JAVNI RASHODI Flashcards
što su javni rashodi?
Javni rashodi su svi izdaci države i njezinih
javnopravnih tijela u svrhu ostvarivanja zakonski propisanih zadataka i mjera iz
svoje nadležnosti.
Dinamika rasta javnih rashoda
-Udio javnih rashoda
u bruto domaćem proizvodu
-Granična sklonost javnoj
potrošnji
-Koeficijent elastičnosti javnih rashoda
Udio javnih rashoda
-Udio javnih rashoda
u bruto domaćem proizvodu (R=G/Y)
R predstavlja udeo javnih rashoda u bruto domaćem proizvodu.
G označava ukupne javne rashode
Y predstavlja bruto domaći proizvod (BDP)
Koeficijent elastičnosti javnih rashoda
(E=ΔG/G x Y/ΔY)
otkriva kakav je odnos povećanja javnih rashoda i BDP-a (pozitivan - kreću se u istom smjeru, negativan - suprotno kretanje) KOEFICIJENT > 1, veći javni rashodi
Granična sklonost javnoj
potrošnji
(g=ΔG/ΔY)
: ovaj pokazatelj prikazuje odnos između povećanja javne potrošnje
i povećanja BDP. Ovo pokazuje koliko se BDP poveća za svaku dodatnu jedinicu javne potrošnje.
Podjela javnih rashoda
- Redovni i izvanredni javni
rashodi - Investicijski i transferni
- Odgodivi i neodgodivi
- Rashodi centralnih tijela i
rashodi lokalnih tijela - Osobni i materijalni
- Novčani i naturaln
Načela javnih rashoda
- Načelo javnog interesa
- Načelo štednje
- Načelo hitnosti i proporcionalnosti
- Načelo izvora sredstava
- Načelo podudarnosti prihoda i rashoda
Učinkovitost javnih rashoda
unutarnja efikasnost i vanjska produktivnost
unutarnja efikasnost
Unutarnja efikasnost u javnom sektoru znači da se javna sredstva troše racionalno, što može poboljšati kvalitetu usluga i smanjiti dugoročne troškove za društvo. podrazumijeva se odnos
između koristi od uloženih sredstava
i veličine
uloženih sredstava.
vanjska produktivnost
definira se kao ukupna
korist koja se može brojčano izraziti, kao
i ona koja
se ne može kvantificirati,
a koju imaju korisnici
javni rashoda kao
i društvo
u cjelini
Racionalizacija javnih rashoda
znači utvrđivanje normativa,
standarada i postupaka, te klasifikaciju
ustanova koje ih obavljaju
* Ona se provodi
- ugovaranjem državne/javne nabave - procesom privatizacije javnih usluga
Metode za ocjenu efikasnosti
javne potrošnje
1) Metode izbora (CBA i CEA)
2) Metode optimalizacije (linearno
programiranje, operacijska
istraživanja)
3) Metode planiranja i
programiranja (statističko
-matematički i ekonometrijski modeli)
COST-BENEFIT ANALIZA
Analiza troškova
i koristi
CBA je skup tehnika koje služe za ispitivanje
i procjenu prihvatljivosti određenog investicijskog projekta u javnom
sektoru te osnovni instrument kojim je moguće napraviti kvalitetnu usporedbu više različitih javnih projekata
* Ishodište za ovu metodu jesu društveni troškovi i društvene koristi
-financijski instrument kojim se kvantificiraju svi financijski i ekonomski troškovi i gubici te svi očekivani prihodi
i koristi nekog pothvata te svi moraju biti
svedeni na jednako mjerljivu (novčanu) jedinicu
- Svaki je projekt isplativ ako je sadašnja vrijednost projekta veća od nule
Postupak CBA ili 5 koraka CBA
1.KORAK
: Definiranje ciljeva projekata
2. KORAK
: Utvrđivanje troškova
i koristi projekata
3. KORAK: Odabir diskontne stope
4. KORAK: Diskontiranje troškova i koristi
5. KORAK: Odabir projekta
Vrste društvenih troškova i koristi
dijele se na REALNE (direktne - opipljive i neopipljive) i NOMINALNE (indirektne - opipljive i neopipljive), OPIPLJIVE dijelimo na finalne (unutrašnje i vanjske) i intermedijarne
načela CBA
1) treba uzeti u obzir sve koristi i troškove
2) Kao troškove treba uzeti u obzir i izgubljene koristi, a
kao koristi i smanjenje troškova
3) Sve koristi i troškove treba utvrditi, izmjeriti i novčano izraziti
4) U primjeni CBA kod nesavršenih tržišta (u nerazvijenim
zemljama) treba koristiti ispravljene tržišne cijene
5) CBA je pogodna kod projekata koje uživa širi krug korisnika
6) CBA treba doprinijeti optimalnoj alokaciji ograničenih/oskudnih resursa
problemi u primjeni CBA
u javnom sektoru
Prvi problem: monetarno utvrđivanje troškova i korist (npr za indirektne troskove - socijalne, ekoloske, zdravstvene)
Drugi problem: odabir diskontne stope
Treći problem: neusklađenost ciljeva
pojedinih alternativnih projekata
diskontna stopa
Ovaj postotak nam govori koliko novac manje vrijedi ako ga dobijemo kasnije, u odnosu na to ako ga dobijemo odmah.
Npr ako je diskontna stopa 5%, to znači da bi novac koji dobijemo za godinu dana bio vrijedan 5% manje nego da ga dobijemo odmah.
Prvi problem - Kako utvrditi spremnost za plaćanje
- utvrđivanje pomoću ankete
- metodama posrednog utvrđivanja (shadow price - estimirana vrijednost nečega što nema tržišnu cijenu)
Drugi problem-
odabir diskontne stope
preniska - dugorocni projekti, previsoka - kratkorocni projekti
idealna diskontna stopa je ona koja maksimizira ukupno zadovoljenje potreba današnjih i budućih generacija
* takvu stopu je nemoguće odrediti
, jer se u stvarnosti ne ostvaruju
uvjeti koji vrijede na savršenom tržištu
Treći problem-
neusklađenost ciljeva
neusklađenost ciljeva može dovesti do otežane
usporedbe među alternativnim projektima
,a samim time i do krive procjene odnosno krivog odabira projekta
COST EFFECTIVENESS ANALIZA
Analiza troškovne učinkovitosti/efikasnosti
CEA se izražava kao omjer numeratora
(troška) i denominatora (dobitak) - tj
kako iskoristiti ograničena sredstva na najbolji način da se dobije najveća korist
u odnosu na utrošena sredstva
kada se koristi CEA metoda
Koristi se u slučajevima kada je teško odrediti monetarne vrijednosti realiziranih rezultata nekog projekta te je manje zahtjevna od CBA, jer ne zahtjeva mjerenje očekivanih društvenih koristi
u monetarnom izrazu
Postupak CEA
1) Utvrđivanje cilja ili skupine ciljeva
2) Razmatranje izvora rješenja ostvarivanja
3) Specifikacija resursa za ostvarivanje svake od alternativa
4) Utvrđivanje mjerila za definiranje najpovoljnijeg rješenja
