Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

podzemna eksploatacija > kolokvij 1 > Flashcards

kolokvij 1 Flashcards

1
Q

Nacrtati i opisati strukturu planete Zemlje

A

Zemljina jezgra je izgrađena od nikla i željeza, dijeli se na vanjski (2900 do 5200 km) i unutarnji (od 5200km do središta zemlje) dio
Gustoća se povećava kako idemo prema unutrašnjosti.
Jezgru okružuje plašt koji se sastoji od 3 dijela: donji omotač (mezosfera), srednji omotač (astenosferu) i gornji plašt.
Iznad plašta se nalazi kora koja pliva na plaštu.
Kora se sastoji od 2 dijela: kontinentalna kora(debljina 70 km)-nalazi se iznad oceana,sastoji se od Si i Al
– oceanska kora (debljina 4-12km) - sastoji se od Si i Mg (SiMa)
Iznad kore se nalazi hidrosfera (vodeni omotač), atmosfera (plinoviti omotač) i biosfera (živi svijet)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kolika je debljina litosfere (okamenjene kore) na kopnu i ispod morskog dna?

A

Oceanska kora je debljine od 4 do 12 km, a kontinentalna kora je debljine od 40 do 70 km

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kolika je gustoća litosfere?

A

Gustoća litosfere je 2,8 g/cm3

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Šta je geokronološka tablica?

A

Tablica koja pokazuje podjelu vremena na geološka razdoblja i daje podatke o trajanju tih razdoblja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koja su glavna dva razdoblja geološke prošlosti i koliko su trajala?

A

Kriptozoik (4 milijarde godina) i Fanerozoik (550-582 milijuna godina)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koliko je trajalo razdoblje Kriptozoik (prapovijest) i od koja tri razdoblja se sastoji (prema međunarodnoj tablici)?

A
  • 4 milijarde godina

- sastoji se od Arhaika, Proterozoika i Hada

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koliko je trajalo razdoblje Fanerozoik i od koja tri razdoblja se sastoji?

A
  • između 550-582 milijuna godina

- sastoji se od Paleozoika, Mezozoika i Kenozoika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koliko je okvirno vrijeme trajanja geološkog razdoblja Paleozoik i od kojih 6 razdoblja se sastoji?

A
  • između 285-290 milijuna godina

- dijeli se na: Kambrij, Ordovicij, Silur, Devon, Karbon i Perm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koliko je okvirno vrijeme trajanja geološkog razdoblja Mezozoik i od koja tri razdoblja se satoji?

A
  • između 150-170 milijuna godina

- sastoji se od Trijasa, Jure i Krede

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koliko je okvirno vrijeme trajanja geološkog razdoblja Kenozoik i od koja dva razdoblja se sastoji?

A
  • traje od prije 65-67 milijuna godina

- sastoji se od Tercijara i Kvartara

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Nabrojati osnovne tipove stijena prema postanku

A
  • magmatske,sedimentne i metamorfne stijene
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako nastaju magmatske stijene i koji je znakoviti kemijski element u sastavu tih stijena?

A
  • nastaju kristalizacijom minerala iz prirodne silikatne taljevine magme ili u slučaju kada magma izbije na površinu Zemlje – lave
  • znakoviti element je silicij
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako nastaju sedimentne stijene i u kojim znakovitim oblicima se javljaju ležišta ovih stijena?

A
  • nastaju taloženjem erodiranog materijala koji povezivanjem,tzv. litifikacijom prelazi u sedimentnu stijenu čija je bitna odlika slojevitost
  • širina tih ležišta je puno veća u odnosu na debljinu što je jako povoljno pri eksploataciji
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koje su karbonatne stijene i kakav je njihov kemijski sastav?

A
  • vapnenci (kalcit CaCO3) i dolomiti (dolomit CaMg(CO3)2)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kako određujemo relativnu starost sedimentnih stijena pomoću fosila?

A

Relativno datiranje se koristi prilikom utvrđivanja relativnog redoslijeda događaja.
Svi su se ti slojevi formirali u različito vrijeme, te na temelju fosila koji se nalaze ili izostaju u slojevima određuje se relativna starost tih slojeva
Sedimentne stijene su obično slojevite, a svi ti slojevi su se formirali u različitim razdobljima.
Fosili - anorganski ostaci (skeleti i ljušture) nekada živućih organizama koji su sačuvani u stijenama.Omogućavaju određivanje relativne starosti stijena i njihovu korelaciju budući da ih nalazimo u stijenama stvaranim u vrijeme njihova uginuća i taloženja na dnu taložnog bazena.

  • važno za određivanje trenutka pojedinih strukturnih promjena u nekom terenu
  • moguće relativno utvrditi koja je struktura mlađa, a koja starija temeljem prisutnosti ili izostanka pojedinih fosila
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Šta je transgresija i kakvu ulogu ima u geologiji?

A

Transgresija - napredovanje mora prema kopnu (poplavljivanje,izdizanje razine mora)
- u geologiji - transgresijom dolazi do prenošenja i taloženja erodiranog materijala i nastanka plitkih mora - ležišta mineralnih sirovina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Šta je regresija (emerzija) i kakvu ulogu ima u geologiji?

A

Regresija - izdizanje kopna u odnosu na more (pad morske razine)

  • u geologiji - završava emerzijom tijekom koje se vršni dio sedimenta uništi ili postane rastrošen
  • nakon nekog vremena novi sedimentološki zapis s novom transgresijom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Šta je diskordancija i koji je uzrok ove pojave?

A

Diskordancija - međusobna položenost slojeva stijena pod različitim kutovima

  • nastaje granica između stijene koja predstavlja nedostatak većeg iznosa vremena
  • uzrok toga je nekontinuirano taloženje sedimenata (uzrok tome moze biti erozija)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji su osnovni elementi položaja slojeva i kako se određuju?

A
  • pružanje sloja, smjer nagiba i kut nagiba
    pružanje sloja - postavimo vodoravnu ravninu i odredimo sjecište slojne plohe s tom ravninom
    smjer nagiba - omjer nagiba sloja pokazuje prema kojoj strani svijeta je sloj nagnut. Pri tome izmjereni smjer od 0° (ili 360° ) pokazuje orijentaciju prema sjeveru, 90° prema istoku, 180° prema jugu, a 270° prema zapadu (okomit na pružanje sloja)
    kut nagiba - mjeri se geološkim kompasom kut između vodoravne ravnine i slojne plohe
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što je pružanje sloja? Nacrtati primjer

A
  • sjecište nagnute slojne plohe s vodoravnom ravninom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što je smjer nagiba? Nacrtati primjer

A
  • smjer nam kaže na koju stranu svijeta je sloj nagnut; okomit je na pružanje sloja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je kut nagiba? Nacrtati primjer

A
  • kut što ga slojna ploha zatvara s horizontalnom ravninom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što je azimut smjera nagiba? Nacrtati primjer

pogledaj slike

A
  • kut između sjevera i smjera nagiba slojeva, očitavanje u smjeru kazaljke na satu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kako se određuju topografska podina i krovina sloja?

A
  • određuju se s obzirom na položaj slojeva u prostoru, bez obzira na njihovu starost
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Kako se određuju stratigrafska podina i krovina sloja?

A
  • određuju se s obzirom na starosni slijed naslaga
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Navedi i nacrtaj položaj konkordantnih (paralelnih) slojeva u odnosu na horizontalnu ravninu, pogledaj sliku

A

Vodoravni, borani, uspravni, prebačeni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Navedi i nacrtaj dva osnovna strukturna (tektonska) elementa (jedinice)

A

Bore i rasjedi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Navedi i nacrtaj elemente strukturne jedinice bore

A

elementi bore su: antiklinala (tjeme,jezgra,krila), sinklinala (dno,jezgra,krila), osna ploha bore, os bore i srednji krak (pogledaj sliku)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Što je rasjed i koji su njegovi dijelovi?

A

Rasjed - strukturna jedinica (element) litosfere koji nastaje izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem dijelova litosfere duž plohe (diskontinuiteta) koji nazivamo paraklaza (uspravna ili nagnuta)
- uz paraklazu rasjed se sastoji od 2 krila : ako postoji VERTIKALNA PARAKLAZA ( krila po stranama svijeta) ili KOSA PARAKLAZA ( krovinsko i podinsko krilo)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Kako se nazivaju pomaci krila rasjeda u odnosu na početni položaj slojeva?

A

Skok (iznos za koji se krilo spustilo) i hod (pomak u horizontalnoj ravnini u odnosu na prethodni položaj)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Navedi i nacrtaj vrste rasjeda ovisno o pomaku krila

A

pogledaj sliku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Kakvi rasjedi mogu biti u odnosu na pružanje slojeva?

A
  • uzdužni - paraklaza paralelna s pružanjem slojeva
  • poprečni - paraklaza okomita na pružanje slojeva
  • dijagonalni - paraklaza siječe slojeve pod kutom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Kako nastaju pukotine u stijenama?

A
  • nastaju kao posljedica krtog loma, ekspanzijom, apsorpcijom vode, hlađenjem, stezanjem, rastezanjem ili kao popratna pojava „makrotektonskih“ poremecaja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Kako se klasificiraju pukotine prema polozaju u odnosu na sloj u kojem se nalaze?

A
  • poprečne, uzdužne i dijagonalne
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Nabrojati osnovna fizicko mehanicka svojstva stijena

A

1) čvrstoća
2) tvrdoća
3) abrazivnost
4) gustoća
5) granulometrijski sastav
6) vlažnost i vodopropusnost
7) žilavost i krtost
8) ljepljivost
9) oksidacija i samozapaljenje
10) koef. rastresitosti
11) elastične i plastične značajke stijena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Što je čvrstoća i u kojim jedinicama se izražava?

A
  • osnovno svojstvo stijene i predstavlja otpor prema vanjskim silama koje je nastoje deformirati (N/m2)
  • tlak, vlak, savijanje, smicanje…
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Koje vrste čvrstoće se mjere u laboratorijskim uvjetima, za potrebe izrade projektnih rješenja?

A
  • tlačna, vlačna, posmična i vertikalna čvrstoća
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Napisati i objasniti izraz za tlačna naprezanja

A

pogledaj sliku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Napisati i objasniti izraz za vlačna naprezanja

A

pogledaj sliku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Napisati i objasniti izraz za posmična naprezanja

A

pogledaj sliku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Napisati i objasniti izraz za vertikalna (statična) naprezanja

A

pogledaj sliku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Što je kohezija i u kojim jedinicama se izražava?

A
  • otpor tla smicanju kada su normalna naprezanja jednaka nuli
  • nastaje pod utjecajem elektrokemijskih sila između čestica
  • izražava se u Pa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Što je koeficijent trenja i u kojim jedinicama se izražava?

A
  • veličina koja opisuje odnos sile trenja između 2 tijela
  • omjer sile trenja i normalne komponente sile
  • nema mjernu jedinicu, i zavisi o vrsti materijala
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

Što je kut unutarnjeg trenja i u kojim jedinicama se izražava?

A
  • kut trenja između čestica materijala (u stupnjevima)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

Što je tvrdoća?

A
  • otpor koji stijena pruža prodiranju nekog drugog, tvrđeg (oštrog) tijela, pri čemu dolazi do plastičnog krtog loma površinskog sloja u neposrednoj blizini prodiranja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

Poredaj minerale po tvrdoci i Mohs-ovoj skali

A

Talk, gips, kalcit, fluorit, apatit, ortoklas, kvarc, topaz, korund, dijamant

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Što su elastične deformacije?

A
  • deformacije nastale djelovanjem vanjske sile koje se, prestankom djelovanja te sile vraćaju u prvobitni položaj
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

Što su plastične deformacije?

A
  • deformacije nastale djelovanjem vanjske sile i koje ne nestaju prestankom djelovanja te sile, nego trajno deformiraju tijelo
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

Što je gustoća i u kojim jedinicama se izražava?

A
  • reprezentira masu jedinice volumena bez pora i pukotina koje su prirodno dane u stijeni (γ0 ; kg/m3) (omjer mase i volumena bez pora i pukotina)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

Što je volumenska (obujamska) masa i u kojim jedinicama se izražava?

A
  • označava masu jedinice volumena stijene onakvu kakva je ona zaista u stvarnosti (u sraslom stanju s porama i pukotinama) (γ ; kg/m3) (omjer mase i volumena stijene s pukotinama i porama)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

Što je nasipna masa i u kojim jedinicama se izražava?

A
  • dobije se nakon odvajanja stijenske maze iz masiva (rastresito stanje određenog granulometrijskog sastava) ( γn ; kg/m3)
52
Q

Što je poroznost?

A
  • razlika gustoće i volumenske mase u postocima i označava ukupni volumen pora u jedinici volumena stijene ( n=(1- (γ/γ0)x100% )
53
Q

Što je koeficijent poroznosti?

A
  • izražava odnos volumenske mase i gustoće tla ili stijene ( e= γ/ γ0 )
54
Q

Što je koeficijent rastresitosti i kako se izračunava?

A
  • (kr) odnos volumenske mase (γ) i nasipne mase (γn), odnosno volumena stijenske mase u sraslom i rastresitom stanju ( kr= γ/ γn )
55
Q

Što je granulometrijski sastav?

A
  • obilježje nevezanih i izdrobljenih stijena i pokazuje postotni udio pojedinih frakcija u jedinici volumena
56
Q

Što je vlažnost i u čemu se izražava?

A
  • vlažnost (W) - količnik mase vode koju stijena sadrži i mase čvrstih sastojaka (kg/m3 ili %)
  • 3 stanja vlažnosti: stijene zasićene vodom, djelomično zasićene i suhe
57
Q

O čemu ovisi vodopropusnost?

A
  • ovisi o veličini pora u stijeni i njihovoj povezanosti

- pri opterećenju pore se stisnu i vodopropusnost se smanjuje

58
Q

Što je koeficijent filtracije i u kojim jedinicama se izražava?

A
  • (kf) odražava vodopropusnost i proporcionalan je koeficijentu poroznosti (e) (cm/s)
  • koeficijent filtracije kreće se u granicama od kf <10-11 cm/s za skoro vodonepropusne stijene do kf <10-1 cm/s za vrlo vodopropusne stijene
59
Q

Što je primarna poroznost?

A
  • pore nastale na stijenama
60
Q

Što je sekundarna poroznost?

A
  • pore nastale djelovanjem vode i mraza nakon postanka stijena
61
Q

Što je abrazivnost?

A
  • sposobnost habanja bušaće krune, zubi ili noževa otkopnog stroja ili drugog organa pri dobivanju rude
62
Q

Što je žilavost i za koju mineralni sirovinu je znakovita?

A
  • svojstvo stijene da pri dinamičkome djelovanju pretrpi lom tek nakon znatne deformacije
  • otpor prema djelovanju dinamičkih sila
  • ugljen
63
Q

Što je krtost i kod koje mineralne sirovine je bitna?

A
  • suprotno svojstvo od žilavosti; stijena se lomi bez prethodne deformacije
  • stijena ne pruža otpor dinamičkom naprezanju
64
Q

Što je ljepljivost?

A
  • svojstvo stijena s umetcima ili primjesama glinovitih materijala ili tankih ljepljivih frakcija
65
Q

Što je samozapaljivost?

A
  • osobina tvari da pod određenim uvjetima temperature, tlaka i dotoka kisika dođe do njihovoga samozapaljenja
  • takva značajka ležišta zahtijeva primjenu otkopne metode kod koje se opasnost od požara može smanjiti ili potpuno ukloniti
  • pojavljuje se kod sulfidnih ruda s piritom i pirotinom te kod ugljenih ležišta
66
Q

Kako su razvrstane (klasificirane) stijene po raspucanosti i temeljem čega (apcisa i ordinata) (Bienawski)?

A
  • masivne, blokovite, frakturirane i razdobljene stijene

- temeljem čvrstoće na tlak probnog tijela (MN/m2) - ordinata i po razmaku pukotina (m) - apscisa

67
Q

Kako su razvrstane (klasificirane) stijene za podzemne radove i tunelogradnju i temeljem čega (apcisa i ordinata) (Bienawski)?

A
  • veoma dobre, dobre, povoljne,slabe i veoma slabe prema sljedećim kriterijima:
    kvaliteta stijene, trošnost stijene, čvrstoća na tlak, razmak pukotina (m), širina pukotina (mm), neprekinutost pukotina, pritok vode (l/min), zalijeganje pukotina
  • ordinata - nepodgrađeni prostor (m)
  • apscisa - vremenska postojanost nepodgrađenog prosotra (sati)
68
Q

U koliko grupa su razvrstane (klasificirane) stijene za primjenu suvremene tehnologije i temeljem čega (parametri) (Brisser)?

A
  • 9 (10) grupa temeljem njihovog specifičnog otpora kopanju (linearni i površinski) i otporu na tlak
69
Q

U koliko grupa su razvrstane (klasificirane) stijene prema pokazateljima: strukturi i čvrstoći (Dombrovski-Beljakov)?

A
  • 9 grupa
  • prema strukturi i čvrstoći: čvrstoća na tlak, kohezija u masivu (i koeficijent rastresitosti te specifični otpor kopanju)
70
Q

U koliko su grupa razvrstane (klasificirane) karbonatne stijene prema parametrima posmične čvrstoće i koji su to parametri (Novosel i dr.)?

A
  • 7 kategorija, a parametri su slijedeci: RQD, kut unutrašnjeg trenja, kohezija, aksijalna čvrstoća, brzina seizmičkih valova, veličina el. otpora i tip presiometrijske krivulje
71
Q

Temeljem kojih parametara se izvodi geomehanička kvalifikacija stijena (RMR)?

A
  • stijene se klasiraju bodovanjem sljedećih parametara: jednoosna tlačna čvrstoća, RQD, međusobna udaljenost i stanje diskontinuiteta, protok vode, pružanje i nagib diskontinuiteta u odnosu na objekt
72
Q

Nabrojati kartografske projekcije

A

konusna, cilindrična i azimutalna

73
Q

Koja je službena projekcija u RH i koje je glavno obilježje te projekcije?

A
  • Gauss-Krugerova projekcija - konformna poprečna cilindrična projekcija elipsoida na ravninu
74
Q

U kojim oblicima se može izvesti kartografsko preslikavanje u ravnini projekcije?

A
  • u lučnim mjerama i u pravokutnim koordinatama

- oba oblika se odnose na geografsku širinu i dužinu

75
Q

Skicirati Gaus krugerovu (komfornu) projekciju Zemlje u lučnim mjerama.

A

pogledaj sliku

76
Q

Kako se obilježavaju pravokutne koordinate u ravnini projekcije?

A

obilježavaju se preko x i y (x=geografska širina, y=geografska duljina)

77
Q

Nacrtati i naznačiti vrijednost središnjeg (graničnog) meridijana koji prolazi kroz Hrvatsku,u lučnim mjerama.

A

pogledaj sliku

78
Q

Nacrtati i naznačiti paralele koje prolaze kroz Hrvatsku u lučnim mjerama.

A

pogledaj sliku

79
Q

Navesti vrste i mjerila kartografskih prikaza koje se koriste u rudarstvu pri projektiranju istražnih i eksplotacijskih radova.

A

pregledne (>1:100 000)
topografske (od 1:5000 do 1:100 000)
geološke (OGK,1:100 000; detaljne 1:500 do 1:10 000)
hidrogeološke (do 1:100 000)
situacijske (do 1:5000)
etažne (od 1:500 do 1:2000) i druge karte izvedenih rudarskih radova

80
Q

Osnovna geološka karta. Skicirati sadržaj jednog lista i navesti mjerilo.

A

MJ 1:100 000
Sadrži osnovu za ocjenu sirovinske i energetske potencijalnosti neke regije.
- jedan list se sastoji od: naziva, oznake i autora karte
- grafički prikaz - sama karta
- litološka legenda
- legenda standardnih oznaka
- pregledni geološki stup
- legenda topografskih oznaka, brojčano i grafičko mjerilo
- geološki profili
- pripadajući tumač

81
Q

Detaljne geološke karte. Navesti osnovne podatke koji se prikazuju na krati i mjerilo

A
  • MJ1:10 000, a karta ima prikaz geološke građe, položaja i starosti stijena, vrste stijena,njihova sastava i međusobnih odnosa
82
Q

Topografske karte. Navesti osnovne elemente koji se prikazuju na krati i mjerila

A
  • topografska karta ima prikazana naselja, prometnice, vode, vegetaciju, reljef i drugo
  • MJ 1.5000 do 1:100000
83
Q

Situacijske karte: navesti sadržaj, mjerila i ekvidistance

A
  • MJ do 1:5 000
  • sadrži: granice ekspl. polja, prikazuje područje za jalovinu, kote terena, kotu jalovine, prilazne putove, granicu bilančanih rezervi
  • ekvidistance - 5 metara
84
Q

Objasniti što je geokodiranje i koji grafički prikazi se geokodiraju?

A

pozicioniranje topografskih, geoloških, situacijskih i drugih karata, na točno određene koordinate u računalnom programu

85
Q

Što se smatra rudnim blagom?

A
  • smatraju se sve ogranske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju u prvobitnom ležištu, u nanosima, jalovištima, talioničkim troskama ili prirodnim rastopinama
86
Q

Vrste (podjela) mineralnih sirovina po grupama

A

1) energetske mineralne sirovine (ugljikovodici i fosilne gorive tvari)
2) mineralne sirovine za industrijsku preradu
3) mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala
4) AGK
5) mineralne sirovine kovina

87
Q

Koji se radovi smatraju rudarskim radovima, prema važećim zakonskim odredbama (čl.9) i rudarskoj praksi?

A
  • svi radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksplotacije mineralnih sirovina te radovi sanacije prostora
88
Q

Koja je svrha istražnih radova i ispitivanja ležišta, temeljem ZOR-a (čl.10)?

A
  • istraživanjem mineralnih sirovina smatraju se: radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditi postojanje ,položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, njihovu količinu i kakvoću, te uvjete eksploatacije, ako se radi o ugljikovodicima - svrha utvrditi mogućnost skladištenja ugljikovodika i trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama, te uvjete eksploatacije
89
Q

Što se smatra eksploatacijom mineralnih sirovina, temeljem ZOR-a (čl.11.)?

A
  • otkopavanje ili pridobivanje mineralnih sirovina iz ležišta i oplemenjivanje mineralnih sirovina
  • ugljikovodici - transport ugljikovodika, mineralne i geotermalne vode u cjevovodima
  • skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
  • AGK - otkopavanje i oblikovanje AGK u blokove na eksploatacijskom polju
  • eksploatacija dozvoljena samo unutar utvrđenog ekspl. polja mineralnih sirovina i u granicama provjerenog rudarskog projekta
90
Q

Kako se dijele ležišta čvrstih mineralnih sirovina?

A

Ležišta čvrstih mineralnih sirovina dijele se na skupine i podskupine na temelju:

1) veličine i složenosti oblika (morfoloških obilježja)
2) pripadnosti određenim genetskim tipovima odnosno rudonosnim formacijama
3) mineralnog sastava i njegovih obilježja
4) karaktera raspodjele korisnih komponenti
5) strukturno tektonskih obilježja
6) zahvaćenosti postrudnim tektonskim pokretima

91
Q

Na temelju čega se utvrđuje stupanj istraženosti ležišta mineralne sirovine?

A

utvrđuje se na temelju stupnja poznavanja:
1) elemenata prostiranja, veličine, oblika i građe ležišta njihove veze s određenim stratigrafskim horizontima, tektonskim strukturama i postrudnom tektonikom

2) pripadnosti ležišta određenim genetskim tipovima odnosno rudonosnim‐formacijama
3) mineralnog i kemijskog sastava mineralne sirovine
4) srednjeg sadržaja korisnih i štetnih komponenti mineralne sirovine
5) strukturno‐teksturnih značajki mineralne sirovine (granulometrijskog sastava, načina srastanja korisnih mlnerala odnosno korisnih minerala i minerala jalovine i dr)
6) karaktera promjenljivosti korisnih i štetnih komponenti mineralne sirovine
7) prostornog rasporeda različitih tipova mineralne sirovine
8) fizičko‐kemijskih i fizičko‐mehaničkih značajki mineralne sirovine i okolnih stijena
9) prirodnih faktora (strukturno‐geoloških, hidrogeoloških, inženjersko‐geoloških) i drugih parametara (plinonosnost, geomehaničke karakteristike i dr.) koji određuju uvjete izvodenja rudarskih radova
10) tehnoloških svojstava, odnosno mogućnosti i uvjeta oplemenjivanja i prerade mineralne sirovine

92
Q

Kojim metodama se istražuju ležišta čvrstih mineralnih sirovina?

A
  • svim metodama geoloških, geofizičkih, geokemijskih, hidrogeoloških i inženjersko-geoloških istraživanja: svim vrstama površinskih i podzemnih istražnih rudarskih radova te površinskim i jamskim istražnim bušenjem
93
Q

Kakve postoje vrste istražnog bušenja?

A

busenje na jezgru i na ispuh

94
Q

Koji je minimalni linijski postotak izvađene jezgre potrebno ostvariti pri istražnom bušenju?

A
  • najmanje 75% jezgre od svakog dužinskog intervala pri bušenju kroz mineralnu sirovinu odnosno rudnu masu
  • najmanje 75% jezgre zajedno s talogom ako je izvršena karotaža bušotine
  • najmanje 65% jezgre zajedno s talogom iz jalovog materijala
95
Q

Kako se određuje kakvoća mineralne sirovine?

A
  • određuje se analiziranjem uzoraka
  • za svako ležište i njegov dio određuje se putem optimalnih metoda (eksperimentalno, iskustveno ili na osnovi propisa) način uzimanja uzoraka
  • kakvoća mineralne sirovine određuje se kemijskim sastavom te određivanjem fizičko-kemijskih, fizičko-mehaničkih i drugi svojstava u skladu s propisanim standardima
96
Q

Na čemu se obavljaju tehnološka ispitivanja mineralne sirovine i u kojem opsegu, obzirom na kategoriju rezervi?

A
  • obavljaju se na reprezentativnim uzorcima
  • za rezerve kategorija A i B tehnološka svojstva mineralne sirovine utvrđuju se u laboratorijskom ili poluindustrijskom opsegu ispitivanja
  • za rezerve kategorije C, tehnološka svojstva mineralne sirovine utvrđuju se u laboratorijskom opsegu ispitivanja
97
Q

Kolika je okvirna čvrstoća na tlak i na savijanje stijene dolomit?

A
  • čvrstoća na tlak dolomita je 152,1 MPa (srednja),a čvrstoća na savijanje je 25,4 MPa (srednja)
98
Q

Koja je glavna korisna komponenta u rudi boksita i u koji je njen prosječan udio (za krški tip)?

A
  • aluminijev hidroksid Al2O3H20,a udio je od 50%-60%
99
Q

Kolika je okvirna čvrstoća loma (vlačna) i kohezija rude boksit?

A

čvrstoća loma rude boksit je 2-5 MPa,a kohezija (c) je 0,5-0,7 MPa

100
Q

Klasifikacija ugljena prema toplinskoj (energetskoj) vrijednosti

A
  • antracit, kameni ugljen, tvrdi smeđi ugljen, ligniti, treset
101
Q

Kako se razvrstavaju rezerve čvrstih mineralnih sirovina (kategorizacija), prema stupnju istraženosti i stupnju poznavanja kakvoće?

A
  • utvrđene (A, B, C1), potencijalne (C2, D1, D2)
102
Q

Kako se razvrstavaju rezerve čvrstih mineralnih sirovina (klasifikacija), ovisno o mogućnostima njihove eksploatacije?

A
  • A,B i C - ovisno o mogućnostima njihove eksploatacije razvrstavaju se u bilančne i izvanbilančne rezerve
103
Q

Koje su potencijalne rezerve mineralnih sirovina i kako se one razvrstavaju u klase?

A
  • C2, D1, D2 - NE RAZVRSTAVAJU SE U KLASE!
104
Q

Koje mase mineralnih sirovina se uvrštavaju u bilančne rezerve mineralnih sirovina?

A
  • utvrđene mase mineralnih sirovina u ležištu koje se postojećom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade mogu rentabilno koristiti
105
Q

Koje mase mineralnih sirovina se uvrštavaju u izvanbilančne rezerve mineralnih sirovina?

A
  • mase mineralnih sirovina u ležištu koje se postojećom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade ne mogu rentabilno eksploatirati te mineralna sirovina u zaštitnim stupovima i završnim kosinama površinskih kopova
106
Q

Na temelju čega se utvrđuju eksploatacijske rezerve mineralne sirovine?

A
  • na temelju proračunatih bilančnih rezervi mineralnih sirovina, smanjenih za gubitke pri eksploataciji
107
Q

Što je popravni koeficijent i kada se on koristi?

A
  • koristi se kada se pri obračunu rezervi sumnja u točnost metoda ispitivanja, kemijskih i drugih analiza
  • koeficijent (kp) kojim se korigira sadržaj korisnih i štetnih komponenti, vlažnost, prostorna masa, površina i volumen rudnoga tijela
  • popravnim koeficijentom iskazuje se gubitak mineralne sirovine nastao zbog uvjeta koji vladaju u ležištu,a on se koristi pri bilanciranju rezervi
108
Q

Što je eksploatacijski gubitak i kako se on određuje za pojedine mineralne sirovine?

A 
eksplotacijski gubitak (Eg) - gubitak stijenske mase nastao razaranjem stijenske mase reznim alatima (rezanjem lančanom podsjekačicom, dijamantnom žičnom pilom i dr. strojevima), utovarom, transportom i/ili drugim tehnološkim radnjama te se može egzaktno izračunati (teorijski) ili dobiti statističkom obradom podataka (iskustveno)
- ovisi o tehnološkim rješenjima i metodama dobivanja – otkopavanja
109
Q

O čemu ovise eksploatacijski gubici AG kamena i koliki je okvirni iznos tih gubitaka u %?

A
  • ovise o metodi eksploatacije (miniranje, strojno dobivanje, ručno otkopavanje) i debljini reznih elemenata za rezanje (lančane sjekačice dijamantne zične pile)
  • iznose od 2-10% udjela u bilančnim rezervama
110
Q

O čemu ovise eksploatacijski gubici TG kamena i koliki je okvirni iznos tih gubitaka u %?

A
  • ovise prvenstveno o minirljivosti stijena i stupnju osiromašenja, odnosno gubitka mineralne sirovine zbog miješanja odminirane stijene s primjesama štetnih komponenti (humus, zemlja crvenica i glinoviti materijali)
  • iznose 2-5% udjela u bilancnim rezervama
111
Q

O čemu ovise eksploatacijski gubici kod ugljena i koliki je okvirni iznos tih gubitaka u %?

A
  • ovise o reznim elementima i operativnim mogućnostima strojeva za dobivanje
  • iznose od 5-10% udjela u bilancnim rezervama
112
Q

O čemu ovise eksplotacijski gubici kod boksita i koliki je okvirni iznos tih gubitaka u %?

A
  • ovise prvenstveno o metodi eksploatacije i stupnju osiromašenja,odnosno gubitka mineralne sirovine zbog miješanja boksita s primjesama štetnih komponenti (prateće stijene; vapnenac, lapor, breče, konglomerati i dr.)
  • iznose 5-20 % udjela u bilancnim rezervama
113
Q

Što je koeficijent iskorištenja i koji je izraz za izračun tog koeficijenta?

A

koeficijent iskoristenja (ki) - odnos korisne supstance mineralne sirovine i ukupne količine iskopane stijene, pogledaj sliku

114
Q

Što je ekstrapolacija, kada je dopuštena i koji je najveći iznos ekstrapolacije?

A

ekstrapolacija - postupak proširivanja istražnih radova izvan zakonski propisanog područja
- dopuštena je kada postoji sumnja da se u tome području nalazi dio ležišta M.S.
B - najveći dopušteni iznos ekstrapolacije je do 25% maksimalne udaljenosti između istražnih radova propisanih za B kategoriju
C - najviše je do 25% maksimalne udaljenosti između istražnih radova propisanih za C1 kategoriju

115
Q

Kolika je najveća dopuštena pogreška parametara pri utvrđivanju rezervi A, B i C1 kategorije?

A

A +/- 10 % B +/-20% C +/-40%

116
Q

Koji je postupak proračuna rezervi?

A
  • IZRADA PROGRAMA-PROJEKTA ISTRAŽNIH RADOVA
  • RASPORED I IZVEDBA ISTRAŽNIH RADOVA
  • OKONTURENJE LEŽIŠTA, TEMELJEM IZVEDENIH ISTRAŽNIH RADOVA
  • ODABIR METODE PRORAČUNA REZERVI
  • PRORAČUN UKUPNOG OBUJMA
  • PROCJENA (PRORAČUN) POPRAVNOG KOEFICIJETNA
  • PRORAČUN BILANČNIH I IZVANBILANČNIH REZERVI
  • PROCJENA (PRORAČUN) EKSPLOATACIJSKIH GUBITAKA
  • PRORAČUN EKSPLOATACIJSKIH REZERVI
117
Q

Kako se dobiva ukupni obujam mineralne sirovine?

A 
Ou= količina koja se dobije jednom od metoda proracuna (m3)
Metode su:
- metoda vertikalnih paralelnih presjeka
- metoda vertikalnih neparalelnih presjeka
- metoda srednje aritmetičke vrijednosti
- metoda trokuta
 -metoda blokova
- metoda poligona
- metoda računalnog modeliranja
118
Q

Kako se dobiva obujam bilančnih rezervi mineralne sirovine?

A

pogledaj sliku

119
Q

Kako se dobiva obujam eksploatacijskih rezervi mineralne sirovine?

A

pogledaj sliku

120
Q

Koje su osnovne metode proračuna rezervi mineralnih sirovina?

A

1) metoda vertikalnih paralelnih presjeka
2) metoda vertikalnih neparalelnih presjeka
3) metoda srednje aritmetičke vrijednosti
4) metoda trokuta
5) metoda blokova
6) metoda poligona
7) metoda računalnog modeliranja

121
Q

Opisati metodu paralenih vertikalnih presjeka (postupak)

A

pogledaj sliku

122
Q

Napisati i objasniti osnovne izraze za izračun srednje površine i obujma prema metodi paralenlnih vertikalnih presjeka

A

pogledaj sliku

123
Q

Opisati metodu srednje aritmetičke vrijednosti (postupak)

A

1) precizno je kompjutorski izračunata površina ležišta
2) zbrojene su debljine boksita iz svih bušotina te podijeljene s brojem bušotina čime se dobila srednja debljina boksita
3) srednja debljina boksita pomnožena je s površinom ležišta i obujamskom masom boksita i tako su dobivene rezerve boksita
- volumen smo dobili množenjem površine ležišta sa srednjom dubinom

124
Q

Napisati osnovne izraze za izračun obujma prema metodi srednje aritmetičke sredine

A

pogledaj sliku

125
Q

Opisati metodu računalnog modeliranja (postupak)

A

Microstation

1) podaci iz istražnih bušotina i rudarskih radova unešeni su u računalo
2) izrađena je prostorna simulacija položaja bušotina i rudarskih radova
3) izrađena je prostorna simulacija položaja kontaktne plohe
4) izrađen je mrežni model ležišta boksita
5) očitan je obujam ležišta boksita,korištenjem alata u programu
6) dobiveni obujam unesen je u Microsoft Excel te su standadrnim postupkom izračunate rezerve boksita

podzemna eksploatacija (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions