Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

POUIP > K1 > Flashcards

K1 Flashcards

1
Q

3 “razdoblja” razvoja pismenosti

A

izranjajuća pismenost, rana pismenost, čitanje i pisanjes

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

„pretvara se da čita”, prepoznavanje tiska, razvoj rječnika slika riječi, prepoznavanje loga, „škrabanje” , prepoznavanje slova… kućna/obiteljska pismenost - na koje razdoblje se odnosi?

A

izranjajuću pismenost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

osnovne diskretne vještine koje čine temelj tečnom čitanju (rana pismenost)

A

fonološka svjesnost, rječnik, pripovjedna sposobnost, imenovanje slova, interes za tiskom, svjesnost o tisku, koncept tiska

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

2 razine fonološke svjesnosti

A

fonemska/duboka, slogovna/plitka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Obilježja disleksije

A

poteškoće u razumijevanju i praćenju usmeno danih uputa, točno i tečnog čitanja, pisanja i predstavljana pisanog rada, s pravopisom, učenja (posebice putem slušnog modaliteta), prisjećanja informacija, organiziranja info

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

vrste disleksije

A

jezično uvjetovane (80%)
vizualno uvjetovane (20%)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

prevencija disleksije

A
  • važnost odgojitelja i učitelja
  • važnost poticanja predčitalačkih vještina
  • važnost stvaranja jedinstvenog obrazovnog sustava
  • sustavno praćenje djece i jezično procjenjivanje djece za polazak u školu
  • rana podrška lošim čitateljima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

nabroji vrste disgrafije

A

jezična, vizualna, grafomotorna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je spiralni kurikulum?

A

Predstavljanje gradiva učenicima više puta na različitim nivoima složenosti, ovisno o nj stupnju kognitivnog razvoja (Jerome Bruner)

  • ključ uspješnog poučavanja - prevođenje u termine razumljive učenicima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje su temeljne ideje konstruktivizma?

A
  1. Znanje je umreženo (povezano kroz različite teme)
  2. Socijalna priroda učenja - učenje se odvija u interakciji s drugima
  3. područje približnog razvoja
  4. učeničko naučavanje
  5. situacijsko učenje i autentični zadaci
  6. gradnja skela
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koje su temeljne postavke konsturktivizma?

A
  • učenje individualni i društveno aktivni proces
  • učenje samoregulirani proces (uč konstruiraju znanje)
  • za učenje neophodna soc interakcija
  • učenje treba biti kontekstualno
  • novo učenje treba se oslanjati na postojeće znanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

navedi neke primjere konstruktivističkih strategija

A

projektna nastava, problemska nastava, istraživačka nastava, učenje igrom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koje su uloge učitelja u konstruktivističkoj nastavi?

A

podrška učeniku, sloboda za konstrukciju, poticanje rasprave, priprema materijala, poticanje socijalnih interakcija, osigurati okolinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Zašto je varijabilni način potkrepljivanja učinkovitiji od pravilnog?

A

Jer se kod pravilnog stvori navika i očekivanje kada će se potkrepljenje pojaviti pa se ljudi trude samo pred zadavanje potkrepljenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Zašto kažnjavanje nije efikasno?

A
  • ne pokazuje kakvo ponašanje je odgovarajuće
  • kažnjeno ponašanje nije uklonjeno - samo potisnuto
  • nekad dovodi do povećanja ponašanja zbog dobivene pažnje
  • osoba ne prepoznaje da je kazna povezana uz neko ponašanje
  • kazna često rezultira emocionalnim odgovorima koji mogu dovesti do izbjegavanja
  • može rezultirati agresijom
  • može uzrokovati psihološku štetu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kada kazna ipak može biti efikasna?

A

dosljedno kažnjavanje, kazna za onog tko je kažnjen, dovoljno snažna ( ne pretjerana), kažnjeno ponašanje jasno opisano, prije zadavanja kaznom priprijećeno?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Naša uvjerenja, ponašanje i okolina međusobno su zavisni i utječu jedni na druge - to je?

A

princip recipročne kauzalnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Definicija učenja prema kognitivističkim teorijama učenja.

A

Promjena u mentalnim strukturama koja nastaje kao posljedica procesa stjecanja novih informacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kako zadržati pažnju?

(učenika na gradivo)

A
  • poticati aktivan odnos prema zadatku
  • veći zadatak razbiti na manje cjeline
  • podsjetiti na svrhu i cilj učenja (osobnu korist)
  • novo gradivo u primjerenim satima
  • promjena aktivnosti
  • stanke za razgibavanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što je kognitivno preopterećenje?

A

Prenatrpanost kapaciteta kratkoročnog pamćenja zbog čega ne može doći do učenja novih materijala.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Svjesni kognitivni procesi pomoću kojih se info pripremaju za intergaciju s postojećnim znanjem i pohranu u dugoročno pamćenje.

A

Strategije učenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Strategije učenja prema kognitivistima

A

ponavljanje, organizacija, elaboracija, rješavanje problema

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

3 djela metakognicije

sposobnosti motrenja vl kogn procesa i njihove regulacije

A

znanje, iskustva, vještine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Što je metakognitivno znanje?

A

Znanje, teorija ili uvjerenje o samoj osobi i drugima kao kognitivinim bićima te znanje o zadacima i strategijama/načinima procesiranja informacija i različitim kogntivinim funkcijama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

U kojoj dobi se razvija regulacija kognicije?

A

10-14 godine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Autori modela dubine obrade informacija

A

Craik i Lockhart

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Nabroji principe zajedničke svim kognitivnim pristupima učenju:

A
  • privlačenje pažnje
  • povezivanje novih info s prethodnim znanjem
  • poticanje aktivnog učenja i učenja s razumijevanjem
  • sprječavanje kognitivnog preopterećenja
  • poticanje elaboracije novih info
  • organiziranje kompleksnih info
  • osnaživanje metakognicije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Prema Nelsonu i Narensu, kognicija se sastoji od koje 2 razine?

A

objeknte i meta razine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Na što se odnosi objektna, a na što meta razina kongicije?

A

Objektna - kognitivni procesi (percepcija, pamćenje, int, rezoniranje)
Meta - metakognicija (kognicija o kogniciji, model kognicije)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Metakognicija je s objektnom razinom povezana kroz koja dva procesa?

A

nadgledanje i kontrolu

nagledanje - info o kogn proc
kontrola - djelovanje na kogn procese

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Počeci razvoja metakognicije su

A

od 4 do 9 g

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Koja su dva načina određivanja usklađenosti kognicije i metakognicije?

A

kalibracija (apsolutna točnost) i rezolucija (relativna točnost)

1. stupanj slaganja prosj metakong procj i stv rezultata

  1. stupanj u kojem osoba može razlikovati zadatke po pojedinim obilježjima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

O čemu sve ovisi točnost metakognicije?

A

razini znanja u području/ekspernosti, kada procjenjujemo (retrospektivne procjene točnije), strukturiranosti sadržaja koji učimo, kvaliteti povratnih info

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Naziv za kognitivnu pristranost koja dovodi do toga da osobe nižih kognitivnim sposobnosti u nekom području procjenjuju svoje sposobnosti višima nego što zapravo jesu

A

Dunning-Kruger efekt

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Kolika je veličina metakognicije na školski uspjeh?

A

d=.53

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

strategije za razvijanje metakongicije

kako učenici/studenti mogu poboljšati vlastitu metakogniciju

A
  • postavljanje ciljeva, procjene truda i vremena
  • čitanje uz prepričavanje teksta, samopropitivanje, predviđanje nastavka teskta
  • koristiti povratne info
  • evaluacija procesa učenja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Na šta se odnosi 3P model učenja

A

prethodnice (osobni i obrazovni kontekst), proces (percepcija težine zadatka, motivacija, pristupi učenju), ishodi učenja (promjena u znanju/vještinama, vrijednostima, slici o sebi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

3P model učenja - osobni i obrazovni kontekst

nabroji

A

osobni: sposobnosti, OI, kognitivni stil, kreativnost, obrazovno iskustvo
obrazovni: kurikulum, osobine nastavnika, pristupi poulavanju, sustav ocjenjivanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

3P model učenja - procesi

nabroji

A

percepcija težine zadatka, motivacija, prisutpi učenju - aktivan/pasivan stav, ciljna orijentacija, atribucija postignuća, površinski/dubinski, strategije učenja

40
Q

Koje su mjere efikasnosti učenja/poučavanja?

A

akademsko postignuće - stupanj u kojem je osoba postigla konkretne ishode obrazovanja/učenja (indikatori poput - deklarativno i proceduralno znanje, ocjene, rezultati testova…)
ishodi učenja - mjerljive i opažljive promjene u znanjima, vještinama, slici o sebi, stavovima, vrijednostima…

41
Q

autor knjige Visible learning

A

John Hattie

42
Q

Zašto su dubinske strategije učenja važne?

A

dovode do retencije gradiva, stvaranja dugoročnih shema te stvaraju uporabno znanje

43
Q

Determinante efikasnog poučavanja su?

- maskimalno usvajanje znanja i vještina od strane uč./studenta

A
  1. određivanje očekivanih ishoda i konstruktivno poravnavanje
  2. usklađivanje poučavanja s funkcioniranjem kognitivnog aparata
  3. vrijeme i način provedeni u poučavanju i školskom učenju
  4. profesionalna i komunikacijska kompetentnost nastavnika
44
Q

Što spada u planiranje poučavanja?

A

identificiranje ishoda učenja, osmišljavanje stukture nastave i nj sadržaj, priprema nastavnih materijala, osmišljavanje načina vrednovanja

45
Q

Kompetencijski pristup obrazovanju temelji se na…

A

pristupu učenju/poučavanju usmjerenom na učenika

46
Q

_________ su dinamička kombinacija kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih parktičnih vještina te etičkih vrijednosti

A

kompetencije

2 vrste: generičke/opće i područno specifične/profesionalne

47
Q

navedi primjer: makrorazine, intermdeijalne razine, mikrorazine

(ishodi učenja ovise o STUPNJU OBRAZOVANJA)

A

program, predmet, nastavna jedinica/nastavni sat

48
Q

Kako napisati ishode učenja?

A

traženo ponašanje mora se moći opažati i izmjeriti, biti izraženo iz pozicije učenika, ne smije postojati više interpretacija ishoda

49
Q

Bloomova taksonomija - razine odražavaju što?

A

dubinu misaonih procesa u obradi informacija

50
Q

Koje su dvije dimenzije u kognitivnoj taksonomiji i što spada pod svaku?

Bloomova taksonomija

A

DIMENZIJA ZNANJA: činjenično, konceptualno, proceduralno, metakognitivno
DIMENZIJA KOGNITIVNIH PROCESA: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, sinteza

51
Q

Taksonomija za afektivno područje

(Krathwohl, Bloom i Masia)

A

prihvaćanje, reagiranje, kritičko vrednovanje, organiziranje, vrijednosno prosuđivanje

+ postoji i taksonomija za psihomotorno područje

52
Q

Što je konstruktivno poravnjavanje?

A

Pristup planiranju poučavanja prema kojem su ishodi učenja usklađeni sa sadržajima i aktivnostima koji se potiču tijekom poučavanja te načinima kojima će se na kraju ishodi provjeravati

ishodi učenja->metode i aktivnosti->vrednovanje

53
Q

Naučen, generaliziran obrazac ponašanja koji se može koristiti u različitim nastavnim područjima s ciljem olakšavanja i poboljšanja ishoda učenja

A

metode poučavanja

54
Q

Nabroji metode poučavanja

A

izravno poučavanje - izlaganjem, instrukcijom
poučavanje otkrivanjem - samostalno vođeno, rasprava
suradničko učenje

55
Q

čisto vs vođeno otkrivanje

A
  • čisto: vremenski zahtjevno, frustrirajuće, niže razine naučenog, slabiji transfer i dugoročno zadržavanje, motivirajuće i potiče dubinsko procesiranje, ne jamči očekivani ishod (razumijevanje pravila i odnosa)
  • vođeno: manje vrem zahtjevno, dugoročno zadržavanje i transfer, potiče na aktivno rj problema i uočavanje strukture
56
Q

Nabroji faze vođenog otkrivanja

A

uvod, faza otvorenih pitanja, faza konvergencije, zatvaranje, primjena

57
Q

koje su tehnike poučavanja otkrivanjem?

A

učenje kroz istraživački rad, studije slučaja, poučavanje temeljeno na rješavanju problema, projektno učenje, razredna rasprava

58
Q

Hipoteza kontakta

Allport

A

Nije dovoljan bilo kakav kontakt; treba ispuniti određene kriterije da bi došlo do poz promjena - 1. članovi grupe trebaju imati jednak status, 2. grupne norme naglašavaju međusobnu interakciju, 3. interkacija treba biti smislena, 4. naglašena je međusobna povezanost članova, a ne kompetitivnost

59
Q

narboji neke faktore koji određuju koju strategiju poučavanja ćemo odabrati

A

ishod učenja, veličina grupe, preferencije učenika, preferencije nastavnika, sadržaj će ponekad diktirati metodu, količina potrebne pripreme

60
Q

Nabroji neke greške u pisanju ishoda

A
  • prevelik broj ishoda
  • uporaba nemjerljivih glagola
  • ishodi se odnose na nastavnika
  • u 1 ishodu 2 + glagola ili je unutar jedne tvrdnje više ishoda
  • fokus samo na činjenično znanje, pojedinosti i niže razine kognitivnih procesa
  • ishodi preopćeniti, nejasni, predugi, neprecizni
  • nepotrebni, besmisleni
  • opisuju nastavne/radioničke aktivnosti, ne željeni rezultat učenja
  • pogrešno određena razina kogn procesa
  • svrstavanje u kogn područje, a pripada afektivnom području ili vještinama
61
Q

Definiraj radionicu

A

Interaktivan obrazovni program usmjeren na usvajanje specifičnih vještina i znanja kroz aktivno sudjelovanje polaznika te uz korištenje praktičnih aktivnosti.

62
Q

prednosti i nedostaci istraživanja/testiranja velikij razmjera

A

+ reprezentativnost rezultata, velika statistička snaga, moguće usporedbe različitih kohorta, država, provjera postojećih nalaza, odjek u javnosti i utjecaj na obrazovne politike
- kompleksni anal postupci, st.zn.rez. ne znači velik efekt, organičeno vrijeme testiranja, raznolikost obrazovnih sustava, komunikacija rezultata

63
Q

Istraživački postupak u kojem se koriste već prikupljeni podaci (često za neku drugu svrhu), kako bi se odgovorilo na nova istraživačka pitanja ili potvrdile postojeće spoznaje

A

analiza sekundarnih podataka

64
Q

Prednosti i nedostaci analize sekundarnih podataka

A

+ podaci već prikupljeni; više kvalitete; bespla javno dostupni, omogućuje provjere i replikacije, potiče na pažljivo ozvještavanje i transparentnost, omogoućuje testiranje alternativnih modela i usporedbe na istom setu podataka
- podaci već prikupljeni (myb nema važnih info o postupku, nema donošenja odluka o uključivanju i operacionalizaciji varijabli, baze pod često kompleksne strukture te koriste kraće/nekonvencionale mjere, mogućnost nepoštenih istraživačkih praksi

65
Q

Vrsta analiza koja nam omogućava kontroliranje i istraživanje efekata na višim razinama hijerarhije.

A

višerazinske analize

66
Q

Nabroji faze akcijskog istraživanja

A

planiranje, djelovanje, opažanje, refleksija

67
Q

Matematika spolne razlike?

A
  1. hyde i sur: Oš ž bolje u računanju, SŠ, stud, odrasli M bolji u problemskim
  2. Lindberg i sur: nema ralzika
68
Q

Načela brojenja:

A

prebrojivost, pridruživanje jedan prema jedan, ordinalnost, kardionalnost, nevažan redoslijed, konzervacija, tranzitivnost, reverzibilnost

69
Q

temeljni model koji djeca i odrasli primjenjuju u zadacima proporcionalnosti

A

linearni model

70
Q

Uzroci teškoća poučavanja matematike

A

specifičnih: razvojno zaostajanje, deficiti dugoročnog pamćenja
ostali: vjerovanje o ruođenosti talenta, nesuklađenost programa i kognitivnog razvoja djece, neprimjereno poučavanje

71
Q

Dva temeljna pristupa poučavanju mat:

A

asocijacionistički i kognitivistički/konstrukt.

72
Q

Nabroji kognitivne principe u učionici

zajednički su svim kogn pristupima učenju

A
  • privlačenje pažnje
  • povezivanje novih info s prethodnim znanjem
  • poticanje aktivnog učenja i učenja s razumijevanjem
  • sprječavanje kogn preopterećenja
  • poticanje elaboracije novih info
  • organiziranje kompleksnih info
  • osnaživanje metakognicije
73
Q

Privlačenje pažnje - stretegije?

A
  • verbalni znakovi
  • vizualni
  • prozivanje uč po imenu
  • demonstracije
  • prezentiranje video materijala
  • kognitivni konflikt
  • poticanje znatiželje
74
Q

Povezivanje novih info s prethodnim znanjem - strategije

A
  • provjeriti razumijevanje upute i materijala za rad
  • inicijalni tetsovi i otvorena pitanja (provjera prethodnog znanja)
  • aktivatori shema/skriptova (facilitacija povezivanja starog gradiva s novim)
  • usidriti nove info
75
Q

poticanje aktivnog i učenja s razumijevanjem - strategije

A
  • učenici u aktivnim, ne pasivnim ulogama
  • poznavati interese, ciljeve i očekivanja svojih uč
  • stimulirajuća okolina za učenje
  • potaknuti učenike da misle o onome što rade
76
Q

sprečavanje kognitivnog preopterećenja - primjeri

A
  • chunking
  • dvostruko procesiranje
  • pacing
  • uvježbavanje
77
Q

poticanje elaboracije novih info - strategije

A
  • pitanja višeg reda
  • prezentiranje i generiranje primjera:analogije
  • mnenmotehnike i alati za vizualizaciju gradiva
78
Q

Opiši napredne orgnizatore

A
  • služe za organiziranje kompleksnih info
  • zadaju se prije prezentiranja kompleksnih info kako bi pomogli u nj razumijevanju
  • npr. sadržaj teksta, knjige, naslovi poglavlja, tablice, grafovi, unaprijed nabrajanje pojmova koji će se spominjati
  • kratki, pisani, prezentirani prije novog materijala, viša razina apstraknosti
79
Q

osnaživanje metakognitivnih vještina - strategije

A
  • modeliranje metakognitivne vještine
  • pomoć uč u postavljanju ciljeva i vrednovanju ishoda
  • poučavanje matekogn strategija
  • osnaživanje i podržavanje samoregulacije
80
Q

Vještine koje se mogu primijeniti u različitim radnim okruženjima su

A

trasnferabilne

81
Q

uspješnost trasnfera ovisi o čemu?

A

predmetu učenja, bliskosti situacija pri prijenosu i smjeru prijenosa

82
Q

5 vrsta transfera s obzirom na VRSTU ZADATAKA

A
  1. prijenos deklarativnog na deklarativno znanje
  2. prijenos proceduralnog na proceduralno
  3. prijenos deklarativnog na proceduralno znanje
  4. strateški transfer
  5. metakognitivni
83
Q

Transferi s obzirom na bliskost situacija prijenosa

A
  • bliskost trasnfera - stupanj sličnosti zadatka početnog učenja i trasnfernog
  • širina transfera - mogućnost uopćavanja, primjene naučenog u većem broju situacija i zadataka
  • vrste: 1. nespecifičan
    2. izravni
    3. kontekstualni
    4. bliski
    5. daleki
    6. kreativni
84
Q

transferi s obzirom na smjer

među razinama složenosti ili općenitosti unutar 1 područja + između područja

A
  1. od općenitijeg znanja prema razumijevanju soeciifčnih situacija
  2. od pojedinačnog prema općem
  3. vertikalni
  4. lateralni
  5. analogijski/relacioni
  6. proprocionalni
85
Q

Uporedi biheviorizam, kogn teorije i sociokogn teorije prema: definiciji učenja, cilju učenja, metodama, obrazovnom fokusu, izvorima učenja, ulogama posljedica, individualnim razlikama

A

tablica u skripti na str 22.

86
Q

akcijska vs tradicionalna istraživanja

A

tablica na str. 53 u skripti

87
Q

koje su različite vrste čitanja?

A
  • skeniranje - leksički pristup - 600
  • skimming - semantičko kodiranje - 450
  • čitanje - integracija rečenica - 300
  • učenje - učenje -200
  • memoriranje - pamćenje reč - 138

200-300 r/min -> razumijevanje

88
Q

Uloga logopeda i psihologa u dijagnosticiranju disleksije.

A
  • logoped: jezične sposobnosti, govorne sposobnosti, čitanje, pisanje
  • psiholog: kognitivne funkcije, pamćenje, pažnja, izvršne funkcije, interesi, preferencije u igri, socijalna kognicija, emocionalna regulacija
  • oboje: individualizacija plana i programa
89
Q

informacijski obradbeni model leksičkog pristupa - Ramus

u skripti str 56.

A

slika str 56.

90
Q

Prema Vigotksom, o čemu ovisi misaoni razvoj?

A

svladavanju sustava znakova zajedničkog ljudima u kulturi te učenju simboličkog sustava koji se odvija postupnim slijedom koji je jednak kod sve djece

91
Q

prvi korak u razvoju samoszalnog razmišljanja

PREMA SOCIJALNI KONSTRUKTIVIZAM

A

prepoznavanje značenja

92
Q

mehanizam pomoću kojeg se zajedničko znanje koje se dijeli s drugima pretvara u vlastito

A

privatni govor

93
Q

6 najčešćih načina podizana skela

A
  • modeliranje
  • potrepljenja
  • povratne info
  • izravno poučavanje
  • postavljanje pitanja (za uzroke pogrešaka i startegije nj ispravljanja)
  • kongitivno strukturiranje (obj načela i generalizacija za bolju org znanja u razumijevanje)
94
Q

Tradicionalna vs konstruktivistička nastava

str 25. skripta

A
  • uloga učenika: pasivno vs aktivno stjecanje znanja
  • uloga učitelja: frontalni rad vs interakitvni oblici rada
  • odogovornost za učenje: učitelj (učenje pasivno i receptivno) vs učenik (samostalno organizira aktivnosti za učenje)
  • motivacija: E vs I (samostalno istraživanje, jedinstvena iskustva)
  • suradnja: učenici disciplinirani vs zajedički dolaze do razumijevanja pojmova kroz suradnju
  • interkacija učitelja i učenika: znanje dobivaju od učitelja vs uče jedni od drugih
  • kontekstu učenja: dekontekst i kontekstualizirano
  • vrednovanje: mjerenje psogitnuća provodi učitelj vs dvosmjeran proces (interakcija učitelja i učenika)
95
Q

koje su tehnike učenja poučavanjem

A
  • učenje kroz istraživački rad
  • projektno učenje
  • razredne rasprave
  • studije slučaja
  • poučavanje temeljeno na rješavanju problema

POUIP (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions