Iz Skripte Pitanja Flashcards

1
Q

Stvarna definicija predstavlja?

A

Koga, što proučavamo?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Prostorna definicija predstavlja?

A

Gdje proučavamo?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Vremenska definicija predstavlja:

A

Kada proučavamo?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Statističke jedinice dijelimo na:

A

Realne (osobe, životinje, stvari)
Događaje i događanja (rođenje, nesreća,izvoz, uvot)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Oznaka za veličinu populacije:

A

N

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Vrsta varijable s obzirom na vrstu izražavanja vrijednosti:

A

Opisne(atributivne)- vrijednosti izražene opisima(riječima)
Brojčane(numeričke)- vrijednosti izražene brojkama, s kojima ima smisla računati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Brojčane varijable dijelimo na:

A
  1. Kontinuirane (beskonačan broj vrijednosti koje dobivamo izračunavanjem, mjerenjem)
  2. Diskretne- (konačan broj vrijednosti, cijeli brojevi, vrijednosti dobivamo brojanjem)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Primjeri kontinuiranih varijabli:

A

Visina plaće, stopa inflacije, izmjerena visina pojedinca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Primjeri diskretnih varijabli:

A

Br. Djece u obitelji, br. Članova domaćinstva..

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Vrste varijable s obzirom na vrstu mjerenja (mjernu skalu)- kako su uređene vrijednosti?

A
  1. Imenske (nominalne)
  2. Uređene (ordinalne)
  3. Razmačne (intervalne)
  4. Omjerne
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Primjeri nominalnih varijabli:

A

Spol, mjesto rođenja, studijski smjer, zanimanje

  • nema uređenosti u vrijednostima, one se razlikuju ili su jednake
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Primjeri ordinalnih varijabli:

A

Stupanj obrazovanja, uspjeh u učenju, slaganje s vrijednostima (uopće se ne slažem, niti-niti.. )
- vrijednosti možemo urediti po prirodnom poretku od najmanjeg do najevećeg

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Primjeri intervalnih varijabli:

A

Temperatura u °C, kalendarska godina..
- vrijednosti izražene u brojkama. Koliko se vrijednosti varijabla razlikuju jedna od druge, možemo ih oduzimati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Primjeri omjernih varijabli:

A

Dob, vrijeme, visina stipendije..
Vrijednost možemo računati tako da kažemo koliko je puta veća ili manja vrijednost jedne od druge jedinice, računamo odnos između dvije vrijednosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Uzorak je:

A

Dio populacije. Za statistiku je uzorak podskup populacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Reprezentativni uzorak je:

A

Uzorak koji dobro prenosi karakteristike cjelokupne populacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Oznaka za veličinu uzorka:

A

n

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Za brojčanu (numeričku varijablu) odredi 4 različita grafikona za prikaz varijable

A

Histogram, okvirni dijagram, poligon, ogiv, dijagram raspršenosti

19
Q

Za numeričke varijable definiraj 4 deskriptivne statistike koje se mogu prikazati u tablici:

A

Kvartili, frekvencije, medijan, standardna devijacija

20
Q

4 vrijednosti okvirnog dijagrama:

A

Uvjetni minimum, uvjetni maksimum, kvartili, netipične vrijednosti

21
Q

Za opisnu (atributivnu) varijablh: koji je izbor grafičkog prikaza s dvije moguće vrijednosti, a koji s više mogućih vrijednosti?

A

Stupčasti grafikon (više od dvije moguće vrijednosti)
Kružni dijagram ( za dvije moguće vrijednosti)

22
Q

Za opisnu (atributivnu) varijablu definiraj 4 deskriptivne statistike koje se mogu prikazati u tablici za prikazivanne podataka o varijabli:

A

Frekvencije, mod, kvantil, standardna devijacija

23
Q

Ako u bivarijatnoj analizi imako jednu nominalnu ili dve koristimo:

A

Hi kvadrat test

24
Q

Ordinalna vrsta para: jedna je ordinalna barem, test?

A

Spearmanov koeficijent korelacije ranga

25
Q

Obje varijable brojčane, intervalne i omjerne, koristimo test:

A

Pearsonov koeficijent korelacike

26
Q

Veličina hi kvadrat testa ovisi o:

A

Snazi povezanosti i o veličini populacije odnosno uzorka

27
Q

Na temelju hi kvadrat testa sljedeće izračunavamo:

A

Koeficijent kontingencije

28
Q

Ako je vrijednost koeficijenta kontingencije između _____ onda među varijablama postoji slaba povezanost

A

0.1 i 0.3

29
Q

Ako je vrijednost koef.kontingencije između____ onda među varijablama postoji srednje jaka povezanost

A

0.3 i 0.6

30
Q

Ako je vrijednost koeficijenta kontingencije između _____ onda među varijablama postoji jaka povezanost

A

0.6 i 1

31
Q

Kada imamo varijable koje su izmjerene na intervalnoj ili omjrrnoj mjernoj skali onda odnos među varijablama najprije provjeravamo pomoću_____ dok povezanost među varijablama provjeravamo pomoću ____ a utvrđujemo povezanost pomoću _____

A

Dijagrama raspršenisti ( scatter plot)
Pearsonovog korelacijskog koeficijenta
kovarijance

32
Q

Vrste povezanosti na dijagramu raspršenosti:

A

Funkcijska povezanost ( sve točke na krivulji)
Korelacijska povezanost ( točke odstupaju od krivulje više ili manj)
Linearnu povezanost ( oko pravca linearne funkcije
I nelienarnu povezanost (?

33
Q

Pomoću predznaka korelacijskog koeficijenta određujemo smjer povezanosti on može biti:

A

Pozitivan ili negativan

34
Q

Vrijednost korelacijskog koeficijenta nam određuje ____ odnosno ___ povezanosti.

A

Jačinu, snagu

35
Q

Ako je apsolutna mjera korelacijskog koeficijenta 0.00 onda je povezanost?

A

Nema povezanosti

36
Q

Ako je apsolutna mjera korelacijskog koeficijenta 0.01- 0.19 onda je povezanost?

A

Neznatna povezanost

37
Q

Ako je apsolutna mjera korelacijskog koeficijenta 0.20- 0.39 onda je povezanost?

A

Slaba povezanost

38
Q

Ako je apsolutna mjera korelacijskog koeficijenta 0.40- 0.69 onda je povezanost?

A

Umjerena povezanost

39
Q

Ako je apsolutna mjera korelacijskog koeficijenta 0.70- 0.89 onda je povezanost?

A

Snažna povezanost

40
Q

Ako je apsolutna mjera korelacijskog koeficijenta 0.90- 0.99 onda je povezanost?

A

Vrlo jaka povezanost

41
Q

Ako je apsolutna mjera korelacijskog koeficijenta 1.00 onda je povezanost?

A

Potpuna povezanost

42
Q

Regresijka analiza predetavlja metodu koja omogućuje analizu:

A

Ovisnosti između intervalnih i omjernih varijabli.

43
Q

Obzirom na broj varijabli kod regresijske anlize razlikujemo:

A

1.Bivarijatnu regresiju ( proučavamo utjecaj jedne neovisne varijabke na jednu ovisnu)
2. Multiplu regresiju (više neovisnih na jednu ovisnu)