Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

biologija > klasifikacija > Flashcards

klasifikacija Flashcards

1
Q

nabroji domene

A

arheje, bakterije, eukarioti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

arheje

A

prokarioti kojima metabolizam i enzime slice eukariotskima, nalaze se u flori naseg tijela i imaju bitnu ulogu u odrzavanju homeostaze

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

oblivi bakterije

A

kuglaste-koki(postoje pojedinacne ili u nakupinama steptokoki ili stafilokoki), stapicaste-bacili(escherichia coli), zavojite-spirili, poput zareza- vibrioni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

kakve bakterije mogu biti

A

mogu biti razlagaci -saprofitske, mutalisti i parazitske(patogene bakterije)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

bakterije prema nacinu zivota dijelimo na

A

aerobne, anaerobne, heterotrofne, autotrofne, saprofitske, parazitske, autotrofne: fotositentske i kemositentske

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

eukarioti se dijele na 4 carstva a to su

A

carstvo protoktista, gljiva, biljaka, zivotinja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

po cemu se stanica eukariota razlikuje od stanice bakterija i arhej

A

eukarioti imaju pravu stanicnu jezgru kao ja ima jezgrinu ovojnicu u kojoj se nalazio karioplazma u kojoj plutaju jezgra i kronatin koji ce se kasnije spiralizirqti u kronoseome

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

karqkteristike protoktista

A

organizmi bez tkiva, jednostanicni i visestanicni eukarioti, dijelimo ih prema prehrani: autotrofni i heterotrodni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

kako se dijele alge

A

dijele se na kremenjasice, zelene, crvene i smede te autotrofne bicase

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

karakteristike algi

A

sadrze biljni tip eukariotske stanice, mogu biti jednostanicne i visestanicne, razlikuju se po satsavu pigmenata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

karakteristike kremenjasica

A

jednostanicne alge mikroskopskih velicina, imaju zastitnu ljusturu od kremena,zasebne ili kolonijalne, najveci primarni proizvodaci kisika na zemlji, razmnozavaju se vegetativno i sporama, i spolno u nepovoljnim uvjetima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

karakteristike crvenih algi

A

glavni pogment fikoeritrin, apsorbiraju plavu svijetlost, u jadranu zive vrste iz roda Corallina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

karakteristike smedih algi

A

glavni pigment fukoksatin, zive u hladnijim morima, staljka im je podijeljena na: Filoidi-nalik na listove, Kauloid- nalik na stabljiku, Rizoid- nalik na korijen, steljka sadrzi aeorocise, KELP, U jadranu padona pavonica i jadranski bracic

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

karakteristike zelenih algi

A

glavni pigment klorogil, kolonija Volvoks-velik broj stanica okruzen slojem cenobijem, svaka alga ima svoje zaduzenje, zelenim algama pripada volvoks j zelena salata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

znacenje volvoksa za evoluciju

A

volvoks je prijelazni oblik izmedu jednostanicnih i visestanicnih organizama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

karakteristike autotrofnih bicasa

A

zelena euglena, sadrzi kloroplaste dobivene od djelomice razgradenih algi, ima bic i ocnu pjegu pomocu kojoh se krece prema izvoru svjetlosti, moze biti autotrofan i heterotrofan organizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

prazivotinje se dijele na:

A

trepetljikase, truskavce, sluzavce, sluznjacei heterotrofne bicase

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

trepetljikasi-papucice

A

velik broj malih trepetljika duz pelikule, obicno vece stanice u odnosu na druge prazivotinje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

heterotrofni bicasi-uglavnom patogeni, izazivaju bolesti

A

Trihomanos-izaziva vaginalni svrbez, Tripanosoma-uzrokuje bolest spavanja( prenosi ce-ce muha)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

sluzavci-Ameba

A

slobo pokretni, bez stalnog oblika, krecu se izvrtanjem stanica u lazne nozice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

truskavci-malaricni plazmodij i toksoplazma

A

parazitske prazivotinje, nepovoljne uvjete prezivljavaju u obliku spora-trajniji oblik stanice-koj zovemo-Truske

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

sluznjace- jednostavni organizmi nalik na gljive

A

mogu se udruziti u visestanicne strukture radi potrebe razmnozavanja, vidljive golim okom, jedini kopneni protoktisti, ovisni o vlazi stanista, hrane se mikroorganizmima ili razgraduju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

karakteristike gljiva

A

eukariotski organizmi gradeni od stanica slicnih stanicama heterotrofnih organizama no te stranice obavijene su stanicnom stijenokom gradenok od HITINA, mogu biti visestanicne ili jednostanicne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

grada gljiva

A

stabice gljive izduzene su i zovu se hife, velik broj higa tvori tijelo gljive koji se zove micelij, nadzemni micelij- razmnozavanje sporama, pozemni micelij- prosirivanje hifa kroz tlo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

sto je plodiste

A

dio micelija koji sudjeluje u razmnozavanju, nosi sporangije u kojima nastaju spore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

gljive se dijele na

A

algasice, mjesinarke, stapcarke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

karakteristike algasica

A

micelij nalikuje ja steljku algi , ne stavaraju plodista i imaju male micelije, peronospora-bolest vinove loze

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

karakteristike mjesinarki(zelene plijesni, tartufi, smrcak, kvasceva gljivica)

A

stvaraju plodiste, razlikuju se od stapcarki prema sporangijama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

karakteristike stapcarki

A

ime su dobile po stapcu na kojoj sazrujevaju po 4 spore, koristimo ih u prehrani:vrganj, sampinjin, suncanica, i bukovaca, otrovne gljive: muhara i zelena pupavka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

sto su lisajevi

A

mutualisticki odnos gljiva sa zelenim algama ili cijanobakterijama, vecinom gljive mjesinarke, gljive pruzaju zastitu od isusivanja i hranjive tvari, a qlge omogucuju secer od fotosinteze

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

karakteristike biljaka

A

iskljucivo visestanicni eukarioti s biljnom stanicom, vecinom kopnene, neke slatkovodne i jedna morska kritosjemenjaca:posedonija, razvijaju se tkiva i organi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

nabroji biljne organe

A

vegetativni organi: korije-ucvrscuje stabljiku i prima tvari iz tla, stabljika- daje potporu tijelu i pokaze u prijenosu tvqri do drugih dijelova biljaka, list- provode fotosintezu i transpiraciju
generativni organi: cvijet i plod

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

vrste tkiva kod biljaka

A

pokrovno, provodno-zilno, osnovno, zlijezdano tkivo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

kako je tijelo biljaka prilagodeno stanostu

A

pr kaktus- stabljika je probrazena u organ za fotosintezu i spremiste za vodu, listovi su iglice da se smanji gibitak vode i da se zastiti od predatora,

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

podjela biljaka na carstva

A

mahovine, papratnjace, sjemenjace

36
Q

karakteristike mahovina

A

jednostavne biljke bez provodnih tkiva, razmnozavanje i zivot ovuse o vodi, vrste: sumski vlasak, mah tresetar, sedrotvorne mahovine

37
Q

grada mahovina

A

tijelo mahovine sastoji se od stabalca, listica i rizoida-pricvrscuju mahovinu, nemaju provodne zile za prijenos vode, mineralnih tvari, nevaskularne biljke- povrsinom upijaju vodu i prenosenje do stanica omogucuje kapilarnost, vrlo se brzo suse

38
Q

karakteristike papratnjace

A

prvi put se pojavljuju provodna tkiva, dijele se na: crvotocine, preslice i paprati(jelenak, bujad, oslad)

39
Q

sto su sjemenjace

A

prve biljke u evoluciji ccije razmnozavanje ne ovisi o vodi, dijele se na golosjemenjace i kritosjemenjace

40
Q

karakteristike golosjemenjaca

A

primitivne(ginko i cikas)- prijelazni oblik izmedu papratnjaca i sjemenjaca
evolucijski naprednije: smreka, jela, bor, tisa

41
Q

kako se razmozavaju golosjemenjace

A

stavraju sjemeni zametka otvoren na plodnom lidtu, nemaju tucak s plodnico, zato nakon oplodnje jajne stanice unutsr sjemenog zametka nastane sjemenka bez usploda ploda pa kazemo da ne stavaraju plodove

42
Q

karakteristike kritosjemenjaca

A

imaju sjemeni zametak u plodnici tucka, oplodnjom jajne stanice unutar sjemenog zametka nastaje sjemenka koju onrastaju listovi plodnice cineci usplode ploda, stvaraju pravi cvijet s prasnicima i tuckom, a nakon oplodnje stavar plodnice

43
Q

kako se dijele kritosjemenjace

A

dijele se na dvosupnice i jednosupnice

44
Q

karakteristike dvosupnica

A

dvije supke, listovi su razlicitih onlika, zile su lidtovima su mrezasto rasporedene,stabljike mogu rasti u sirinu, imaju klasican korijen s glavnom odi i bocnim ograncima

45
Q

sto je cvat

A

cvat predstavlja puno pojedinacnih cvjetova smjestenih na zajednickoj cvatnoj stapci

46
Q

sto je jezicasti cvijet

A

kod ivancice i tratincice je jezicasti cvijet bijele boje, sterilan je, sluzi za privlacenje kukaca

47
Q

sto je cijevasti cvijet

A

kod ivancice i tratincice je zute boje, fertilan je , od njega nakon oplodnje nastaje plod roska

48
Q

razmnozavanje maslacaka

A

ima samo jezicaste cvjetove, pa nakon oplodnje ili apomiksijom nastane puno roski na zajednickoj cvatnoj stapci, koje ksd pusemo lete kao padobrsni

49
Q

karakteristike jednosupnica

A

jedna supka, listovi su uski i izduzeni, zile usporedno rasporedene, stabljike ne radtu u sirinu, imaju cupavi korijen bez glavne osi,

50
Q

karakteristike zivotinja

A

visestanicni eukariotski organixmi sa zivotinjskom stanicom, tijelo je gradeno od tkiva, organa i organskih sustava

51
Q

na sto se dijele zivotinje

A

spuzve, zarnjake, plosnjake, oblice, koluticavce, clankonosce, bodljikase, polusvitkovce i svitkovce

52
Q

karakteristike spuzve

A

vodene zivotnje bez tkiva i organa, bez pravilnog oblika, tok vode bitan zbok kisika i planktona

53
Q

karakteristike zarnjaka

A

vodene zivotinje bez organa ali sadrze tkiva, dva oblika polip i meduza

54
Q

sto je polip

A

sjedilacka nespolna generacije zarnjaka, razmnozava se pupanjem, hvata hranu pomocu lovka i uvlaci ju u probavnu supljinu

55
Q

sto je meduza

A

pokretna spolna generacija zarnjaka, razmnozava se spolno, oplodnjom nastaje zigota pa licinka, hrane se planktonima

56
Q

sto je metageneza

A

izmjena spolne i nespolne generacije kod zarnjaka, karkteristican za Morsku mjesecinu(u jadranu-palegia noctiluca)

57
Q

karakteristike plosnjaka

A

imaju tkiva i organe, ali zbog nedostatka provodnog i disnog sustava su plosnati, izmjenjuju tvari difuzijom, fijelimo ih na virnjake, metilje i trakavice

58
Q

karakteristike oblica

A

oblog su tijela, nastanjuju sve ekosustave, prvi evolucijski naselili kopno, parazitski( djecje glista, zavojita trihina, bijela glista), najbrojnije zivotinje uz kukce

59
Q

karakteristike mekusaca

A

tijelo im se sastoji od stopala-snazni misic za kretanje, plast,- sloj na povrsini tijela koji stiti tijelo te stvara ljusturu, prve zivotinje koje su razvile disni i krvozilni sustav

60
Q

kako se dijele mekusci

A

dijele se na puzeve, skoljkase i glavonosce

61
Q

karakteristike koluticavca

A

tijelo im je podijeljeno na segmenete zvane kolutici, kuluticavost im je ravnomjerno rasporedena, segmentacija omogucuje mnogo bolju izmjenu tvari kroz tijelo i izlucivanje stetjih i otpadnih tvari, krecu se sakupljanjem tijela,

62
Q

kako se dijele koluticavci

A

dijele se na malocetinase i mnogocetinase

63
Q

karakteristike clankonozaca

A

tijelo im je prekriveno hitinskim egzoskeletom te gradeno od neravnomjerno rasporedenih koluyica medusobno sraslih u tagme, tagme cine glavne dijelove tijela, imaju clankovite tjelesne privjeske koji su zglobivima podijeljeni na clanke, clanci omogucuju hranjenjez plivanje i kretanje po tlu

64
Q

kako fijelimo clankonosce

A

dijele se na troreznjake, kljestare, rakove, sesteronosce(kukce), stonoge

65
Q

od cega se satoje kljestari

A

sastoje se od dvije tagme- prednjeg i straznjeg tijela

66
Q

od cega se sastoje rakovi

A

satsoje se kd dvije tagme- glavoprsnjaka i zadka

67
Q

od cega se sastoje kukci

A

sastoje se od tri tagme- glave, prsa, i zadka

68
Q

karakteristike bodljikasa

A

imaju tri kolutica, evolucijski prijelaz na malokoluticave zivotinje, vodozilni sustav, dijele se na jezince, zvjezdace, zmijac i trpove

69
Q

karakteristike polusvitkovca

A

moske zivotinje, cija je potpora tijela kratki stapicasti endoskelet, predak svitakaz najpoznatiji predstavnik zitoglavac

70
Q

karakteristike svitkovca

A

posljednje koljeno u carstvu zivotinja koje se evolucijski pojavilo, zivotinje cije tijelo sadrzi svitak, endoskelet koji daje potporu tijelu,

71
Q

sto je endoskelet

A

veliki evolucijski napredak, istovremeno svrst i fleksibilan, laksa funkcija misica,

72
Q

kako se dijele svitkovci

A

dijele se na svitkoglavce, plastenjake, kraljeznjake

73
Q

karakteristike plastenjaka

A

morske zivotinje cije tijelo podsjeca na spuzve, dva otvora- kroz jedan ulazi voda zajedno splanktonima, a kroz drugi izlazi sa svim drugim tjelesnim izlucevinama, dijelimo ih na mjescicnice i salpe

74
Q

karakteristike svirkoglavaca

A

male zivotinje morskog dna, ukapava se u sediment gdje zive i filtriraju plankton kojim se hrane, najpoznatija kopljaca

75
Q

karakteristike kraljeznjaka

A

svitak se pretvara u kraljeznicu, tijelo se dijeli na glavu trup i rep, glava sadrzi glavninu osjetila, tijelo nosi dva para udova i glavninu unutarnjih organa, rep sluzi za kretanje

76
Q

kako dijelimo kraljeznjake

A

dijelimo ih na bezceljuste, hrskavicnjace i kostunjace, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce

77
Q

karakteristike bezceljusti

A

najjednostavniji kraljeznjaci bez razvijene celjusti, danas prazivjele samo paklare i sljepulje

78
Q

karakteristike hrskavicnjace

A

prvi kraljeznjaci s razvijenim celjustima prelaze na aktivni lov i hranjenje, imaju kostu od hrskavice, predstavnici su morski psi, raze i himere,

79
Q

karakteristike kostunjaca

A

najbrojnija skupina kraljeznjaka, prvi kraljeznjaci s kostanim kosturom od kalcija,dijele se na zrakoperke i meoperke

80
Q

karakteristike vodozemaca

A

prvi cetveronozni kraljeznjaci, ovise o vodi radi razmnozavanja, jedini krsljeznjaci koji prolaze probrazbu iz licinackog stadija, dijelimo ih na bezrepce, repase i beznosce

81
Q

karakteristike gamzovi

A

prvi potpuni kraljeznjaci kod kojih razmnozavanje ne ovisi o vodi, njihova jaja imaju zastitu od isusivanja, dijelimo ih na: premosnike, ljuskase, kornjace, krokodile

82
Q

karakteristike ptica

A

kraljeznjaci prekriveni lerjem, sa prednjmi udovima preobrazenim u krila, dijele se na grebenke i bezgrbenke

83
Q

sto je greben

A

greben je prna kost, izrasnina na koju se vezu letni misici

84
Q

karakteristike sisavca

A

kraljeznjaci prekriveni dlakom, i brinu se o potomstvu, dijele se na: jednootvore, tobolcare, i plodovase

85
Q

karakteristike jednootvora

A

lijezu jaja, imaju krzno, mladi sisu majcino mlijeko, primjer cudnovati kljunas

86
Q

karakteristike tobolcara

A

sisavci kod kojih zenka ima razvijenu maternicu, ali nemaju razvoj posteljice, mladunce se rada nerazvijeno, mladunce mora doci do posebne komore- tobolca gje ss nalazi sisa, tamo ce njihov razvoj zavrsitu, klokani, koale, oposumi, vombat

87
Q

karakteristike plodavasa

A

najbrojnija skupina saisavaca, razvoj zametka odvija se u maternici jer stvaraju posteljicu, pr: sismisi, glodavci, zvijeri, kitovi, parnoprstasi, neparnoprstasi, primati

biologija (2 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions