porast temperature zbog ozona koji apsorbira UV zračenja. U mezosferi temperaturu opada zbog razrijeđenog zraka , a u termosferi temperatura počinje naglo rasti, ali zbog niske gustoće plinova gubi svoj smisao.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
  1. Kako se mijenja tlak s promjenom nadmorske visine?
A

S porastom nadmorske visine, tlak pada.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Prema „Modelu kutije“ tko su proizvođači, a tko potrošači promatranog plina?
A

Proizvođači su procesi koji dovode do povećanja količine tvari X, a potrošači su procesi koji dovode do smanjivanja količine tvari X.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q
  1. Kojim silama je uvjetovano kretanje zraka?
A

Gravitacijom, uzgonom, Coriolisovim efektom i trenjem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Što je posljedica djelovanja Coriolisove sile?
A

Posljedica je promjena smjera gibanja (vjetrova, zračnih masa, morskih struja) i to na sjevernoj polutki udesno, a na južnoj ulijevo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Zašto je na sjevernoj polutci planeta Zemlje lakše pomicanje zračne mase?
A

Zato što Coriolisov efekt salbi zbog djelovanja trenja koje je veće na sjevernoj polutki jer na njoj ima više kopna nego na južnoj.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. Što utječe na stabilnost ili nestabilnost atmosfere?
A

Zračna masa.
Atmosfera je stabilna kada zračna masa A s vremenom počne padati natrag na početni položaj te je okomito gibanje onemogućeno. Nestabilnost atmosfere uzrokuje gibanje u oba smjera (gore i dolje).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q
  1. Kako se dijeli troposfera?
A

Na slobodnu troposferu, planetarni granični sloj i prizemni sloj.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
  1. Što je planetarni granični sloj?
A

To je sloj od 2m do 2 km u kojem, zbog vrtloženja zraka zbog utjecaja tla, dolazi do vertikalnog miješanja zraka te nastaje “sloj miješanja” koji se danju zagrijava, a noću hladi. Najveće dnevne promjene temp. i gustoće zraka zovu se kumulusi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
  1. Koje su vrste protoka fluida?
A

Laminarni (miran i stalan) i turbulentni (nestalan i fluktuirajući).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. Kako inertan atmosferski dušik postaje dostupan biološkim vrstama?
A

Dolazi do biofiksacije dušika iz atmosfere u zemlju u obliku NH3 ili NH4+ iona koje onda biljke mogu konzumirati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Između kojih „spremnika” se odvijaju Spori i Brzi ciklus kisika?
A

Brzi ciklus kisika odvija se između atmosfere i biosfere, a spori ciklus kisika između atmosfere i litosfere.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q
  1. Kakve su sezonske oscilacije u koncentraciji CO2 u atmosferi?
A

Postoje zimski maksimum i ljetni minimum. To su posljedice zbog potrošnje CO2 u biljkama tijekom sezone njihova rasta tijekom ljetnih mjeseca te oslobađanja CO2 iz biosfere u jesen zbog biološkog raspada.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q
  1. Kolika je prosječna pH vrijednost oceana?
A

8,2.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q
  1. Što utječe na uzgon u oceanu?
A

Utječu temperatura i salinitet.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q
  1. Koje kemijske promjene su uključene u „ciklusu žive“?
A

Oksidacija i redukcija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q
  1. Što nastaje oksidacijom SO2 u atmosferi?
A

SO42- ion.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q
  1. Što je efekt staklenika?
A

Postupak u kojem dio Zemljinog zračenja zarobe staklenički plinovi i ono se vraća na Zemlju te zagrijava površinu Zemlje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q
  1. Kolika je prosječna temperatura Zemlje i u kojem području je maksimum Zemljinog zračenja?
A

Prosječna temperatura Zemlje je 15 °C te Zemlja emitira zračenje u UV i IR spektru. Nije dovoljna topla da emitira u vidljivom dijelu spektra.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q
  1. Kolika je prosječna temperatura Sunca i u kojem području je maksimum Sunčevog zračenja?
A

Prosječna temperatura Sunca je 5,8kK te se maksimum Sunčeva zračenja nalazi u vidljivom dijelu spektra.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q
  1. Zašto je protok Sunčevog zračenja na razini mora slabiji?
A

Zato što O2 i O3 snažno apsorbiraju zračenja u UV području, a H2O u IR području te dijelom zbog odbijanja od oblaka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q
  1. Koji je raspon valnih duljina pri maksimalnom zračenju Zemlje?
A

5-20 μm.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q
  1. Koliko iznosi Sunčeva konstanta za Zemlju?
A

1370 W m-2 .

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q
  1. Što uzrokuje oslabljena emisija energije s Zemlje?
A

Porast temperature.

26
Q
  1. U kojem rasponu valnih duljina apsorbiraju staklenički plinovi?
A

5-50 μm.

27
Q
  1. Koja su tri normalna vibracijska moda CO2 ?
A

Simetrično rastezanje, asimetrično rastezanje i savijanje.

28
Q
  1. Što je radijativna prisila?
A

Odgovor sustava (atmosfere) na svaku promjenu uzrokovanu u sustavu promjenom mase/koncentracije/volumnog udjela nekog stakleničkog plina.

29
Q
  1. Kakav učinak na promjenu klime imaju visoki, odnosno niski oblaci?
A

Niski oblaci reflektiraju Sunčevo zračenje te uzrokuju hlađenje, dok visoki oblaci apsorbiraju IR zračenje te uzrokuju zagrijavanje.

30
Q
  1. Kako nastaju atmosferski aerosoli?
A

Nastaju tijekom kondenziranja plinova i djelovanja vjetra na površini Zemlje.

31
Q
  1. Čime se mjeri apsorpcija ili raspršenje zračenja u atmosferi?
A

Mjeri se optičkom dubinom sredstva, δ.

32
Q
  1. Kako se definira albedo aerosola antropogenog podrijetla?
A

Albedo aerosola A* definira se kao: A*= Fu/Fs. Fs je protok Sunčeva zračenja, a Fu je dio koji je raspršen prema gore.

33
Q
  1. Kako utječe broj i veličina čestica aerosola na stvaranje oblaka?
A

Imamo nastanak čistog oblaka koji se sastoji od nekoliko većih čestica aerosola koje će dovesti do stvaranja velikih kapi oblaka te imamo zagađeni oblak koji sadrži puno čestica aerosola koje će dovesti do stvaranja malih kapi oblaka.

34
Q
  1. Koji su izvori lebdećih čestica?
A

Pri procesima izgaranja, isparavanja i kondenzacije, nastaju kao posljedica industrijske proizvodnje, a također mogu biti prirodni izvori kao što su prašina, šumski požari, vulkani,…

35
Q
  1. Kako nastaju sekundarne organske aerosoli?
A

Nastaju oksidacijom hlapljivih organskih spojeva (biogenog i antropogenog izvora) koji nukleacijom rastu I daju sekundarne organske aerosole. Mogu nastati i kondenzacijom ili adsorpcijom na površini lebdećih čestica iz primarnih organskih aerosoli.

36
Q
  1. Koja je mjerna jedinica konstante brzine reakcije, k, kod kinetičkih reakcija u plinovitoj fazi?
A

Cm3 s-1 molekula-1

37
Q
  1. Prilikom kemijskih reakcija u atmosferi tko stabilizira međuprodukt?
A

Treća jedinka M, inertna molekula (u atmosferi su to N2 i O2) koja može preuzeti višak energije s AB* i kasnije raspršiti preuzetu toplinu.

38
Q
  1. O čemu ovisi ukupna brzina reakcije u atmosferi u slučaju male gustoće zraka?
A

Ukupna brzina reakcije proporcionalna je s [M].

39
Q
  1. U kojem stanju je atom kisika, O(1D)?
A

U pobuđenom singletnom stanju.

40
Q
  1. Kako započinje reakcija proizvodnje radikala?
A

Započinje fotolizom.

41
Q
  1. Koje su moguće reakcije tijekom “terminacije”?
A

Radikal + radikal  ne-radikal + ne-radikal
Radikal + radikal + M  ne-radikal +M

42
Q
  1. Napišite reakcije CHAPMANOV-og mehanizma za stratosferski ozon.
A

O2 + hν  O + O (λ<240 nm)
O + O2 + M  O3 + M
O3 + hν  O2 + O (λ<320 nm)
O3 + O  2 O2

43
Q
  1. Napišite kemijske reakcije katalitičkog ciklusa gubitka stratosferskog ozona.
A

Inicijalna: H20 + O(1D)  2 OH .
Propagacija: OH . + O3  HO.2 + O2
HO.2 + O3  OH. + 2O2
Net: 2 O3  3 O2
Terminacija: OH . + HO.2  H2O + O2

44
Q
  1. Napišite kemijske reakcije „nul-ciklusa“.
A

NO2 + O  NO + O2
NO + O3  NO2 + O2
NO2 + O  NO + O2

45
Q
  1. Tko su spremnici NOX u stratosferi?
A

HNO3 i N2O5.

46
Q
  1. Tko čini kemijsku obitelj ClOX?
A

Cl i ClO.

47
Q
  1. Koji mehanizam je odgovoran za 30 % nestanka ozona u stratosferi?
A

Mehanizam „BrO + BrO“.

48
Q
  1. Koja je uloga polarnih stratosferskih oblaka?
A

Pruža dovoljnu površinu za pretvorbu spremnika ClOx u Cl2 koji se brzo fotolizira u ClOx.

49
Q
  1. Koje čestice grade polarne stratosferske oblake pri višim temperaturama (197 K)?
A

Čvrste faze HNO3* XH2O (do trihidrata) te HNO3* H2SO4*H2O.

50
Q
  1. Napišite jednadžbe kemijskih reakcija nastanka ozona u troposferi?
A

NO2 + hν → NO + O (2x)
O + O2 → O3 (2x)

51
Q
  1. Koji su izvori troposferskog ozona?
A

Izvori su iz stratosfere, difuzija ili intruzija, izboj u atmosferi, fotokemijski procesi u troposferi.

52
Q
  1. Kako nastaje hidroksilni radikal u troposferi?
A

Fotolizom molekule ozona pri valnim duljinama manjim od 310 nm nastaje atomarni kisik koji je energetski sposoban ući u reakciju s vodenom parom pri čemu nastaje hidroksilni radikal.

53
Q
  1. Koji međuprodukt nastaje u reakcijama ciklusa oksidacije metana?
A

Formaldehid.

54
Q
  1. Kakav je učinak ciklusa CO u troposferi?
A

Posredno utječe na povećanje koncentracije ozona.

55
Q
  1. Kako nastaje nitratni radikal tijekom noći u troposferi?
A

NO2 + O3  NO3. + O2

56
Q
  1. Što se događa s nitratnim radikalom tijekom dana u troposferi?
A

NO3. + hν  NO + O2 (λ<700 nm)
NO3. + hν  NO2 + O (λ<580 nm)

57
Q
  1. Koja je uloga peroksiacetil nitrata u troposferi?
A

PAN je važan spremnik dušikovih oksida u troposferi i može biti transportiran na velike udaljenosti.

58
Q
  1. Koji meteorološki parametri pogoduju bržem nastanku ozona?
A

Veća temperatura i pojačano Sunčevo zračenje dovodi do usporenog vertikalnog miješanja i pojave povišenih koncentracija ozona.

59
Q
  1. Što je „fotokemijski smog“?
A

Posljedica prekomjerne emisije ispušnih plinova iz vozila ili kućnih ložišta. To je cijeli niz međusobno povezanih kemijskih i fotokemijskih reakcija u atmosferi te dovodi do neugodnog onečišćenja.

60
Q
  1. Tko je odgovoran za nastanak „Londonske magle“?
A

Aerosoli i pm čestice u kombinaciji s industrijskim sagorijevanjem i domaćinstvima koji koriste bilo koji oblik grijanja, sagorijevanje svih vrsta goriva.

61
Q
  1. Koliki je pH kiselih kiša?
A

pH<5.

62
Q
  1. Koje tvari su odgovorne za nastanak kiselih kiša?
A

SO2 i NOx.

Kemija atmosfere (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions