Kardiovaskularni sistem - Cirkulacija Flashcards
Šta je osnovna funkcija cirkulacije?
Osnovna funkcija cirkulacije je održavanje prikladne okoline u pojedinim tkivima
Kako se dijeli cirkulacija?
Cirkulacija se dijeli na: sistemsku i plućnu cirkulaciju.
Koja je uloga arterija?
Arterije odvode krv iz srca pod visokim pritiskom i velikom brzinom ( 33 cm/s) i imaju jaku stijenku.
Koliki je sistolički tlak u arterijama?
16,0 kPa
Koliko iznosi arterijski srednji tlak a koliko dijastolički?
Arterijski srednji tlak iznosi 13 kPa a dijastolički iznosi 10,5 kPa
Koliko iznosi kapilarni sistolički, srednji i dijastolički pritisak?
Sistolički 4,7 kPa
Srednji 2,3 kPa
Dijastolički 1,3 kPa
Koliko iznosi sistolički, srednji, dijastolički pritisak u plućnoj arteriji?
Sistolički 3,3kPa
Srednji 2,1 kPa
Dijastolički 1,1 kPa
Koja je uloga arteriola?
Arteriole su ogranci arterija i djeluju kao ventili, mogu se proširivat i sužavat ovisno o potrebama tkiva.
Koja je uloga kapilara?
Kapilare imaju tanku stijenku i imaju puno kapilarnih pukotina kroz koje prolazi voda i male molekule
Koja je glavna uloga vena?
Vene su najveći spremnici krvi
Koliko je krvi u sistemskoj cirkulaciji i kako je raspoređena krv?
Ukupno je 84% krvi u sistemskoj cirkulaciji (64 % vene, 13% arterije, 7% arteriole i kapilare)
Koliko je krvi u plućnoj cirkulaciji?
16% ( 7% u srcu i 9% u plućima)
Ko ima najveći površinski presjek krvožilnog sistema, kako ide redoslijedom?
Prvo idu kapilari, oni imaju najveći površinski presjek, zatim idu venule, male vene, arteriole, male arterije, šuplja vena, aorta.
Koliki je pritisak u šupljim venama?
0 kPa
Šta određuje protok krvi kroz neku žilu?
Protok krvi kroz neku žilu određuje razlika pritisaka na krajevima žile i otpor pojedine žile a otpor je trenje između krvi i endotelnih ćelija.
Kojim zakonom se određuje protok krvi?
Ohmov zakon i glasi Q= ∆P/R
Kako se protok krvi može izmjeriti?
Protok krvi se može izmjeriti elektromagnetnim mjeračem protoka ili sa ultrazvučnim dopplerivim mjeračem.
Šta je krvni protok, kakav može biti?
Krvni protok je ukupna količina krvi koja u određenom vremenu prođe kroz neku tačku cirkulacijskog sistema. Protok može biti laminaran ili turbulentan.
Šta je karakteristično kod laminarnog protoka?
Laminarni protok- kod njega je najveća brzina protoka u sredini žile (parabolični profil brzine) jer dijelovi koji su bliži stijenci prijanjaju uz stijenku.
Kakav je to tubuluarni protok krvi i kakav može biti i zašto nastaje?
Tubularni protok krvi- krv ide u sve smjerove, može biti fiziološke i patološke prirode, otpor u takvoj žili je veći, a nastaje zbog hrapave endotelne površine, prevelikog protoka, suženja žile, povećanju gustoće krvi i promjera žile.
Koja je formula Reynolds-ovog broja? Šta on predstavlja? Koliko iznosi u aorti a koliko u malim krvnim žilama?
Formula je Re= vdp / n
Reynoldsov broj je mjerilo sklonosti prema turbulenciji. Re veći od 200-400 ukazuje na moguće turbulencije ali će protok i dalje biti očuvan dok Re veći od 2000 ukazuje na turbulencije i u ravnim krvnim žilama. U aorti Re je nekoliko hiljada a u malim krvnim žilama je nikakav.
Šta je vodljivost? Koje su mu neke karakteristike?
Vodljivost je mjerilo protoka krvi kroz krvnu žilu. 1/otpor. Obrnuto je proporcionalan otporu.
-kod malih krvnih žila gotovo sva krv je uz stijenku gdje je protjecanje gotovo 0
-velike krvne žile imaju više slojeva pa sloj neposredno uz endotel ne dolazi do izražaja kao u malim žilama.
-male promjene promjera u arteriolama omogućuje razmjerno veliko smanjivanje i povećanje protoka.
Šta je krvni pritisak i kako se izražava?
Krvni pritisak je sila kojom krv djeluje na jedinicu površine žilne stijenke a izražava se u mmHg ili u cm vode.
Koja su dva faktora koja djeluje na krvni pritisak?
- Srčani minutni volumen
- Ukupni periferni otpor
Šta je srčani minutni volumen?
Srčani minutni volumen je volumen krvi koji srce ubaci u cirkulaciju tokom jedne minute.
Kako srčani minutni volumen djeluje na krvni pritisak?
Pa ako se poveća, povećat će se i krvni pritisak a ako se smanji smanjit ce se i krvni pritisak
Kako se povecava a kako smanjuje SMV?
Srčani minutni volumen se sastoji odnosno predstavlja umnožak frekvencije srčanog rada i udarnog volumena. Ako se poveća jedan ili oba od ta dva faktora povećat će se SMV a ako se smanji smanjit će se SMV.
Šta je udarni volumen, kako se izražava?
Udarni volumen predstavlja volumen krvi koji ventrikul istisne u cirkulaciju tokom jedne srčane kontrakcije te predstavlja razliku volumena krvi u ventrikulu na kraju dijastole ( završni dijastolički volumen) i volumena krvi koji u ventrikulu ostaje nakon završetka sistole (završni sistolički volumen ESV)
UV= EDV - ESV
Šta je predopterećenje? Kako je povezano sa udarnim volumenom i srčanim minutnim volumenom?
Stepen napetosti mišića na početku ventrikularne kontrakcije određen je endijastolnim volumenom i označava se kao predopterećenje.
Povezan je preko Frank Starlingovog zakona.
Kako glasi Frank Starlingov zakon?
Istezanje srčanih mišićnih vlakana unutar fizioloških granica dovodi do jače kontrakcije. Što je veće istezanje srčanih komora, to je snažnija kontrakcija.
Od čega ovisi vrijednost EDV-a a posljedično i predopterećenja a zatim i srčanog minutnog volumena?
Vrijednost EDV-a zavisi od volumena krvi koja se iz venskog sistema vrati u atrije tzv. venskog priljeva. Svi faktori koji na periferiji kontroliraju venski priljev, posredno reguliraju i srčani minutni volumen a samim tim i krvni pritisak.Povećanje pritiska u atrijima smanjuje gradijent pritiska i posljedično smanjuje venski priljev i SMV.
SKELETNA PUMPA (rad mišića donjih ekstremiteta), RESPIRATORNA PUMPA i AKTIVACIJS SIMPATETIČKOG NERVNOG SISTEMA dovode do povećanja venskog priljeva pa se povećava predopterećenje pa se zatim povećava srčani minutni volumen a zatim i pritisak.
Koja stanja dovode do dijastolnd disfunkcije?
Hipertrofija srca , tamponada srca.
Koja stanja dovode do sistolne disfunkcije?
Oboljenja miokarda, zatajenje srca.
Šta je naknadno opterećenje i čime je određeno?
To je otpor vaskularnog stabla kojeg srce prilikom kontrakcije mora nadvladati da bi krv cirkulirala organizmom.
Određeno je ukupnim perifernim otporom i kompilijansom ventrikula.
Šta je kompilijansa?
Kompilijansa vaskularnog korita zavisi od karakteristika krvnih sudova. Zavisi od stanja srčanog mišića.