ispitivanje Flashcards
razvoj psihologije
duga prošlost, ali kratka povijest
18. i 19. st. razvoj fizike i fiziologije omogućio info. o živčanom sustavu
1879. Wilhelm Wundt osnovao prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju- početak psihologije kao samostalne znanosti
1920. Ramiro Bujas otvorio prvi odjel za psihologiju u ZG
definicija
gr. “psycha”- duša, “logos”- znanost (znanost o duši)
znanost o psihičkim procesima i ponašanju
vrste psihičkih procesa
spoznajni (kognitivni), emocionalni (afektivni), motivacijski (konativni)
vrste čimbenika koji utječu na psih. procese
fizikalni, fiziološki, sociokulturni
ciljevi psihologije
opisati ponašanje, objasniti, predviditi, utjecati
područja rada teorijske
biološka (proučava povezanost psihičkih i bioloških procesa), kognitivna, psihologija ličnosti (odgovara na pitanje što nas određuje), psihometrija (bavi se mjerenjem u psihologiji), socijalna (proučava interakciju pojedinca i okoline te socijalni utjecaj), razvojna (razvoj čovjeka od začeća do starosti)
znanstveno istraživanje
- određivanje problema
- postavljanje hipoteze
- kreiranje nacrta istraživanja
- prikupljanje pod.
- analiza pod.
- tumačenje i vrednovanje rezult.
- izvještaj o istraživanju i rezult.
područja rada praktične psih.
klinička i savjetodavna (bavi se psihičkim poteškoćama), organizacijska i psih. rada (pomaže u stvaranju učinkovitog radnog okružja u poslovnim organizacijama), školska psih. (bavi se područjem obrazovanja)
metode istraživanja
deskriptivne, korelacijske, eksperiment
deskriptivne metode
samoopažanje (introspekcija)- opažanje valstitih psih. procesa
opažanje u prirodnim uvjetima- sustavno opažanje ponašanja bez utjecaja na njih
studija slučaja- proučavanje jedne osobe/neobičnih slučajeva radi boljeg razumijevanja ljudskog ponašanja
anketa- ispitivanje stavova, mišljenja i preferencija o problemu koji istražujemo
korelacijske metode
njima provjeravamo povezanost dviju pojava i jačinu njihove povezanosti
koeficijent korelacije od -1 do 1
lokalizacija
načelo figure i pozadine, percepcija dubine i gibanja
koktel-party fenomen- sposobnost fokusiranja na jedan izvor zvuka te ignoriranje ostalih
eksperiment
postupak kojim se u kontroliranim uvjetima namjerno izaziva neka pojava radi opažanja
otkriva se uzročno-posljedični odnos
NV i ZV
percepcija
psih. proces kojim se automatski organiziraju i povezuju osjetne informacije
funkcije rekognicija i lokalizacija
percepcija dubine
mozak procjenjuje udaljenost pomoću binokularnih i monokularnih znakova
binokularni (info. iz oba oka)- različitost slika na mrežnici, konvergencija oka
monokularni (info. iz jednog oka)- relativna veličina, prekrivanje, linearna perspektiva, prividno gibanje (phi fenomen), inducirano gibanje
7 osjetilnih sustava
slušni, vidni, njušni, okusni, kožni, kinestetički, vestibularni
osjet
najjednostavniji psih. doživljaj i odraz pojedinačnih svojstava nekog predmeta u našoj svjesti
dio cjelovitog doživljaja
načela perspektivne organizacije
načelo zatvaranja, sličnosti, blizine, kontinuiteta i zajedničkog gibanja
rekognicija
u vidnoj percepciji najvažnije obilježje za prepoznavanje je oblik
perceptivna konstantnost- mogućnost prepoznavanja iako su se uvjeti promijenili
biološki (percepcija)
promjene u funkcioniranju mogu nastati zbog oštećenja osjetnih sustava ili životne dobi
unutarnja stanja
fizikalni (percepcija)
uvjeti percipiranja (doba dana, vremenski uvjeti, buka…)
količina informacija
kontekst
čimbenici koji utječu na percepciju
fizikalni, biološki, psihološki, sociokulturni
psihološki (percepcija)
perceptivni set- privremena psihološka usmjerenost ka dođajima u okolini (utječu: emocije, motivacija, očekivanja, stav, obilježja ličnosti, iskustvo)
sociokulturni (percepcija)
kultura, društvene norme, navike
pamećenje
proces usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija
kodiranje
automatska ili namjerna promjena ulaznih podataka u oblik za pohranjivanje u pamćenju
3 zavisna procesa pamćenja
kodiranje, pohranjivanje, dohvaćanje informacija
pohranjivanje
zadržavanje inormacija
dohvaćanje informacija
pronalaženje pohranjenih informacija i vraćanje u svijest
faze pamćenja
senzorno (osjetilno), kratkoročno (radno), dugoročno
senzorno pamćenje
registrira senzorne informacije iz okoline i zadržava ih vrlo kratko kako bi mozak procijenio je li informacija važna, ako je važna prelazi u kratkoročno (20sek.)
kodiranjem prelazi u dugoročno
vidno (ikoničko)-2 sek
slušno (ehoičko)- 3/4 sek
funkcija- čuvanje info. dovoljno dugo da se preklope s idućim što omogućuje kontinuiran doživljaj svijeta
kratkoročno pamćenje
funkcije- primanje informacija iz senzornog i prebacivanje u dugoročno te zadržavanje informacija u svijesti za njihovu neposrednu uporabu
kapacitet 7+-2
dugoročno pamćenje
kapacitet i trajanje neograničeni
funkcija pohrana informacija
upamćivanje informacija dovodi do stvaranja traga pamćenja (“engrama”) između pojedinih stanica u mozgu
deklarativno (eksplicitno)- epizodno, semantičko
nedeklarativno (implicitno)
deklerativno pamćenje
iskazujemo ga riječima, a informacija se dosjećamo svjesno, namjerno
epizodno- pamćenje situcaija iz našeg života
semantičko- pamćenje činjenica i znanja o svijetu
nedeklarativno pamćenje
pohranjene vještine, ne iskazuje se riječima
proceduralno pamćenje- pamćenje motoričkih vještina
pamćenje vremena, mjesta i učestalosti zbivanja
pamćenje klasičnim uvjetovanjem- automatsko pamćenje