Kardiovaskularni sistem - Cirkulacija Flashcards
1
Q
Šta je osnovna funkcija cirkulacije?
A
Osnovna funkcija cirkulacije je održavanje prikladne okoline u pojedinim tkivima
2
Q
Kako se dijeli cirkulacija?
A
Cirkulacija se dijeli na: sistemsku i plućnu cirkulaciju.
3
Q
Koja je uloga arterija?
A
Arterije odvode krv iz srca pod visokim pritiskom i velikom brzinom ( 33 cm/s) i imaju jaku stijenku.
4
Q
Koliki je sistolički tlak u arterijama?
A
16,0 kPa
5
Q
Koliko iznosi arterijski srednji tlak a koliko dijastolički?
A
Arterijski srednji tlak iznosi 13 kPa a dijastolički iznosi 10,5 kPa
6
Q
Koliko iznosi kapilarni sistolički, srednji i dijastolički pritisak?
A
Sistolički 4,7 kPa
Srednji 2,3 kPa
Dijastolički 1,3 kPa
7
Q
Koliko iznosi sistolički, srednji, dijastolički pritisak u plućnoj arteriji?
A
Sistolički 3,3kPa
Srednji 2,1 kPa
Dijastolički 1,1 kPa
8
Q
Koja je uloga arteriola?
A
Arteriole su ogranci arterija i djeluju kao ventili, mogu se proširivat i sužavat ovisno o potrebama tkiva.
9
Q
Koja je uloga kapilara?
A
Kapilare imaju tanku stijenku i imaju puno kapilarnih pukotina kroz koje prolazi voda i male molekule
10
Q
Koja je glavna uloga vena?
A
Vene su najveći spremnici krvi
11
Q
Koliko je krvi u sistemskoj cirkulaciji i kako je raspoređena krv?
A
Ukupno je 84% krvi u sistemskoj cirkulaciji (64 % vene, 13% arterije, 7% arteriole i kapilare)
12
Q
Koliko je krvi u plućnoj cirkulaciji?
A
16% ( 7% u srcu i 9% u plućima)
13
Q
Ko ima najveći površinski presjek krvožilnog sistema, kako ide redoslijedom?
A
Prvo idu kapilari, oni imaju najveći površinski presjek, zatim idu venule, male vene, arteriole, male arterije, šuplja vena, aorta.
14
Q
Koliki je pritisak u šupljim venama?
A
0 kPa
15
Q
Šta određuje protok krvi kroz neku žilu?
A
Protok krvi kroz neku žilu određuje razlika pritisaka na krajevima žile i otpor pojedine žile a otpor je trenje između krvi i endotelnih ćelija.
16
Q
Kojim zakonom se određuje protok krvi?
A
Ohmov zakon i glasi Q= ∆P/R
17
Q
Kako se protok krvi može izmjeriti?
A
Protok krvi se može izmjeriti elektromagnetnim mjeračem protoka ili sa ultrazvučnim dopplerivim mjeračem.
18
Q
Šta je krvni protok, kakav može biti?
A
Krvni protok je ukupna količina krvi koja u određenom vremenu prođe kroz neku tačku cirkulacijskog sistema. Protok može biti laminaran ili turbulentan.
19
Q
Šta je karakteristično kod laminarnog protoka?
A
Laminarni protok- kod njega je najveća brzina protoka u sredini žile (parabolični profil brzine) jer dijelovi koji su bliži stijenci prijanjaju uz stijenku.
20
Q
Kakav je to tubuluarni protok krvi i kakav može biti i zašto nastaje?
A
Tubularni protok krvi- krv ide u sve smjerove, može biti fiziološke i patološke prirode, otpor u takvoj žili je veći, a nastaje zbog hrapave endotelne površine, prevelikog protoka, suženja žile, povećanju gustoće krvi i promjera žile.
21
Q
Koja je formula Reynolds-ovog broja? Šta on predstavlja? Koliko iznosi u aorti a koliko u malim krvnim žilama?
A
Formula je Re= vdp / n
Reynoldsov broj je mjerilo sklonosti prema turbulenciji. Re veći od 200-400 ukazuje na moguće turbulencije ali će protok i dalje biti očuvan dok Re veći od 2000 ukazuje na turbulencije i u ravnim krvnim žilama. U aorti Re je nekoliko hiljada a u malim krvnim žilama je nikakav.
22
Q
Šta je vodljivost? Koje su mu neke karakteristike?
A
Vodljivost je mjerilo protoka krvi kroz krvnu žilu. 1/otpor. Obrnuto je proporcionalan otporu.
-kod malih krvnih žila gotovo sva krv je uz stijenku gdje je protjecanje gotovo 0
-velike krvne žile imaju više slojeva pa sloj neposredno uz endotel ne dolazi do izražaja kao u malim žilama.
-male promjene promjera u arteriolama omogućuje razmjerno veliko smanjivanje i povećanje protoka.
23
Q
Šta je krvni pritisak i kako se izražava?
A
Krvni pritisak je sila kojom krv djeluje na jedinicu površine žilne stijenke a izražava se u mmHg ili u cm vode.
24
Q
Koja su dva faktora koja djeluje na krvni pritisak?
A
- Srčani minutni volumen
- Ukupni periferni otpor
25
Šta je srčani minutni volumen?
Srčani minutni volumen je volumen krvi koji srce ubaci u cirkulaciju tokom jedne minute.
26
Kako srčani minutni volumen djeluje na krvni pritisak?
Pa ako se poveća, povećat će se i krvni pritisak a ako se smanji smanjit ce se i krvni pritisak
27
Kako se povecava a kako smanjuje SMV?
Srčani minutni volumen se sastoji odnosno predstavlja umnožak frekvencije srčanog rada i udarnog volumena. Ako se poveća jedan ili oba od ta dva faktora povećat će se SMV a ako se smanji smanjit će se SMV.
28
Šta je udarni volumen, kako se izražava?
Udarni volumen predstavlja volumen krvi koji ventrikul istisne u cirkulaciju tokom jedne srčane kontrakcije te predstavlja razliku volumena krvi u ventrikulu na kraju dijastole ( završni dijastolički volumen) i volumena krvi koji u ventrikulu ostaje nakon završetka sistole (završni sistolički volumen ESV)
UV= EDV - ESV
29
Šta je predopterećenje? Kako je povezano sa udarnim volumenom i srčanim minutnim volumenom?
Stepen napetosti mišića na početku ventrikularne kontrakcije određen je endijastolnim volumenom i označava se kao predopterećenje.
Povezan je preko Frank Starlingovog zakona.
30
Kako glasi Frank Starlingov zakon?
Istezanje srčanih mišićnih vlakana unutar fizioloških granica dovodi do jače kontrakcije. Što je veće istezanje srčanih komora, to je snažnija kontrakcija.
31
Od čega ovisi vrijednost EDV-a a posljedično i predopterećenja a zatim i srčanog minutnog volumena?
Vrijednost EDV-a zavisi od volumena krvi koja se iz venskog sistema vrati u atrije tzv. venskog priljeva. Svi faktori koji na periferiji kontroliraju venski priljev, posredno reguliraju i srčani minutni volumen a samim tim i krvni pritisak.Povećanje pritiska u atrijima smanjuje gradijent pritiska i posljedično smanjuje venski priljev i SMV.
SKELETNA PUMPA (rad mišića donjih ekstremiteta), RESPIRATORNA PUMPA i AKTIVACIJS SIMPATETIČKOG NERVNOG SISTEMA dovode do povećanja venskog priljeva pa se povećava predopterećenje pa se zatim povećava srčani minutni volumen a zatim i pritisak.
32
Koja stanja dovode do dijastolnd disfunkcije?
Hipertrofija srca , tamponada srca.
33
Koja stanja dovode do sistolne disfunkcije?
Oboljenja miokarda, zatajenje srca.
34
Šta je naknadno opterećenje i čime je određeno?
To je otpor vaskularnog stabla kojeg srce prilikom kontrakcije mora nadvladati da bi krv cirkulirala organizmom.
Određeno je ukupnim perifernim otporom i kompilijansom ventrikula.
35
Šta je kompilijansa?
Kompilijansa vaskularnog korita zavisi od karakteristika krvnih sudova. Zavisi od stanja srčanog mišića.
36
Šta će se desiti sa SMV-om kad se poveća naknadno opterećenje?
Ako se poveća naknadno opterećenje povećat će se otpor, ako se poveća otpor a znamo da je otpor obrnuto proporcionalan SMV-u, SMV će se smanjit.
Takodjer porast će i radno opterećenje srca jer će se morat povećat i njegova snaga kontrakcija.
37
Šta je kontraktilnost srca? Ko reguliše kontraktilnost srca? Ko ima pozitivni inotropni efekat a ko negativni na kontraktilnost?
Kontraktilnost srca je svojstvo srčanog mišića da se kontrahira i zavisi od biohemijskog stanja srčanih mišićnih vlakana.
Pozitivni inotropni učinak imaju kateholamini i angiotenzin II.
Negativan imaju stimulusi koji smanjuju srčanu kontraktilnost.
38
Šta je frakcija izbacivanja?
To je udio EDV-a koji srce izbaci tokom jedne kontrakcije.
EF= UV / EDV
39
Šta je frekvencija, šta mogu uzrokovat poremećaje srčanog ritma?
Frekvencija predstavlja broj otkucaja u minuti a poremećaji mogu izazvati neadekvatno punjenje i pražnjenje srca!!!!
40
Kako nastaju kontrakcije srčanog mišića?
Nastaju kao posljedica prijenosa talasa depolarizacijensa sprovodne na radnu muskulaturu srca putem pukotinastih spojišta. SA čvor generira akcione potencijale uzrokujući srčane otkucaje.
41
Ko utječe na frekvenciju?
Nervna regulacija, humoralna regulacija, Joni u ekstracelularnoj tekućini, hiperkalijemija, hipokalijemija, hiperkalcijemija, hipokalcijemija, temperatura.
42
Kako se vrši nervna regulacija?
Spontana frekvencija generiranja akcijskih potencijala u SA-čvoru je oko 100 otkucaja/minuti. Vlakna parasimpatikusa koja do srca putuju usklopu n. vagusa u mirovanju smanjuju frekvenciju okidanja SA-čvora oko 70 otkucaja/minuti (vagalni tonus). Vlakna n. vagusa se najvećim dijelom završavaju u blizini SA čvora. Acetilholin kao neurotransmiter parasimpatičkog nervnog sistema aktivira muskarinske receptore i dovodi do hiperpolarizacije vlakana SA-Čvora pospješujući ulazak jona K i smanjujući ulazak jona Ca++. Na taj način se produžava vrijeme potrebno da se dostigne prag okidanja u predvodniku srca, što dovodi do usporavanja rada srca (smanjenja FSR) i produžavanja vremena relaksacije između otkucaja (dijastole).Za stimuluse, koji smanjuju frekvenciju rada srca, kažemo da imaju negativan hronotropni učinak dok stimulusi koji povećavaju frekvenciju rada srca ispoljavaju pozitivan hronotropni učinak. Kad frekvencija srčanog rada padne ispod 60 otkucaja/min, takvo stanje nazivamo bradikardijom. Ubrzanje srčanog rada nastaje supresijom vagalnog tonusa.Vlakna simpatičkog nervnog sistema su na srcu difuzno raspoređena. Noradrenalin, kao postsinaptički neurotransmiter simpatičkog nervnog sistema djeluje na adrenergične ß1 receptore. Ubrzava se ulazak jona Na i Ca, a bržim ulaskom ovih kationa ubrzava se i proces depolarizacije. Aktivacija simpatikusa ima 4 učinka na srčani rad. Kada je riječ o frekvenciji srčanog rada, simpatikus ima pozitivan hronotropni učinak. Pored tog stimulacija simpatikusa smanjuje prag podražaja u SA-Čvoru (pozitivan batmotropni učinak), ubrzava prijenos impulsa kroz sprovodni sistem srca (pozitivan dromotropni učinak) i jača snagu srčane kontrakcije (pozitivan inotropni učinak).Tjelesni napor i emocionalni stres (npr. strah, bijes) rezultiraju porastom simpatičke aktivnosti i ubrzanjem rada srca. Kad frekvencija srčanog rada pređe 100 otkucaja/min, takvo stanje nazivamo tahikardijom. Nervna regulacija srčanog rada se ostvaruje putem autonomnih refleksa (npr.regulacija refleksa baroreceptora).
43
Kako se vrši humoralna regulacija?
Povećanje koncentracije cirkulirajućih kateholamina iz srži nadbubrežne žlijezde, adrenalina i noradrenalina, ima iste učinke kao aktivacija simpatikusa. Tiroksin ubrzavanjem bazalnog metabolizma, povećava potrebe organizma za dopremom oksigena i hranjivih materija što dovodi do povećanja srčane frekvencije.
44
Kako reguliraju joni u ekstracelularnoj tečnosti?
Promjene u koncentraciji jona u mikrookruženju srčanih éelija, utječu na provodljivost čelijskih membrana vlakana SA-čvora i tako mijenjaju učestalost nastajanja akcijskih potencijala.
45
Kako reguliraju frekvenciju hiperkalijemija i hipokalijemija?
Povećana koncentracija jona K u ekstracelularnoj tekućini smanjuje FSR, može inducirati bradikardiju ili čak može zaustavití okidanje SA-čvora. Pored toga, slabi i kontraktilnost srčanog mišića (srce se proširi i omlohavi). Joni K imaju veoma izražen efekat na aktivnost SA-čvora. U stanjima hiperkalijemije mogu se pojaviti ozbiljne nepravilnosti ritma,koje potencijalno mogu uzrokovati smrt. Zato je kod pacijenata sa hiperkalijemijom izrazito bitno pratiti promjene na EKG-u, koje zaviseod stepena hiperkalijemije. Hipokalemija povećava brzinu depolarizacije,izaziva tahikardiju i pojavu poremećaja srčanog ritma.
46
Kako temperatura djeluje na frekvenciju?
Brzina odvijanja metaboličkih reakcija u organizmu, izmedu ostalog, zavisiod temperature organizma, Povećanjem tjelesne temperature ubrzava se prijenos jona kroz membranu SA-čvora i to rezultira povećanjem FSR-a. U prosjeku možemo reći da povećanje tjelesne temperature za 1°C ubrzava rad srca za 10 otkucaja/min, Shodno tome, smanjenjenm tjelesne temperature, smanjuje se i FSR. Porast srčanog minutnog volumena na račun porasta FSR-a moguć je samo do 185 otkucaja u minuti. Daljnjim povećavanjem srčane frekvencije, trajanje srčanog ciklusa se smanuje skraćivanjem vremena punjenja ( dijastole), što smanjuje enddijastolni i posljedično i udarni volumen.
Na aktivnost SA- čvora značajno utječe i starosna dob. Maksimalna frekvencija za starosnu dob se računa prema formuli:
FSRmax= 220 otkucaja/min- starosna dob( godine)
47
Šta je zaključak oko frekvencije srca?
Ako se poveća frekvencija srca, povećat će se srčani minutni volumen a samim tim i krvni pritisak ali frekvenciju reguliraju razni faktori koji spriječavaju nastanak tahikardije i bradikardije.
48
Šta određuje protok kroz neku krvnu žilu?
Protok kroz neku krvnu žilu određuje razlika pritisaka krvi između 2 kraja žile uzduž žila i otežavanje protjecanja krvi kroz žilu što se naziva žilni otpor.
49
Koja je formula za ukupni periferni otpor?
Imaju dvije formule:
1.TPO= SMV * ∆P
2. R= 8*n*l/ Pi * r⁴ (Poisellov zakon)
50
Od kojih faktora zavisi otpor i kako će otpor izazvat promjenu krvnog pritiska?
Otpor se sastoji iz više faktora a to su:
a) viskoznost- hematokrit određuje da li će krv biti viskozna ili ne. Ako je povećan hematokrit, samim tim povećat će se crvene krvne ćelije eritrociti i doći će do policitemije i povećat će se viskoznost a time će se povećat otpor te posljedično i krvni pritisak. A ako je smanjen hematokrit doći će do anemije i tada će se smanjit broj eritrocita i doći će do smanjenja viskoznost te otpora kao i krvnog pritiska.
b) dužina krvnog suda- kod djece će biti manji otpor jer je manji krvni sud, s kod odraslih dužina je veća pa će stoga biti i otpor veći.
c) PREČNIK( GLAVNI FAKTOR) - Ako dođe do vazodilatacije krvnog suda, prečnik se povećava a tim povećanjem smanjuje se otpor a i krvni pritisak.
Ako dođe do vazokonstrikcije, prečnik se smanjuje, smanjuje se krvni sud te će se otpor povećat.
51
Šta će se desiti sa protokom ako se viskoznost poveća?
Protok usporava i to može uzrokovat razvoj tromba.
52
Šta je rastegljivost žila i šta im to omogućava?
Rastegljivost žila je prirast volumena koji nastane kad se u žilama povisi pritisak od 1 kPa. To im omogućava prilagodbu na pulsirajuće promjene srčanog minutnog volumena , uprosjećivanje puslacija. Ta sposobnost omogućuje kontinuirano protjecanje krvi kroz male krvne žile.
Vene su 8 puta rastegljivije od odgovarajućih arterija iste veličine.
Rastegljivost= prirast volumena/ prirast pritiska * početni volumen
53
Koliko puta su rastegljivije plućne arterije nego u arterijama sistemske cirkulacije?
6 puta jer je pritisak u njima 6 puta manji.
54
Šta je popustljivost (kapacitet)?
Količina krvi koju taj dio cirkulacijskog sistema može primiti uz povišenje pritiska od 1 kPa a jednaka je umnošku rastegljivosti i volumena. Popustljivost sistemske vene je 24 puta veće od arterije.
55
Šta je sistolni pritisak?
Definira se kao maksimalni pritisak koji se javlja u arterijama tokom sistole srca. Normalan sistolni pritisak iznosi 120 mmHg
56
Šta je dijastolni pritisak?
Minimalni pritisak u arterijama tokom dijastole srca. Iznosi 80 mmHg
57
Šta je srednji arterijski pritisak?
To je prosječan pritisak u arterijama. Ne predstavlja artimetičku sredinu sistolnog i dijastolnog pritiska, jer je tokom većeg dijela srčanog ciklusa arterijski pritisak bliži dijastolnoj nego sistolnoj vrijednosti. To je zato jer je dijastolni period srčanog ciklusa (0,5 sekundi) duži od sistolnog perioda (0,3 sekundi)
Iznosi 13 kPa odnosno 93 mmHg.
Računa se dijastolnom pritisku od 80 mmHg dodamo 1/3 pulsnog pritiska a to je 13 mmHg.
58
Objasni princip stres relaksacija odnosno kasna popustljivost žila.
Kada se volumen u arterijama koji iznosi 700 ml smanji na samo 400 mL, tlak padne na nula. Prikladna metoda za prikazivanje odnosa tlak volumen je krivulja odnosa volumena i tlaka. Da bi se tlak u venama povećao za 0,3- 0,7 kPa potrebno je nekoliko stotina mL krvi. Simpatikus može povećati tlak pri bilo kojem volumenu, a njegova inhibicija smanjiti tlak pri bilo kojem volumenu. Na taj način se može premještati krv u druge dijelove tijela ili, pri gubitku od čak 25% krvi, održavati tlak i povećati srčani minutni volumen dovođenjem veće količine krvi u srce. Nakon što se poveća volumen krvi u nekoj žili prvo će se povećati tlak u njoj. Zatim, nakon nekog trenutka postupno se glatki mišići počinje širiti ( rastezati ) i tlak se smanjuje bez promjene volumena. To je svojstvo svih glatkih mišića, a zove se stres relaksacija ili kod žila kasna popustljivost. Tim načinom se sustav može prilagoditi i smanjenju volumena.
59
Šta je pulsni pritisak?
Pulsni pritisak je razlika sistolnog i dijastolnog pritiska i iznosi 40 mmHg ( 5,3) kPa.
60
Ako su pulsacije u kapilarima minimalne kakav će biti protok krvi u tkivima?
Bit će jednoličan.
61
Kako će djelovat srčani minutni volumen na pulsni tlak a kako popustljivost?
Srčani minutni volumen će ako se poveća uzrokovat povećanje pritiska a a popustljivost ako se smanji povećat će se i pritisak.
62
Kada je manja puslacija?
Pulsacija je manja ako što je otpor i popustljivost veća. Pririsak pulsa odlaskom prema periferiji se prigušuje zbog otpora i zbog popustljivosti. Veći otpor zahtijeva veći pulsni val i veće smanjenje istog vala. Veća popustljivost zahtijeva veći protok.
63
Šta je srednji venski pritisak?
Kada se iz sistemskih vena krv ulijeva u desni atrij pa se pritisak u tom atriju naziva srednji venski pritisak.
64
Šta ima utjecaj na središnji venski pritisak?
Na njega ima utjecaj sposobnosti srca da izbaci krv i težnja krvi da se vrati u desni atrij iz perifernih vena. Što srce izbacuje više krvi bit će manji pritisak u desnom atriju a ako srce slabije izbacuje krv, pritisak u desnom atriju će biti veći.
65
Koliko iznosi venski pritisak?
0 kPa. Donja granica je -0,4 do -0,7. Do ovog dolazi kad srce snažno izbacuje krv.
66
Kada je središnji venski pritisak povišen?
Povišen je pri zatajivanju srca ili nakon transfuzije.
67
Šta se desi ako je pritisak u desnom atriju povišen na 0,5 - 0,8?
Krv se pocinje vraćati iz atrija u vene i dolazi do proširenja vena na mjestima gdje su kolabirale
68
Ako je pritisak u trbušnoj duplji 2,5 kPa koliko pritisak u nožnim venama mora biti?
Isto 2,5 kPa.
69
Kada je čovjek u mirnom položaju, koliki pritisak mora biti u desnom atriju?
Mora biti jednak 0
70
Kakav je pritisak u nožnim venama a kakav u šakama kad djeluje gravitacijski pritisak?
U nogama 12,0 kPa a u venama šake 4,7 kPa. Gravitacijski pritisak djeluje i na arterije, u nožnim je 25,5 kPa a kod srca je 13,0 kPa.
71
Objasni princip venske mišićne crpke.
Kad u venama ne bi bilo zalistaka, tlak bi stalno bio oko 12,0 kPa. Svaki put kad se pokrenemo okolni mišići stisnu vene i tako potiskuju krv prema srcu. To se zove venska ili mišićna crpka. I s tim mehanizmom se održava tlak od oko 2,5 kPa. Ako čovjek dugo vremena stoji savršeno mirno tlak se povisi na 12,0 kPa i zbog povišenja tlaka u kapilarama izlazi tekućina iz njih u okolna tkiva, pa noge nateknu. Venski
zalisci sprječavaju vračanje krvi prema periferiji. Ako zbog povišenja venskog tlaka vene dugo ostaju proširene nastaju varikozne vene i edemi, a mišići postaju bolni i oslabe. Dugim stajanjem vene se proširuju, dok zalisci ostaju isti, te gube postepeno svoju funkciju. U normalne osobe vratne vene nisu proširene, osim u stanjima tlaka u desnom atriju od 1,5 – 2,0 kPa.
72
Šta je mikrocirkulacija?
Mikrocirkulacija je izmjena tvari u tkivu preko kapilara.
73
Koliko ima kapilara u cirkulacijskom sistemu?
Ima ih oko 10 milijardi.
74
Objasni mikrocirkulatorni sistem.
Arterije se granaju na 6-8 arteriola koje se granaju na 2-5 još manjih kapilara. Arteriole su prekrivene glatkim mišićima i mogu regulirati protok krvi kroz tkivo. Završni dijelovi arteriola su metaarteriole i one imaju isprekidan sloj glatkih mišića. Na mjestu gdje se metaarteriola grana u kapilare glatko mišićno tkivo obavija kapilare pa se to zove prekapilarni sfinkter. Venule su šire od arteriola i imaju manju mišićnu stijenku, u njima vlada negativni pritisak i mogu se kontrahirat.
75
Od čega se sastoje kapilari?
Stijenka kapilara je vrlo tanka. Sastoji se od jednog sloja vrlo propusnih endotelnih ćelija koje su obavijene bazalnom membranom. Između endotelnih ćelija nalazi se međućelijska pukotina u kojima se nalaze nabori sa proteinima koji drže endotelne ćelije na okupu. Te pukotine su malo manje od Albumina. U stijenkama kapilara nalaze se i kaveole sastavljene od oligomera kaveolina, fosfolipida, sfingolipida, i holesterola. Oni grade i mjehrićaste kanaliće
U mozgu su endotelne ćelije spojene čvrstim spojevima i kroz njih mogu prolaziti samo H20, O2 i CO2 a u jetri mogu sve skoro stvari.
76
Kako se naziva protjecanje krvi kroz kapilare i koji glavni faktor reguliše protjecanje?
Naziva se vazomocija. Reguliše koncentracija kisika. Ako je potrošnja kisika jako velika pojavljuje se češće i sporije protjecanje krvi kroz kapilare tako da tkiva dobro apsorbiraju kisik iz krvi.
77
Kako se tvari prenose kroz kapilare?
Prenose se difuzijom koja je posljedica toplinskog kretanja vode i otopljenih tvari pri čemu dolazi do miješanja plazme i vanćelijske tekucine. Ako je tvar topljiva u lipidima ona može proći brže kroz membranu i ne mora ici kroz pore ( O2 I CO2). Kroz pore moraju proći tvari topljive u vodi i to velikom brzinom. Veličina molekula ovisi o njihovoj propusnosti jer su pore veličine 6-7 nm i veliki proteini teško prolaze za razliku od vode koja je najmanja molekula.
78
Od čega ovisi neto difuzija?
Neto difuzija ovisi o razlici koncetracije te tvari unutar tkiva i u krvi.
79
Od čega se sastoji međućelijski prostor?
Međućelijski prostor se sastoji od snopića kolagenih vlakana i od protroglikanskih niti. Kolagena vlakna prodiru duboko u međućelijsku tekućinu dajući glavninu čvrstoće. Protroglikanske niti su veoma tanke.
80
Kako tekućine dolaze u međućelijski prostor?
Dolaze filtracijom i difuzijom iz kapilara.
81
Šta je tkivni gel?
Proteoglikanske niti zajedno sa međućelijskom tekućinom oblikuje tkivni gel i tekućina teško prolazi kroz gel, zato kinetički difundira kroz taj gel i tako brzo prenosi elektrolite, vodu i hranjive tvari.
82
Kako je određena filtracija tekućine?
Filtracija tekućine je određena pritiscima koji vladaju u krvi i intersticiju. Hidrostatski pritisak nastoji istisnuti tekućinu u međućelijski prostor dok koloidno osmotski pritisak uzrokovan proteinima u plazmi nastoji povući tekućinu iz međućelijskog prostora.
83
Koje su 4 glavne sile odnosno Starlingove sile koje utječu na neto-filtracijski pritisak?
1. Kapilarni pritisak- potiskuje tečnost kroz kapilarnu membranu u intersticijski prostor i iznosi 30-40 mmHg na arterijskom kraju kapilare, 10-15 mmHg na venskom kraju kapilare i 25 mmHg na sredini kapilare.
2. Pritisak intersticijske tečnosti koji povlači tečnost kroz kapilarnu membranu u intersticijski prostor kad je negativan ili potiskuje tečnost u kapilare.
3. Koloidno osmotski pritisak plazme koji uzrokuje osmozu tečnosti prema unutra kroz kapilarnu membranu i on iznosi 28 mmHg.
4. Koloidno osmotski pritisak intersticijske tečnosti koji uzrokuje osmozu tečnosti prema spolja kroz kapilarnu membranu i on iznosi 8 mmHg.
Zbir sila na arterijskom kraju kapilare daje neto filtracijski pritisak i on iznosi oko 13 mmHg.
84
Šta je kapilarno filtracijski koeficijent?
Kapilarno filtracijski koeficijent je sposobnost kapilara da filtriraju vodu u određenom NFT-u a određen je brojem i veličinom pora u endotelu.
85
Ko uzrokuje koloidno osmotski pritisak ? Koliko iznosi pritisak plazme?
Koloidno osmotski pritisak uzrokuju proteini plazme i međućelijskog prostora koji ne mogu proći kroz membranu.
Normalan pritisak plazme je 3,7 kPa.
86
Koliko se filtrira plazme na arterijskom kraju?
Na arterijskom kraju se filtrira prosječno 1/200 plazme zbog filtracijskog pritiska od 1,8 kPa.
87
Na arterijskom kraju kapilare, da li je pritisak veći nego na venskom kraju?
Da
88
Šta predstavlja filtracijski koeficijent?
Predstavlja neto - filtraciju 50 ml/ min po 1 kPa.
Povišenje srednjeg kapilarnog pritiska od 2,7 kPa, uzrokuje veći neto filtracijski pritisak za 0,04 kPa na 2,72 kPa i 68 puta veću filtraciju i nastaje edem.
89
Čime je odrede da pulsni pritisak?
Pulsni pritisak je određen omjerom između srčanog minutnog volumena i popustljivosti arterijskog vaskularnog stabla.
Ako se promijeni neki faktor od ta dva, promijenit će se i pulsni pritisak.
